Knjižarstvo i e-knjige u Švedskoj Maceviciute, Elena; Wallin, Birgitta; Nilsson, Kersti
Libellarium,
06/2015, Letnik:
8, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se analiziraju stavovi švedskih knjižara o sljedećim pitanjima: 1) poimanju utjecaja e-knjiga na knjižarstvo, 2) čimbenicima koji su im važni za usvajanje i razvoj prodaje e-knjiga kroz ...vlastite prodajne kanale i 3) preprekama prodaji e-knjiga kroz vlastite prodajne kanale.
Da bi odgovorili na navedena pitanja, autori rada primijenili su metode analize sekundarnih statističkih podataka i anketiranja švedskih knjižara. Rezultati istraživanja pokazali su da švedski knjižari ne smatraju kako su njihove knjižare ili posao općenito ugrožene e-knjigama. Mišljenja o e-knjigama ne razlikuju se između nekolicine knjižara koji prodaju e-knjige i onih koji ih ne nude. Razlozi za prodaju e-knjiga su dobro uhodani postupci i osobni interes prema proizvodu. Razlozi onih koji ne prodaju e-knjige su nedostatak zahtjeva za takvim proizvodom i tehničkih resursa, kao i ugovori s nakladnicima ili distributerima e-knjiga. Dakle, tehnički resursi za prodaju e-knjiga, uhodani postupci i ugovori s nakladnicima glavni su preduvjeti za njihovu prodaju. Najveće prepreke prodaji e-knjiga su: a) cijena, što je vidljivo ne samo iz odgovora knjižara, nego i iz pada prodaje očigledno povezanog s rastom cijena tijekom 2014. i b) nedostatak potražnje jer kupci u knjižarama ne traže e-knjige. Iz navedenog se može zaključiti da će se e-knjige prodavati uglavnom online izravno od nakladnika ili autora ili putem online knjižara. Međutim, jednaki broj knjižara vjeruje da će fizičke knjižare u budućnosti prodavati i tiskane i e-knjige. Iz perspektive knjižara, budućnost e-knjiga se čini prilično sigurna i ne predstavlja prijetnju tiskanim knjigama. Rast prodaje e-knjiga je spor, a ispitanici vjeruju kako će rasti umjerenim tempom.
U radu su prikazani hodočasnici iz nordijskih zemalja koji su prošli hrvatskom obalom Jadrana na putu za Svetu Zemlju. Opisani su motivi njihova odlaska, staleška pripadnost te doživljaji tijekom ...putovanja. Osim nekih specifičnosti u tome pogledu nema većih odstupanja od svjedočanstava ostalih europskih, posebice njemačkih hodočasnika kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka.
Mankellov prikaz nasilja zanimljiv je i zato što zadire u tamne strane
često utopijski doživljavanog švedskog društva. Teme poput nasilja prema imigrantima, među mladima, obiteljski problemi i ...problemi s alkoholom samo su neki od motiva koji odražavaju probleme u koje zapada Švedska.
Rad predstavlja istraživanje stavova nakladnika prema e-knjigama u kontekstu globalnog elektroničkog nakladništva. Dani su usporedni podatci na temelju istraživanja koja su istodobno provedena u ...Švedskoj, Litvi i Hrvatskoj. Prikazan je golem nerazmjer u zastupljenosti e-knjiga u zemljama engleskoga govornog područja (i onima sa značajnim brojem čitatelja engleskog jezika) i na tržištima tzv. malih jezika. Komparativno istraživanje provedeno u tri zemlje „malih jezika“ pokazalo je brojne sličnosti u stavovima nakladnika prema nekim ključnim pitanjima, npr. samostalnom objavljivanju, budućoj ulozi knjižara i odnosima s narodnim knjižnicama. Rezultati također pokazuju da nakladnici katkad imaju i proturječne stavove o pojedinim navedenim pitanjima. Opći je zaključak da postoji uočljiva razlika u porastu naklade e-knjiga na malim jezičnim tržištima u odnosu na tržišta engleskog govornog područja.
Skanija i skanijska zemlja su imale različite sudbine, počevši od toga da su bile prvobitni dom Lombardima (Langobardima), zatim jezgra danskog područja te naposljetku, od 1658. godine, provincija na ...periferiji Švedske. Tijekom 18. stoljeća Skanija je pošveđena, ali posljedica toga ipak nije bilo njeno potpuno inkorporiranje u novu državu. Premda su se gospodari promijenili, regija je zadržala svoj identitet, posebice što se tiče jezika i kulture. Članstvo Švedske u Europskoj uniji tijekom 1990-tih pružilo je nove mogućnosti za staru osporavanu regiju. Od 1. siječnja 1997. Skanija je iznova postala posebnom administrativnom provincijom i dijelom regije Oeresund (Danska − Švedska) i regije Pomerani (s teritorijima u sjevernoj Njemačkoj i Poljskoj). Čvrste veze s Danskom uvećavaju mogućnosti razvoja. Stalna veza između Kopenhagena (Danska) i Malmöa (Švedska) koja treba biti završena godine 2000. i možda željeznički tunel ispod Sounda između Helsingborga i Helsingoera početkom 21. stoljeća donose dodatne mogućnosti prosperiteta za Skaniju/skanijsku zemlju. Ona će postati dijelom regije koja će se moći mjeriti s najnaprednijima u Europi, SAD-u i Japanu.
