Uvod: Pojam kvaliteta života je subjektivni doživljaj i osjećaj pojedinca što podrazumijeva postojanje sljedećih odrednica i stanja: osjećaj radosti, životnog zadovoljstva i postojanje unutrašnjeg ...mira. Šećerna bolest je jedna od psihološki najizazovnijih kroničnih bolesti, što uključuje mnoge promjene načina života i zahtijeva edukaciju, svijest i stalnu usuglašenost s liječenjem od strane pacijenta. Emocionalni doživljaj bolesti je važan element koji može utjecati na vlastitu brigu o sebi, pridržavanje glikemijske regulacije i rizika od komplikacija.
Cilj: Ispitati kvalitetu života osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 koji su na inzulinskoj terapiji.
Metode: U istraživanju je sudjelovalo 80 pacijenata kojima se u liječenje prvi put uvela inzulinska terapija u razdoblju od 1.1.2015 - 31.12.2017 godine. Za potrebe istraživanja su se koristili podatci prikupljeni pregledom medicinske dokumentacije Bolničkog informacijskog sustava. U razdoblju od svibnja do rujna 2018. godine nakon minimalno šest mjeseci terapije inzulinom pacijenti su procijenili svoj subjektivan osjećaj zdravlja. Kao instrument istraživanja se koristio Upitnik zdravstvenog statusa SF-36. Kategorijski su podatci predstavljeni apsolutnim i relativnim frekvencijama. Numerički su podatci opisani medijanom i granicama interkvartilnog raspona. Normalnost raspodjele numeričkih varijabli testirana je Shapiro - Wilkovim testom.
Rezultati: Značajno je veća ocjena socijalnog funkcioniranja kod ispitanika koji su u braku, medijana ocjene 75. Ukupno mentalno zdravlje, također je značajno bolje ocijenjeno kod ispitanika koji su u braku, medijana ocjene 60,7, dok u ostalim domenama nema značajnih razlika. Značajno je bolja tjelesna aktivnost kod ispitanika srednje stručne spreme, medijana 70. Mentalno je zdravlje značajno bolje ocijenjeno kod ispitanika više ili visoke stručne spreme, medijana 74 u odnosu na nižu razinu obrazovanja. Ukupno tjelesno zdravlje najlošije je ocijenjeno kod ispitanika nezavršene ili završene osnovne škole, medijana 39, a značajno najbolje kod ispitanika više ili visoke stručne spreme, medijana 54.
Zaključak: Ispitanici koji su u braku, bolje su ocijenili svoje mentalno zdravlje i socijalno funkcioniranje.
Uvod: Važan dio zdravog načina života je provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane.. Briga o prehrani
nam omogućuje duži, zdraviji i kvalitetniji život.
Cilj: Utvrditi kako se prema doručku, kao ...jednom od segmenata zdrave prehrane odnose sadašnji i
budući zdravstveni radnici.
Ispitanici i metode. Korišteni su podaci dobiveni analizom anonimne ankete koja je provedena među
polaznicima Diplomskog studija sestrinstva u Slavonskom Brodu. Pitanja su se odnosila na demografske
osobine, vitalne funkcije, ITM, na naviku doručkovanja, te konzumiranje suhomesnatih proizvoda.
Ponuđeni odgovori u anketi su bili otvorenog i zatvorenog tipa. Kategorijski podatci predstavljeni su
apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: U analiziranom istraživanju sudjelovalo je 60 ispitanika, 57 (95 %) žena i 3 (5 %) muškaraca.
Medijan dobi je 35 godina, urednih su vrijednosti tlaka i BMI, (50 %) doručkuje, ali neredovito, najčešći
odabir kruha je pšenični, za 35 (58 %), dnevno pojedu do tri šnite kruha 44 (73 %), a njih 8 (13 %) četiri
i više. Trajne ili polutrajne suhomesnate proizvode 30 (50 %) ispitanika jede do dva puta tjedno, a samo
2 (3 %) ispitanika uopće ne jedu te proizvode. Na osnovi istraživanja možemo zaključiti da ispitanici
15
Diplomskog studija gotovo redovito doručkuju i koriste različite vrste kruha uz suhomesnate proizvode
u tolerantnim količinama i dozvoljenim tjednim frekvencijama.
