Rad je rezultat akcijski orijentiranog empirijskog istraživanja o ulozi, razvoju i postignućima zaklada u Hrvatskoj. Kao podloga empirijskom istraživanju analizirana je raspoloživa sekundarna građa ...te rezultati ranijih istraživanja o razvoju zaklada u Hrvatskoj. veoma je ograničena.
Teorijsko analitički okvir razvoja zakladništva u Hrvatskoj povezan je sa suvremenom tipologijom uloge zaklada i socijalnog modela razvoja zakladništva. Prikaz razvojnih problema i postignuća zaklada u nekim tranzicijskim zemljama dio su ovog rada.
Ciljevi istraživanja su dati doprinos boljem razumijevanju okoline za razvoj zaklada u Hrvatskoj, razumjeti ulogu i viziju razvoja zaklada, procijeniti jakosti i slabosti zaklada te potaknuti raspravu o ulozi zaklada u razvoju Hrvatske.
Podaci o zakladama prikupljeni su poštanskim anketnim upitnikom i studijom slučajeva.
Rezultati istraživanja govore o razvoju o povećanju broja zaklada u Hrvatskoj koje uglavnom imaju komplementarnu ulogu. Zaklade se manjim dijelom javljaju kao inovatori. Rezultati istraživanja upućuju na periferni socijalni model razvoja zakladništva. Među zakladama dominiraju stipendijske te zaklade u području socijalne skrbi. Zaklade imaju problem s namicanjem sredstva kako bi povećale osnovnu imovinu. Uglavnom se vode na volonterskoj osnovi, a država se ne javlja kao partner u razvoju zakladništva. Razvoj zaklada u Hrvatskoj uvelike će ovisiti o gospodarskim napretku i novim srednjim slojevima koji će biti više zauzeti za probleme u društvu.
Ovaj je tekst rezultat višegodišnjih istraživanja o ulozi neprofitnih stambenih organizacija u stambenim politikama te o mogućnostima njihovog razvoja u Hrvatskoj. Dio istraživanja koji se odnosi na ...hrvatske prilike ima obilježja akcijski orijentiranog istraživanja.
U prvom dijelu analizira se razvoj i uloga neprofitnih stambenih organizacija u razvijenim zemljama. Upozorava se na različitu tipologiju ovih organizacija, njihov hibridni i posrednički karakter te podmirivanje stambenih potreba različitih društvenih skupina.
Izložena uloga neprofitnih stambenih organizacija u Austriji i Irskoj pruža širi uvid u domete razvoja ovih organizacija u stambenim politikama koje imaju različitu tradiciju.
Neprofitne stambene organizacije javljaju se kao važni dionici stambenih politika u tranzicijskim zemljama.
Stambene zadruge kao neprofitne stambene organizacije imaju izvjesnu tradiciju u Hrvatskoj i krajem 1980-ih igrale su prepoznatljivu ulogu u podmirivanju stambenih potreba. Početkom 1990-ih država se povlači iz stambene politike, a stambene zadruge gube ranije povlastice. Pored toga, dio stambenih zadruga pokazuju da na stambenom tržištu mogu ponuditi niže cijene stanova i kvalitetnije stanove. Novije mjere vlade upućuju na neodrživost stambenih programa koji se provode odozgo te se na mala vrata daje mogućnost, uistinu neosmišljena, razvoju neprofitnih stambenih organizacija.
U tekstu se analiziraju jakosti i slabosti razvoja koncepta neprofitnih stambenih organizacija te se upućuje na istraživanja koja bi mogla dati nove argumente u prilog razvoja stambenih zadruga kao posredničkih organizacija.
Rad se bavi ispadanjem učenika iz srednjoškolskog sustava kroz kratku analizu stanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji te kroz prikaz istraživanja koje je provedeno u 32 srednje škole različitih ...usmjerenja (gimnazije, četverogodišnje i trogodišnje strukovne srednje škole) na području grada Zagreba. Cilj istraživanja bio je proširiti okvir razumijevanja okolnosti i rizika koji dovode do ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja, zatim saznati mogućnosti njihova ponovnog uključivanja u sustav obrazovanja ili u neki od postojećih oblika izobrazbe i zapošljavanja te potaknuti razmatranje prijedloga za razvoj strategija prevencije ispadanja učenika i vraćanja ispalih učenika u sustav obrazovanja. Istraživanje je provedeno anketiranjem stručnih suradnika onih škola koje u svojoj evidenciji imaju učenike koji su ispali iz njihove srednje škole i koji ujedno svakodnevno rade s učenicima u riziku od ispadanja. Prema evidencijama srednjih škola u razdoblju od školske godine 2006./2007. do 2011./2012., najveći udio ispalih učenika u odnosu na upisane evidentiran je u strukovnim školama i iznosi 9-16,2%, pri čemu su učenici bitno zastupljeniji od učenica (do tri puta više). Prema percepciji stručnih suradnika najčešća tri uzroka ispadanja učenika iz srednje škole su negativne ocjene, visok broj neopravdanih sati i problemi u ponašanju učenika. Mogućnosti ispalih učenika da se ponovno uključe u sustav obrazovanja stručni suradnici procjenjuju vrlo slabima, a mogućnosti njihova ulaska u svijet rada slabima. Prema mišljenju stručnih suradnika, preventivne aktivnosti vezane uz ublažavanje rizika ispadanja učenika i smanjivanje broja ispalih učenika iz srednjih škola trebale bi biti usmjerenije individualnom radu s učenikom, boljoj suradnji s obitelji učenika i s centrom za socijalnu skrb te pravovremenom otkrivanju rizika od ispadanja. Preventivne aktivnosti bi uz navedeno trebale biti temeljene na timskom radu i poboljšanju suradnje sa službom za profesionalnu orijentaciju. Stručni suradnici ispadanje učenika iz srednjih škola prepoznaju kao ozbiljan socijalni problem. Stoga, procjenjuju da je u sustav obrazovanja potrebno implementirati više preventivnih programa na nacionalnoj razini u svrhu smanjivanja rizika od ispadanja učenika iz obrazovnog sustava te razvijati strategije za pravovremenu reintegraciju ispalih učenika u sustav obrazovanja i izobrazbe te njihovu adekvatnu pripremu za tržište rada.
Temeljem rezultata CIVICUS-ovog istraživanja Indeks civilnog društva u Hrvatskoj, provedenoga 2004. i 2005. godine, u radu se raspravlja o tome u kojoj mjeri civilno društvo postaje relevantnim ...društvenim čimbenikom. Stanje i mogućnosti civilnog društva prezentiraju se putem analize četiri ključne dimenzije, prikazane putem dijamanta civilnog društva: struktura, okolina, vrijednosti i utjecaj. Zatim se detaljnije raspravljaju neke od bitnih poddimenzija civilnog društva, kao što su razmjeri građanske participacije, davanja u humanitarne svrhe, akcije u zajednici, suradnja države i civilnog društva, vrijednosni okvir djelovanja i sl. Na kraju se rada sumiraju osnovne jakosti i slabosti civilnog društva te se sugeriraju potrebne društvene akcije kao i mogući pravci daljnjih istraživanja.
PDF