Namjera je članka prije svega ukazati na u nas često zanemarene raznorodne dekorativne/funkcionalne elemente opreme ambijentalnih cjelina, u ovom slučaju tzv. povijesne keramičke peći. Bilo da su ...sačuvane u cjelinama, bilo fragmentarno (die historische Ofenkeramik)1, zvane još i umjetničke peći (die Kunstöfen)2 čine zasebnu vrstu artefakata vrijednu pozornosti.3 Početkom 2010. godine priveden je kraju četverogodišnji program konzervatorsko-restauratorskih radova na četiri kaljeve peći iz Požege: prva i najstarija potječe iz dvorca u Trenkovu, dok preostale tri pripadaju interijeru bivšeg objekta stare svilane, poslije građanske kuće Thaller, a danas sjedišta Konzervatorskog odjela u Požegi. Osvrt na povijesni kontekst, karakteristične tipove požeških keramičkih peći, te prikaz tijeka i rezultata konzervatorsko-restauratorskog postupka izvedenoga na njima, tema je teksta koji slijedi.
Za mjerenje višedimenzionalnoga konstrukta kvalitete života razvijeni su mnogi instrumenti. Jedan od njih, WHOQOL-100, razvila je Svjetska zdravstvena organizacija te ga prilagodila raznim jezicima i ...kulturama širom svijeta. U ovom radu autori su željeli provjeriti metrijske karakteristike turske verzije WHOQOL-100 te odrediti latentne faktore koji se nalaze u podlozi kvalitete života, smjer i veličinu međusobno ovisnih učinaka tih faktora metodom modeliranja strukturalnih jednadžbi (SEM). Metrijske karakteristike turske verzije upitnika WHOQOL-100 procijenjene su na uzorku od 520 dobrovoljnih sudionika – imigranata u Stockholmu u Švedskoj. Rezultati SEM-a upućivali su na postojanje jednog faktora drugog reda, koji je interpretiran kao QOL, i pet međusobno povezanih faktora drugog reda označenih kao: tjelesni, društveni odnosi, psihološki, okolina i neovisnost. U modelu formiranom na ukupnom uzorku sva faktorska opterećenja bila su visoka (od 0,60 do 0,92, osim za »seksualnost«, 0,47) upućujući na visoku povezanost pojedinih latentnih faktora i njima pripadajućih čestica. U modelima konstruiranim na poduzorcima prema mjestu rođenja, dobivena je visoka povezanost između pojedinih latentnih faktora i njima pripadajućih čestica. Najveći učinak na QOL imala su moguća djelovanja psihološke domene (0,93), veći od učinka tjelesnog zdravlja (0,84), društvenih odnosa (0,82), stupnja neovisnosti (0,91) i okoline (0,73). Učinak psihološke domene na ukupnu kvalitetu života veći je od učinaka u drugim domenama.
»Stranac« (utlänning), riječ koja u švedskom kontekstu ima izrazito negativnu konotaciju, bio je uobičajen naziv za doseljenike tijekom 60-ih godina u Švedskoj. Ti su ljudi istovremeno u tisku bili ...najčešće opisivani na način koji bi danas bio ocijenjen ne samo kao politički nekorektan već i kao nedvojben primjer rasizma i ksenofobije. Takav način predstavljanja doseljenika u švedskim medijima radikalno se promijenio početkom 70-ih. Pejorativna riječ »stranac« u najvećem broju novinskih članaka konzekventno je zamijenjena prikladnijom riječju »doseljenik«, dok su mediji istovremeno počeli predstavljati doseljenike na način koji je sukladan današnjim politički korektnim medijskim diskursima. Ciljevi ovoga rada jesu, prvo, raspraviti o razlozima tog diskurzivnog obrata u kontekstu razvoja švedske integracijske politike započete krajem 60-ih godina i, drugo, o s time povezanom razvoju istraživanja IMER (International migration and ethnic relations – Međunarodne migracije i etnički odnosi) u Švedskoj. Na kraju rada prikazano je aktualno stanje odnosa između švedske integracijske politike i istraživanja IMER u Švedskoj.
U članku se analizira način na koji se vladalo vlasnicima malih trgovina tijekom švedske rasprave o radnom vremenu trgovina između 1904. i 1991. godine. Razmatra se kako različita ...“problematiziranja”, tj. podvrgavanje vladanja sumnji, dovode do različitih režima praksi. Te su režime vidljivima učinile posebne tehnike (uglavnom zahtjevi stručnjaka), a koristile su im različite vrste znanja, tj. društvena i socijalna pitanja u razdoblju 1904–1919., socijalna pitanja i potrošaštvo u razdoblju 1930–1948., socijalna pitanja, učinkovitost, racionalizaciju i razmjerno velike potpore u razdoblju 1955–1966., potrošaštvo i razmjerno velike potpore tijekom 1970-ih te u posljednjem razdoblju (1980-e–1990-e), slobodno tržište. Ti različiti oblici znanja odredili su sam oblik opstanka vlasnika malih trgovina, ali i potrošača. U članku se pokazuje kako su problematizacije, oblici znanja i režimi bili međusobno povezani te da su tijekom vremena pokazali i mijenu i stalnost. No, režimi su vrlo kontingentni, što znači da im se može i oduprijeti. Perspektiva vladalaštva omogućuje da se o potrošačima misli kao vladajućim subjektima. Praksa kasnovečernjih i nedjeljnih kupovina pridonosi vladanju kako potrošača tako i vlasnika trgovina.