U knjižnici Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu pohranjen je manji dio ostavštine hrvatskog pisca o glazbi, skladatelja i pravnika Huberta Pettana. Riječ je o hemeroteci — zbirci izrezaka novinskih ...članaka koje je Pettan sakupljao, izrezivao i lijepio u bilježnice. Spomenuta je građa pohranjena u tri arhivske kutije koje ukupno sadrže sedamnaest bilježnica. Kronoloπki su označene od 1931. do 1960. godine, no zapravo sadrže novinske članke od 1924. do 1960. Bilježnice I-VII obuhvaćaju period od 1924. do 1954. i na koricama su označene datumom ili vremenskim razdobljem koje pokrivaju. Preostalih 10 bilježnica (VIII-XVII) koncipirano je tematski te obuhvaća period od 1955. do 1960. Najviše je članaka izrezano iz Jutarnjeg lista i Vjesnika, a potom slijede Hrvatski dnevnik, Hrvatski narod, Narodni list, Nova Hrvatska, Novi list, Novosti, Riječki list, Spremnost, Školske novine i Večernji vjesnik. U četvrtoj arhivskoj kutiji čuvaju se izdvojeni prilozi Kultura: Vjesnikov tjedni prilog za umjetnost i kulturu (1955. i 1956) te pojedinačni izresci iz Vjesnika (1976. i 1977). Novinski članci iz Pettanove hemeroteke u knjižnici HGZ-a dokumenti su svoga vremena, ali otkrivaju i osobine njihova sakupljača. Svjedoče da ih je prikupljala sistematična, uporna i dosljedna osoba širokih interesa. Među kritikama i najavama glazbenih priredbi prevladavaju izvedbe opernih, operetnih i baletnih djela. Uz glazbu, tu su tekstovi o kazalištu, književnosti, povijesti, filmu, fotografiji, slikarstvu, kulturi, politici i medicini.
Kuhačevim se priznanjima, kao i nizom drugih aspekata vezanih uz njegov život i rad, bavila muzikologinja Dubravka Franković (Zagreb, 22. V. 1930 — Zagreb, 14. XII. 2012). Na temelju njezina rada, ...ovom prigodom donosimo pregled Kuhačevih diploma, zahvala i odlikovanja. Budući da su neki navodi Dubravke Franković ostali nedorečeni, učinjeno je i daljnje istraživanje. Podatcima koji slijede nadopunjava se popis Ive Ficovića o Kuhačevoj ostavštini, koji je objavljen u Arti musices, kao što je na temelju daljnjeg istraživanja nadopunjen inventar Kuhačeva arhivskog fonda u Hrvatskom državnom arhivu.
Suvremene mogućnosti liječenja glazbom JAGETIĆ, Nada; BREITENFELD, Darko; PRSTAČIĆ, Miroslav ...
Sveta Cecilija,
12/2007, Letnik:
77, Številka:
3/4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom su radu iznesene suvremene mogućnosti glazboterapije u socijalnoj psihijatriji, napose u suzbijanju alkoholizma, na temelju iskustva Klinike za psihijatriju, Kliničke bolnice "Sestre ...milosrdnice", Zagreb, odnosno u glazboterapijskim djelatnostima s psihijatrijskim bolesnicima - uglavnom alkoholičarima. Oni su bili liječeni kratkotrajno u bolnici, a kasnije u klubovima liječenih alkoholičara.
Zbirka muzičkih instrumenata iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt jedina je cjelovita zbirka ovog tipa u zagrebačkim muzejima, ujedno i najznačajnija takva zbirka u Hrvatskoj. Unutar nje nalazi se ...nevelika, ali raznovrsna skupina instrumenata s tipkama: klavikord, tri stolna klavira, prenosivi putni klavir, fortepiano, pozitiv, fisharmonika, harmonij, uspravni klavir, dva pijanina te pet klavira. Zbog nedostatka prostora dio instrumenata smješten je u depou namještaja. Rad donosi njihov opis kao i pokušaj smještanja u povijesni i društveni kontekst budući da su osobe koje su posjedovale te instrumente većinom pripadale građanstvu, a neke od njih zaslućile su istaknuto mjesto u kulturnom i umjetničkom životu Zagreba i Hrvatske. Materijalno u povoljnim prilikama, redovito su njegovale kućnu glazbu, a zahvaljujući dostatnoj glazbenoj naobrazbi i same su muzicirale.
U vrijeme kada su se rabili, glazbeni instrumenti koji se danas čuvaju u muzejima bili su među glavnim preduvjetima muziciranja. Sa stajališta muzikologije, mogu se smatrati jednim od ključnih ...primarnih izvora u proučavanju glazbene kulture određenog područja. Nažalost, stjecajem povijesnih okolnosti – dvaju svjetskih ratova i Domovinskog rata, te stanovite nebrige i neznanja u Hrvatskoj je velik dio takve kulturne baštine uništen i nepovratno izgubljen. Stari instrumenti nerijetko su smatrani i „kočnicom” glazbenog razvoja, i ne samo da ih nije bilo isplativo održavati i popravljati nego ih je bilo nužno nadomjestiti onim modernijima i „savršenijima”. U Muzeju grada Iloka (MGI; u nastavku Muzej), koji se tijekom Domovinskoga rata nalazio na okupiranom području, stanje je bilo još složenije. Od listopada 1991. do rujna 1997. sjedište Muzeja bilo je u Muzejskome dokumentacijskom centru u Zagrebu, dok je cjelokupni muzejski fundus ostao u Iloku. Premda je zastupljenost glazbala u Muzeju grada Iloka nevelika, oni su zanimljive karike u istraživanju glazbenog života grada, što će ovaj rad nastojati rasvijetliti. Instrumenti su pregledani pri posjetu Muzeju u kolovozu 2018. i srpnju 2020. Na temelju polaznih indikacija iz Muzeja poduzeta su daljnja istraživanja te su postojeći podatci iz predmetnih kartica dopunjeni novim spoznajama.
