U ovom je radu dan kritički prikaz prava na samoodređenje u kontekstu filozofske rasprave o imigraciji. U toj se raspravi pravo na samoodređenje uglavnom promatra kao temelj prava suverenih država na ...kontrolu i ograničenje imigracije. Argument iz samoodređenja za ograničenje imigracije – koji se poziva na pravo zajednice da se odredi i zaštiti određena dobra poput nacionalne kulture, prava na udruživanje ili prava vlasništva građana – počiva na specifičnoj interpretaciji samog prava na samoodređenje. Samoodređenje se u ovim raspravama promatra kao pravo koje je tijesno povezano s pravom na kontrolu i definiranje članstva zajednice, odnosno s pravom na kontrolu karakteristika zajednice i njezina budućeg razvoja. Ovoj interpretaciji prava bit će suprotstavljena interpretacija samoodređenja kao prava na samoupravljanje koja ne uključuje kontrolu nad članstvom kao bitan element. Time će se otvoriti prostor za propitivanje daljnjih implikacija ovakve interpretacije prava na samoodređenje u kontekstu rasprave o imigraciji.
Iako se o nadzornom odboru u dioničkom društvu puno pisalo, neka su pitanja i dalje otvorena u praksi, a propisi se tumače pogrešno, čime se čak narušavaju i temeljna načela upravljanja dioničkim ...društvom. Rad se bavi općenito temom članstva u nadzornom odboru, a napose odvajanjem funkcije vođenja poslova društva od funkcije nadzora nad vođenjem poslova, pitanjem zastupljenosti spolova u članstvu nadzornih odbora i nezavisnošću članova nadzornog odbora. Odvajanje vođenja poslova od nadzora nad vođenjem poslova društva ključni je element kojim se osigurava nezavisnost članova nadzornog odbora.
Načelo lojalnog postupanja (ili dužnost članova na lojalno postupanje) shvaća se temeljnim načelom koje karakterizira članstvo u društvima osoba te sadržaj i opseg prava i obveza članova, ...predstavljajući glavnu smjernicu njihova ponašanja. Ishodište se načela primarno može pronaći u obveznopravnom institutu bona fides, zatim u očuvanju zajedničkog cilja društva, ali i u činjenici da se u društvima osoba pojavljuju pravni odnosi u kojima se u visokoj mjeri zahtijeva osobna suradnja te nesmetano uzajamno povjerenje. Ipak, specificiranje dužnosti na lojalno postupanje nije isključivo podložno objektivnim kriterijima, već se mora odrediti u svakoj pojedinačnoj situaciji. Budući da dužnost na lojalno postupanje ne predstavlja čisto teorijsko načelo, njezina povreda izaziva pravne posljedice različitih opsega, koje posljedice ovise o naravi povrede dužnosti. Također, primjena ovog načela ne može se isključiti.
The duty of loyalty is understood as a fundamental principle that characterizes the partnership relations of each partner in the partnership. Furthermore, this duty represents the content and scope of their rights and obligations, serving as the main guideline for the partners’ behavior. Its origin can primarily be found in the legal institute of bona fide, as well as in the preservation of the purpose of partnership, but also in the fact that partnerships are based on legal relationships that require a high level of personal cooperation and unhindered mutual trust. However, the specification of the duty of loyalty is not exclusively subject to objective criteria but must be determined in each individual situation. Since the duty of loyalty is not merely a theoretical principle, violation thereof results in legal consequences of varying scope, which depend on the nature of the breach of duty. Furthermore, the application of this principle cannot be excluded.
This Routledge Focus aims to investigate and analyse the United Kingdom’s relationship with the European Communities (EC) and the European Union (EU). Since joining the EC in 1973, the UK has had a ...fraught relationship with the organization, declining closer economic union in the eurozone and, often, arguing against closer political union. While some 67% of the UK’s voters opted to remain in the EC in a referendum held in 1975, by June 2016 a narrow majority favoured leaving the EU. This volume evaluates the UK’s journey into the Union, and examines how the country’s voters came to decide on Brexit, and where the UK’s departure from the EU may lead it.
Julie Smith is Director of the European Centre, POLIS Department, Cambridge University, and Fellow of Robinson College, Cambridge. She is also a member of the United Kingdom House of Lords.
1. Introduction
2. The Origins of European Integration: Emerging Lines of (Dis-)engagement
3. Winning and Losing: money, power and the politics of treaty reform
4. Leaving the People Behind
5. Seeking to reconcile Conservatives and Coalition
6. Cameron’s Three Rs: Reform, renegotiation, referendum
7. Where do we go from here?
Postscript
References
Index
U članku su prikazani rezultati transferzalnog istraživanja na nacionalnoj razini u Sloveniji, čiji je cilj bio ispitati razlike u percipiranim koristima za članove (N = 639) grupa za samopomoć i ...grupa za podršku koje se odnose na pomažuće značajke grupe, percipirano osnaživanje i utjecaj člana na grupu u različitim tipovima grupa. Tipovi grupa formirani su prema kriteriju ciljne populacije tj. teme oko koje se grupa okuplja. Rezultati su potvrdili očekivane značajne razlike ovisno o općem cilju grupe kod nekih, ali ne i svih tipova grupa vezano uz: a) dva čimbenika pomažućih značajki grupe tj. razotkrivanje i prihvaćanje s jedne te učenje strategija za prevladavanje poteškoća s druge strane; b) dva čimbenika percipiranog osnaživanja, tj. upornost i sposobnost te proširivanje znanja o društvu; i c) razmjer utjecaja člana na grupu. Rezultati pokazuju da su aktivni članovi općenito vrlo zadovoljni svojim grupama, no percipirane koristi nisu u istoj mjeri prisutne u svim tipovima grupa. Prikazane su implikacije za daljnje istraživanje i primjenu u praksi još uvijek se raspravlja.
