Osnovni zadatak gospodarenja šumama je provedba inventure drveća. Posebno se to odnosi na blisko prirodi gospodarene urbane šume. Cilj ovog istraživanja je provjeriti može li se metoda analize ...snimaka (tzv. object-based image analysis – OBIA) kombinacijom WorldView-2 multispektralnih satelitskih snimaka visoke prostorne rezulocije i laserskog skeniranja (LiDAR-a) koristiti za uspješnu klasifikaciju krošanja pojedinačnih stabala različitih vrsta drveća u prirodnim, mješovitim i heterogenim urbanim šumama u Ljubljani (Slika 1).Terenska klasifikacija vrsta drveća provedena je postavljanjem mreže kružnih ploha (100x100 m) veličine od 2000 m2. Na svakoj od 332 plohe, registrirana su stabla iz dominantnog i kodominantnog sloja drveća. Ukupno je za analizu izdvojeno 574 stabala, od čega 304 stabla četinjača (obična smreka, obični bor) i 270 stabala listača (obična bukva, hrast lužnjak i kitnjak, pitomi kesten). Polovica uzorkovanih stabala tj. njihovih krošanja korišteno je kao probni set podataka u nadgledanoj klasifikaciji, dok je druga polovica uzorkovanih stabala korištena za ocjenu točnosti provedene klasifikacije (tzv. testni podaci).Za klasifikaciju su korištene WorldView-2 multispektralne satelitske snimke (8-kanalne), tzv. ‘Red-Edge’ normalizirani razlikovni vegetacijski indeks (NDVI) izračunat pomoću rubnog crvenog i crvenog spektralnog kanala te digitalni model krošanja (tzv. Digital Canopy Model – DCM) dobiven iz LiDAR podataka. Prostorna rezolucija WorldView-2 satelitskih snimaka iznosila je 1 m.Klasifikacija je provedena pomoću Exelis ENVI 5 kompjuterskog programa, primjenjujući tzv. pomoćni vektorski model. Preciznost procjene izračunata je na temelju izračunate matrice pogreške, uspoređujući rezultate klasifikacije s testnim podacima. Također je provedena analiza glavnih komponenata, koja je pokazala da je najveća varijabilnost (oko 85 %) objašnjena pomoću rubnog crvenog spektralnog kanala (705–745 nm), bližeg infracrvenog kanala – 1 (770–895 nm) te bližeg infracrvenog spektralnog kanala – 2 (860–1040 nm) WorldView-2 snimaka.Metoda analize snimaka (OBIA) kombinacijom WorldView-2 satelitskih snimaka I LiDAR podataka korištena u ovom istraživanju pokazala je obećavajuće rezultate pri klasifikaciji vrsta drveća u gustim, mješovitim i heterogenim prirodnim urbanim šumama, u kojima često dolazi do isprepletanja krošanja. Najpouzdaniji dobiveni rezultati odnose se na razlikovanje četinjača i listača. Kod sastojina s gustim krošnjama, posebice kod listača kod kojih je teško napraviti delineaciju krošanja, otežana je i manualna i automatska delineacija (segmentacija) krošanja. Ovo istraživanje novi je dokaz kako se primjenom podataka dobivenih metodama daljinskih istraživanja pruža mogućnost uštede u vremenu pri inventarizaciji vrsta drveća.Ukupna preciznost identifikacije iznosila je 58 %, a Kappa koeficijent je iznosio 0.421 (Tablica 4). Za svaku vrstu drveća izračunata je preciznost na osnovi razlike između preciznosti koju navodi proizvođač (postotak točno identificiranih piksela u odnosu na ukupan broj piksela na probnim podacima) i preciznosti korisnika. Rezultati tako dobivene preciznosti iznosili su 80 % za smreku, 70 % za hrastove lužnjak i kitnjak, 50 % za obični bor, 38 % za bukvu, te manje od 1 % za pitomi kesten.
Samples of the moss Hypnum cupressiforme were collected at 103 locations in forests of Slovenia. At each location, samples were taken at two types of sites: under tree canopies and in adjacent forest ...openings. The results show that the moss collected in the forest openings reflects the surrounding land-use characteristics and, consequently, the main N emission sources. For moss sampled under canopies, the characteristics of the forest at the moss-sampling locations are more important than the main emission sources outside the forest. A regression model was used to provide the nitrogen (N) concentration in moss from the forest openings in relation to the N concentration in moss under canopies and other environmental variables. The spatial distribution of the locations of the N concentrations and delta 15N values in moss collected in the forest openings and under the canopies in relation to main N deposition sources is discussed.
