Istraživanja prikazana u ovome radu izvršena su na 24 hibridne svinje raspodijeljene prema genotipu (NN i Nn) i sustavu hranidbe (intenzivna i restriktivna). Te su svinje ispitivane u posljednjem od ...četiri ponavljanja u istraživanjima koje su proveli Kušec i sur. (2005). Podaci o volumenu mišićnoga i masnoga tkiva dobiveni su primjenom magnetno-rezonantne tomografije (MRT). Za opisivanje rasta i za procjenu živih masa; mišićnoga i masnoga tkiva korištena su četiri modela; koje su ustanovili Kušec i sur. (2007.) primjenom asimetrične S-funkcije. Dobivene S-krivulje nisu previše odstupale od podataka prikupljenim u ovom istraživanju; ali je uočeno da se nepreciznost modela pojačava s dobi životinja. U dobi od 124 dana; procijenjene vrijednosti žive mase; mišićnoga i masnoga tkiva bile su blizu vrijednostima izmjerenim u skupini intenzivno hranjenih svinja; u skupini restriktivne hranidbe žive su mase i volumeni mišića bili podcijenjeni; dok je volumen masnoga tkiva bio precijenjen. U trenutku posljednjega MRT mjerenja (dob od 154 dana); živa masa i mišićno tkivo bili su precijenjeni u intenzivno hranjenih svinja; a podcijenjeni u skupini restriktivne hranidbe. Volumen masnog tkiva bio je procijenjen sa zadovoljavajućom točnošću u svih istraživanih skupina svinja. Za daljnja predviđanja koristila su se dva pristupa. U prvome pristupu predviđale su se individualne žive mase u dobi od 124 dana; a prognozirane vrijednosti bile su u rasponu od tjedan dana; osim u 4 slučaja; što se može smatrati prilično točnim. Općenito; prosječna pogreška u prognozi bila je četiri dana u svim skupinama; osim u skupini restriktivno hranjenih svinja; nositelja MHS-gena (Nn); u kojih je pogreška prognoze iznosila 6 dana u prosjeku. U dobi od 154 dana; predviđanja su bila ponešto slabija; u 7 svinja (od ukupnoga broja) pogreška u prognozi iznosila je više od tjedan dana. Točnost prognoze bila je slabija u intenzivno hranjenih svinja (prosječna pogreška ~6 dana); dok je u restriktivnoj skupini prosječna pogreška za NN i Nn genotipove iznosila ~4; odnosno ~5 dana. Na kraju; primjenjujući drugi pristup; izračunalo se vrijeme koje bi skupina svinja trebala za porast do 100 kg. Najbliže predviđanje postiglo se u skupini intenzivno hranjenih MHS-homozigotno negativnih svinja (4 dana); dok je u ostalim skupinama odstupanje bilo 6 dana od dobi; pri kojoj je zaista dostignuta živa masa od 100 kg. Zaključeno je da se asimetrična S-funkcija može poslužiti u praksi za planiranje tova ili za donošenje neke druge važne odluke; na primjer u selekciji na svojstva rasta.
Istraživanje karakteristika rasta svinja u različitim hranidbenim tretmanima provedeno je na 35 kastrata, četverostrukih križanaca Pietrain x Hampshire nerastova s krmačama velikog jorkšira x ...njemački landras. Svinje su bile podijeljene u dvije skupine s obzirom na razinu hranidbe: intenzivnu (ad libitum) i restriktivnu u kojoj su svinje hranjene po volji do približno 70 kg žive mase (17 tjedana starosti), a nakon toga im je unos hrane bio ograničen. Intenzivna skupina svinja dobivala je 13.8 MJ ME/kg hrane i 17,5% sirovih bjelančevina u početnoj fazi te 13,8 MJ ME/kg hrane i 15,0% sirovih bjelančevina u završnoj fazi tova. Svinje iz restriktivne skupine bile su hranjene prema naputku njemačkog programa za hibridne svinje (BHZP) prema kojemu su dobivale u prvih 17 tjedana (~70kg žive mase) hranidbe po volji 13,0 MJ ME/kg hrane i 17,5% sirovih bjelančevina; dok su u drugoj fazi tova bile hranjene restriktivno smjesom koja je sadržavala 13,0 MJ ME/kg i 15,0% sirovih bjelančevina. Unos energije bio je ograničen na 34,0 MJ ME na dan. Svinje su bile vagane jednom na tjedan, a podaci o rastu mišićnog i masnog tkiva dobiveni su slikama pomoću magnetno rezonante tomografije (MRI). Statistička analiza parametara asimetrične S-funkcije pokazala je značajne razlike između sigmoidnih krivulja rasta žive mase i volumena masnog tkiva svinja iz dvaju hranidbenih tretmana. Međutim, razlike između tih svinja nisu bile statistički značajne (p>0,05) kada je u pitanju mišićno tkivo. Kombinirajući informacije dobivene modeliranjem rasta žive mase i mišićnog tkiva izračunata je optimalna klaonička masa istraživanih svinja, 130 kg za svinje iz intenzivne skupine i 114 kg za restriktivno hranjene svinje. Zaključno se može reći da je restriktivni hranidbeni tretman svinja preporučljiviji u tovu BHZP hibrida jer intenzivna hranidba koja je značajno skuplja nije unaprijedila svojstva rasta istraživanih svinja u smislu povećane proizvodnje mišićne mase.
The global biodiversity crisis extends to autochthonous local breeds of livestock. There is an increasing danger that these rare breeds become extinct and with them their locally adapted gene pool. ...Modern molecular tools such as parentage testing using microsatellite genotyping are powerful in guiding management and conservation. We tested nine microsatellite markers in three Croatian horse breeds and obtained high exclusion probabilities (EPs) for the most common test scenario ‘one parent and offspring known and the other parent tested’ (99.9% in Posavina and Croatian Coldblood and 99.3% in Lipizzaner), despite that Lipizzaner has an overall lower genetic variability at microsatellite loci. To become a useful tool in breed management in countries with developing economies, genetic screening systems must be designed to be statistically powerful yet economically viable. Therefore, a suite of six markers that can be run in two multiplex systems and which still gives high exclusion probabilities (99.5% in Posavina and Croatian Coldblood and 98% in Lipizzaner) was chosen.
In year 2003, experimental genetic evaluation with BLUP was implemented for fattening traits in gilts in Croatia. Pure and cross- bred animals were included. Slovenian information system PiggyBank ...was adapted. Strong emphasis was done on data quality. Two main problems were small number of data and inaccurate measurements of body weight and backfat in gilts. Consequently, estimated genetic parameters were improper for genetic evaluation. Better measurements and more data will lead to better estimations of dispersion parameters. Genetic evaluation for litter size, analyses of phenotypic and genetic trends are planed in the future.