Rad istražuje stavove hrvatskih građana, percepciju korupcije i povjerenje u institucije prije i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Empirijsko je istraživanje provedeno usporedbom odgovora ...ankete iz 2022. s istim pitanjima iz anketa 1999., 2008., 2010. i/ili 2017. godine. U Hrvatskoj je percepcija korupcije u javnosti u porastu nakon ulaska u Europsku uniju. Korupcija postaje najvažniji problem, koruptivna su ponašanja javnih djelatnika česta i u porastu kao i učestalost koruptivne prakse u javnim institucijama. Korupcija najviše obuhvaća lokalnu i središnju vlast, političke stranke i sudstvo. Visoke percepcije raširenosti korupcije prati negativno mišljenje o prijavljivanju korupcije i stav da je korupcija katkad jedino sredstvo postizanja cilja. Opravdanost korupcije povezana je s nepovjerenjem u institucije, posebno u najviše institucije izvršne, zakonodavne
i sudbene vlasti: Vladu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i sudstvo. Rezultati pružaju uvid u smjer i intenzitet promjena tijekom 20 godina, doprinose literaturi o povezanosti korupcije u zemljama članicama i institucionalnog okvira EU-a i osnova su za preporuke mjera politike.
Činom primanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo organizacije Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine kao 178. države članice, uspješno je okončana njezina borba za puno međunarodno ...priznanje. Petnaest godina kasnije, 16. listopada 2007. godine, Republika Hrvatska izabrana je po prvi put za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, što predstavlja najveće vanjskopolitička dostignuće od njezina osamostaljenja. Osvojeno hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti svjedoči o ugledu države izgrađenom na temelju postignuća u razvoju demokracije, mira i stabilnosti na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Hrvatska kandidatura temeljila se na četiri područja: sprječavanje sukoba i mirno rješavanje postojećih; zaštita najranjivijih segmenata društva u slučajevima oružanih sukoba (djeca, žene, civili); suzbijanje terorizma i reforma Vijeća sigurnosti. Pitanja od posebnog interesa za Hrvatsku unutar Vijeća sigurnosti vezana su uz područje Jugoistočne Europe, s naglaskom na Basnu i Hercegovinu i Kosovo, zatim na globalne krizne situacije gdje je UN nazočan mirovnim snagama (posebice one u kojima sudjeluju hrvatske snage), Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije (ICTY) kao i Međunarodni kazneni sud (ICC), globalna suradnja u području borbe protiv terorizma, te neširenje oružja za masovno uništenje. Hrvatska će nastaviti konstruktivno pridonositi reformskom procesu unutar Vijeća sigurnosti i organizacije UN-a.
Sigurnost - Razvoj - Ljudska prava predstavljaju, prema Završnom dokumentu iz 2005. godine, tri glavna stupa sustava UN-a na osnovu kojeg se provode neumitno potrebni reformski procesi. Svjedoci smo da se razina globalne sigurnosti nije značajno povećala od 1945. godine, promijenile su se sigurnosne prijetnje - rastući rascjep između bogatih i siromašnih, opasnost širenja nuklearnog oružja, razvoj terorizma, prijeteće klimatske promjene. Globalni izazovi zahtijevaju globalne odgovore. UN je jedinstveni svjetski forum u kojem Hrvatska zauzima sve značajnije mjesto, okrunivši svoje dosadašnje napore članstvom u Vijeću sigurnosti. Pravi posao tek nam predstoji.
Accession to European Union is major aim for many European countries, and that trying is intensive when we having on mind unstable political and undeveloped ex-socialistic countries. These countries ...in EU find economic prosperity and political stability, but process of their integration in EU was faced with many problems. Searching for solution of those problems and ensure successful adjustment to standards of EU, EU was created special financial instruments for support candidate countries on their accession. Each country is responsible for thier own advance, financial sources are allocated with aim through concrete projects. Because specifics in region, EU created special access strategy and instruments of financial supports to West Balkan countries. In paper authors will research instruments which EU use for support economic, political and legal adjustments and harmonization in candidate countries and potential candidate countries and concrete effect which had financial support to West Balkan countries. Further, paper will content structure of financial source from pre-accession funds and purpose of using, reach phase in process of negotiation with EU and bring up with roblem sin all West Balkan economies. PUBLICATION ABSTRACT
Rad pokazuje stanje istraživanja unutarstranačke demokracije u Hrvatskoj te nudi analizu participacije običnih članova u unutarstranačkim procesima stvaranja politika. Istražuju se formalna i stvarna ...razina participacije običnih članova u hrvatskim strankama kako bi se dobila slika o unutarstranačkoj distribuciji moći. Istraživanje je obuhvatilo osam stranaka: HDZ, HNS, HSU, HSS, HSLS, IDS, Most i SDP nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. U prvoj fazi analizirani su statuti stranaka, a u drugoj su provedeni intervjui s visokorangiranim stranačkim dužnosnicima. Rezultati su pokazali kako je razina unutarstranačke demokracije i participacije običnih članova u procesu donošenja odluka o politikama izrazito niska. Također, analiza je otkrila visok stupanj koncentracije moći u rukama uskog kruga ljudi okupljenog oko predsjednika stranke u gotovo svim relevantnim strankama.
PDF