Purpose: The objective of this study is to estimate the contribution of various sources that influence soil CO sub(2) concentrations in calcareous grassland. Materials and methods: The research was ...performed at the Podgorski Kras plain (45 degree 33' N, 13 degree 55' E, 400-430 m.a.s.l.) in the sub-Mediterranean region of Slovenia (SW Slovenia), where many meadows and pastures have been abandoned. In parallel to the measurement of soil respiration R sub(s), soil gas was sampled for stable isotope analysis. Samples were taken biweekly at two sites, Grassland and Invaded, from July 2008 until November 2010. In addition, daily variations in concentration and stable isotope composition of soil CO sub(2) were determined in May 2009. The partitioning of soil CO sub(2) concentrations was performed using stable isotope mass balance calculation. Results and discussion: The concentration and isotope composition of soil CO sub(2) exhibited similar seasonal variations at both sites. Lower delta super(13)C sub(CO2) values, ranging from -28.2 to -15.2 ppt, which occurred during warm periods and higher values, up to -12.1 ppt, were typical of cold winter periods, from December to March. Organic sources were estimated to constitute between 78 and 99 % of total soil CO sub(2) during warmer periods from May until October. This contribution was lower during the winter, ranging from 46 to 77 %. In winter, the atmospheric component to soil CO sub(2) dominated, constituting up to 60 %. On average, the inorganic contribution was estimated to comprise 12 % of the soil CO sub(2) at all sampling locations. The contribution of this source to soil CO sub(2) concentration, at up to 41 %, was highest in Grassland during the growing season. The inorganic source of soil CO sub(2) was also an important component during daily variations. The highest contribution was observed during the day, in parallel to the highest respiration rates. Conclusions: The inorganic pool is shown to be an important part of soil CO sub(2) in calcareous areas and should be considered as equal to organic CO sub(2) as a source in soil CO sub(2) partitioning.
In view of evident changes in the reaction of European beech (Fagus sylvatica L.) to environmental changes, five plots with young trees of the same age were established and studied on natural beech ...sites. Beech trees were equally distributed along the light gradient and were divided according to light conditions. The parameter used for evaluation of light conditions was the indirect site factor (ISF) obtained by the WinScanopy analysis. Three groups of canopy - light conditions were defined: stand conditions (ISF<20), edge (20<ISF<25) and open area conditions, without the sheltering effect of a mature stand (ISF>25). In all categories light saturation curves and curves describing dependence between intercellular CO sub(2) concentration in leaves and assimilation rate (A-Ci) were measured under the same fixed parameters (temperature, flow and CO sub(2) concentration, humidity, and light intensity) with Li-6400, to compare responses between different light categories and different plots within comparable light conditions. Differences between canopy, edge and open area responses were confirmed with high significance on all plots as well as between studied forest complexes. On plots from Kocevje region, young beech indicated more shade tolerance, the response to increased light intensity and different CO sub(2) concentration was greater than the response of young beech on Pohorje plots within the same light intensities. Responses of trees on plots in managed and virgin forest were also different: young beech response in virgin forest plot was more shade-tolerant, compared to response of young beech from plots in managed forest.
S obzirom na vremensku zahtjevnost i veliku količinu rada potrebnog za uzorkovanja i analize kemijskih i fizikalnih svojstava šumskih tala, razvoj alternativnih metoda je vrlo važan. Korištenjem ...pedotransfer funkcija (PTF), znanstvenici koji se bave proučavanjem tala mogu dobiti informaciju o najvažnijim svojstvima tala koja je inače teško (skupo ili vremenski zahtjevno) dobiti. PTF se mogu definirati kao statistički modeli za predviđanje fizikalnih (gustoća, hidraulička svojstva, itd.) i kemijskih (npr. kapacitet za izmjenu kationa) svojstava tla iz drugih, dostupnijih ili rutinski analiziranih svojstava.
Cilj ovog rada je bio razviti lokalnu PTF za procjenu gustoće mineralnog dijela šumskih tala Slovenije. Na osnovi literature, hipoteza je bila da (1) gustoća snažno korelira s konce4ntracijom organskog ugljika (OC) i (2) lokalna PTF daje bolčje vrijednosti od objavljenih pedotransfer funkcija.
Podaci 45 profila tla s bioindikacijske 16 x 16 km mreže u Sloveniji su analizirani s ciljem razvijanja lokalne pedotransfer funkcije za procjenu gustoće tla. Ukupno je obrađeno 106 profila tla.
Uzorci za procjenu gustoće tla uzeti su u pet ponavljanja korištenjem metalnih O-prstenova zapremine 5 cm3. U laboratoriju su uzorci tla osušeni na 105 °C i izvagani za daljnje kemijske i fizikalne analize. Korištene su sljedeće analitičke metode: pH je određen u KCl prema ISO 10390 na automatskom ph-metru Metrohm Titrino, sadržaj C i N je određen prema ISO 10694 i/ili 13878 na elementarnom analizatoru Leco CNS-2000, karbonati prema ISO 10693 Scheiblerovim kalcimetrom a mehanički nsastav tla prema ISO 11277 sedimentnom metodom i pipetom prema Köhnu.
Jednostavna i multipla regresija korištene su za predviđanje .b korištenjem različitih zavisnih varijabla, a testirani su također i regresijski modeli sa segmentnim odnosima.
Koncentracija organskog ugljika (OC) dobro korelira (r = -0.861, p < 0.001) s gustoćom tla. Dva odvojena segmenta linije izjednačenja uklopljeni su u podatke koji su razdijeljeni u dva intervala prema sadržaju OC (ispod i iznad 36,0 g/kg). Gotovo 80 % varijabiliteta gustoće tla objašnjeno je segmentnom regresijom (Slika 4.).
Lokalna pedotransfer funkcija uspoređena je s objavljenim funkcijama a četiri indeksa validacije (MPE, SDPE, RMSPE and R2) potvrdila su najveću kvalitetu predviđanja lokalne pedotransfer funkcije (Slika 5.).
Razlike u procjeni zalihe ugljika u tlu (Cpool) različitih pedotransfer funkcija bile su veće od 160 t/ha (Tablica 4.). Predviđanje zaliha ugljika moglo bi biti značajno unaprijeđeno kalibracijom koeficijenata u modelima pomoću podataka razvrstanih prema vrsti tla.
PDF