In einem Brief vom 29. August 1863 beschreibt der kroatische Musikwissenschaftler Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911) ein Sängerfest in der kroatischen Stadt Osijek (Essek) in dem neben dem esseker ...Festunger Männergesangverein noch zwei Gästevereine teilgenommen haben: der ungarische Chor Pécsi Dalárda aus Pécs (Fünfkirchen, Ungarn) und der Männer-Gesangverein aus Apatin (Vojvodina, heute Serbien). Der ausführliche Text erschließt kulturgeschichtliche, politische, soziale und musikalische As-pekte dieses Urbofestes im Südslawischen Raum innerhalb der habsburger Monarchie. Das zweitägige Sängerfest entfaltet sich nach einem gut geplanten Szenario, dessen spiritus movens die Bürgeriniative war. Alle produktive Kräfte der Stadt waren aktiviert und die Vereinstätigkeit kondensiert sich hier zum Ereignis des Jahres.
Ciklusi popjevaka Stjepana Šuleka (1914. – 1986.) Pjesma mrtvog pjesnika (Dobriša Cesarić; 1969/70) i Strah (Đuro Sudeta; 1973) nisu dosad bili muzikološki obrađeni. Prvi ciklus obuhvaća 12 popjevaka ...poredanih prema načelu kontrasta; prva i posljednja, prema kojoj je ciklus naslovljen, opsežnije su i sadrže epske crte. Ciklus Strah obilježen je tjeskobnim ugođajem koji na kraju prerasta u dramatiku. Skladatelj je Sudetine pjesme uglazbio služeći se strojopisnim prijepisom pjesama, a na tome je prijepisu označio redoslijed koji je želio ostvariti u ciklusu, očito vođen zamisli o dramaturgiji cjeline. Skladatelj je u oba ciklusa ostvario ono što je na glazbenoscenskom području pokazao kao majstor izrazitog dramatskog senzibiliteta, koristeći sva sredstva glazbenoga izraza za afektivno tumačenje riječi. Semantička interpretacija pjesničkoga teksta u suodnosu je s autonomno glazbenim. Oba ciklusa vrijedni su doprinosi hrvatskoj umjetničkoj popijevci 20. stoljeća.
Solo pjesme Huberta Pettana brojčano su znatan (39 popjevaka) i umjetnički relevantan dio njegova cjelokupnog skladateljskog opusa. Nastajale su kontinuirano od 1933. do 1951, a zatim, nakon odulje ...pauze, ponovno od 1975. do 1981. Tematski i glazbeno mogu se svrstati u tri skupine: lirske, baladne i minijaturne žanr sličice, najčešće šaljivog karaktera. Pettan rabi sve mogućnosti proširenog tonaliteta ostvarujući bogato nijansiran tijek vokalne i glasovirske dionice svojih popjevaka.
Dramsko stvaralaštvo Marina Držića bilo je poticajno za hrvatsku glazbu dvadesetog stoljeća. Između ostalog nadahnulo je komičnu operu Pomet, meštar od ženidbe Ive Lhotke-Kalinskog. Djelo je dovršeno ...1944, kada je i praizvedeno u Zagrebu.
Ova komična opera u tri čina s prologom prati glavni tijek Držićeva dramskog djela: radnja je sažeta, a broj likova smanjen u skladu sa zahtjevima operne dramaturgije. Libretist Marko Fotez vješto je pretočio Držićev tekst u libreto koji je skladatelju pružio bogate mogućnosti glazbene karakterizacije likova i duhovito prikazivanje scenske komike. Široka je lepeza vokalnosti u ovom opernom djelu: od recitativa i "govorne melodije" do razvijenih arioza s elementima kolorature. Latentna glazba govora s njegovim fleksijama u raznovrsnim psihološkim situacijama prešla je u učinkovitu glazbenu deklamaciju. Važan faktor u operi je orkestar klasičnog sastava s pojačanim ansamblom udaraljki, koji je korišten u svom bogatstvu kolorita i scenske učinkovitosti. Skladatelj je u radnju vješto utkao plesove: sarabandu, kontradancu i kolo. Opera Ive Lhotke-Kalinskog vrijedno je djelo koje bi moglo naći stalno mjesto na hrvatskim pozornicama.
PDF
