Svrha je rada ukazati na mogućnosti implementacije spoznajno-emocionalnoga slušanja glazbe (SES) u nastavi Glazbene umjetnosti. Teorijsko je uporište već utvrđena strategija slušanja glazbe u školi ...koja objedinjuje spoznajne i emocionalne konstrukte te rabi višemodalnost, glazbene i izvanglazbene aktivnosti, kao i višestruko slušanje istoga djela. Potiču se cjelovit doživljaj, razumijevanje i prihvaćanje glazbe te samorefleksija. Analizira se glazbeno djelo, pruža se uvid u životopis skladatelja i povijesni kontekst nastanka djela, utvrđuje se način slušanja, promišlja se estetska vrijednost djela, analiziraju se razlozi preferencija i načini odgovora slušatelja na glazbu. Novost prilikom primjene SES-a u srednjoj školi je i obrazac za analizu skladbe koji pomaže u sistematizaciji znanja učenika kroz kritičko mišljenje i glazbeno izražavanje. Rad donosi konkretizaciju značajki SES-a u nastavi Glazbene umjetnosti na primjeru jedne nastavne jedinice.
The aim of this article is to show the possibilities of implementing cognitiveemotional listening to music (CELM) in Music Art lessons. The theoretical base is the already established strategy of music listening at school, which combines cognitive and emotional constructs and uses multimodality, musical and non-musical activities and multiple listening to the same piece. A comprehensive experience, understanding and acceptance of music and self-reflection are encouraged. The piece of music is analyzed, an insight into the composer’s biography is determined, as well as the historical context of the piece’s creation, the context and the way of listening. The aesthetic value of the piece is considered, the reasons for preferences and ways of listening to music are analyzed. The novelty of CELM in high school is also a form of music piece analysis that helps pupils systematize their knowledge through critical thinking and musical expression. The paper brings a concretization of the characteristics of CELM in Music Art teaching on the example of a teaching unit.
