Cilj istraživanja je analiza Valvasorovih i posebice
von Steinbergovih studija o Cerkniškom jezeru (lago Circonio ili Zirknitzer See) s kraja 17.
i pogotovo pocetka 18. stoljeca. Tim se studijama ...pokušalo dati znanstveno tumacenje
naizmjenicnog dotoka i otjecanja voda iz tog bazena. Naime, ono što je oduvijek stvaralo
cudenje i znatiželju, sve do dubinskih proucavanja navedenih autora, bila je prije svega
cinjenica da se Cerkniško jezero, u kojem se moglo i obilato ribariti, pretvaralo, u pravilu
jednom godišnje, u polje, odnosno u isušeno korito rijeke koje se koristilo kao poljoprivredna
površina i pašnjak za stoku te mjesto gdje se moglo ici u lov na divljac. U Steinbergovom
djelu, pored pokušaja rješavanja problema vezanih za fizicke osobine tog podrucja i
prevazilaženja naivnih puckih vjerovanja, prisutno je stalno povezivanje s povijesnim
aspektom, što omogucava sagledavanje društvenog i gospodarskog stanja stanovništva
Kranjske pocetkom 18. stoljeca.
Ovo istraživanje analizira glavne teritorijalne promjene koje su se
dogodile u Istri, polazeći od prvih povijesnih kartografskih dokumenata za određene
mikroprostore, što ih je naručivala pogotovo ...Mletačka republika radi kontrole područja.
Glavni cilj studije je određivanje općenitih polazišnih točaka za korektno planiranje i
projektiranje koje se mora temeljiti na čvrstom poznavanju prostora i njegovoj povijesti.
Pokušalo se ukazati na neke moguće pravce koji bi dodatno omogućili gospodarski
rast istarske regije, pogotovo kroz eksploataciju nekih još uvijek nedovoljno
iskorištenih privrednih resursa kao što su veliki prostori melioriranih terena koji bi
mogli biti korišteni u poljoprivredne svrhe. U zadnjem dijelu eseja razmatra se utjecaj
turizma koji svojim zanačajnim brojkama donosi ogroman ekonomski prihod ali istovremeno
predstavlja i ozbiljan problem po pitanju vodoopskrbe i potrošnje tla. Stoga
bi bilo potrebno razmišljati o održivijem modelu turističke industrije koji bi, pored
ostalog, trebao u većoj mjeri vrednovati kulturna, povijesna, umjetnička i krajobrazna
dobra u unutarnjem dijelu poluotoka.
Pocinjuéi od neostvarene namjere Pietra Kandlera da se izradi i
izda horografsko djelo o istarskom poluotoku koje bi moglo biti i
<<sigurna baza za svako daljnje promatranje» i utvrdivsi da, nakon,
...njega, nijedan ucenjak nije se prihvatio pothvata, tako da se povijest
znanja o Istri u svojim dvjema komponentama, horografiji i kartografiji,
ima jos sva sastaviti, dva su autora zamislila pruziti, u ovoj biljesci,
uvodni ogled svojih naucnih istrazivanja, obavljenih u vidu skore i ops1rnije studije o kartografìji Istre do kraja XVIII st. tj. do nastupa
geodetske kartografìje. Jednom rijecju, Luciano Lago i Claudio Rossit
anticipiraju ovdje rezultat tek nekìh od svojih istrazivanja, tocnije,
onih koja se odnose na nordijske atlase XVIII stoljeéa koji, iako su
imali odlucujuéi utjecaj u kasnijoj kartografìji Istre, nisu bili predmet
specifìcnih studija. Izvrsivsi kratki pregled prethodne kartografske produkcije,
nekad u rukopisima za admministrativnu i fìskalnu upotrebu,
nekad stampana u odvojenim primjercima ili u atlasima, biljeska se
opsirno zadrfava na pokusajima kartografskog prikazivanja, koji su
izvrseni u Nizozemskoj gdje su se stamparske radionice posluzile kartografìma
1slavne buduénosti: posebno Abramo Ortelio, autor djela «Theatrum
Orbis Terrarum>> (prvo izdanje 1570) ili Gerardo de Jode, autor
djela <<Speculum Orbis Terrarum>> (1578). No, oni su se omedivali, skoro
uvijek, na sakupljanje, ponovo crtanje i izdavanje, cesto u vrlo pristojnom
tipografskom ruhu, koliko je, u njihovo doba, kartografsko
trziSte nudilo. Bio je Gerardo Mercatore, medutim, sa svojim veoma
poznatim <>, djelomicno izdanim 1589. i upotpunjenim 1595.
onaj koji je izvrsio prvi vazni pokusaj da skladno spoji i ponovo kriticki
izradi u najkvalitetnijim primjercima, u novom matematickom okviru,
najbolje karte citave ranije produkcije.
Dakle, vodeéi racuna o tome da reprodukcije Ortelia, De Jodea i
Marcatorea odaju znacajniji napredak kartografìje XVI stoljeéa, biljesk
·a se time temeljito bavi odnoseéi se, naravno, jedino na prikazivanje
istarskoga poluotoka.
Svaka karta Istre znanstveno ispitana (mnoge su reproducirane u
tckstu Biljeske) popraéena je detaljnim opisom, bilo pod ekonomskim
bilo pod tipografskim profìlom, s posebnim osvrtom na orijentaciju, na
predstavljanje geografskih profila, razmjestaj naseljenih centara, reljefa,
voda tekuéica itd., na nazivlje i upotrebu simbola. Predmet posebne
paznje jesu bilo najsretnije intuicije kartografa, bilo njihove najgrublje
pogreske.
Od narocita su interesa opsirne i pomno izradene table koje se
odnose na podudaranje ili neslaganje velikog broja toponima u upotrebi
razlicitih kartografa.
Istrazivacki se rad zakljucuje veoma obilnim nizom minucioznih
biljezaka koje saddavaju, takoder, dragocjen i golem bibliografski
pregled.
