Pšenica (Triticum aestivum L.) najvažnija je žitarica za proizvodnju mlinarsko-pekarskih proizvoda. Proces nalijevanja zrna karakterizira nakupljanje organskih i mineralnih tvari u zrnu. Mnogi ...čimbenici mogu utjecati na proces nalijevanja i kvalitetu zrna pšenice, a neki od njih su: temperatura zraka, oborine, genotip, bolesti i štetnici te primijenjena agrotehnika. Svi ovi čimbenici utječu na kvalitetu zrna pšenice za mlinsko-pekarsku industriju. Temperaturni stres koji se dogodi tijekom ranog perioda nalijevanja zrna, dovodi do najvećeg povećanja sadržaja proteina u pšenici. Promjene u temperaturi mogu utjecati na akumulaciju i sintezu α-amilaze u zrnu. Kao i tijekom temperaturnog stresa, u nedostatku vode smanjuje se sadržaj škroba u zrnu. Mnoge bolesti i štetnici pšenice mogu negativno utjecati na usjev, uključujući smanjenje prinosa i hektolitarske mase.
U ovom radu pripremljene su mješavine na osnovi polietilena niske gustoće (PE-LD) i termoplastičnog škroba (TPS) s ciljem dobivanja biorazgradljivog polimernog materijala za primjenu kao ambalažnog ...materijala. Provedena je karakterizacija toplinskih, mehaničkih svojstava kao i propusnost vodene pare zbog izrazitog hidrofilnog karaktera škroba. Dodatak TPS-a u PE-LD/TPS mješavinama utječe na porast stupnja kristalnosti do udjela od 20 mas. % zbog nukleacijskog učinka TPS-a. Prekidno naprezanje i prekidno istezanje smanjuju se porastom udjela TPS-a u PE-LD/TPS mješavinama, dok modul elastičnosti raste. Temperatura početka razgradnje pomiče se na niže temperature, što ukazuje na smanjenje toplinske stabilnosti PE-LD-a dodatkom TPS-a. Glicerol kao plastifikator škroba utječe na povećanje toplinske stabilnosti škroba, no pokazuje negativan učinak na propusnost vodene pare.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
The objective of the present research was to develop a bilayer tablet of propranolol hydrochloride using superdisintegrant sodium starch glycolate for the fast release layer and water immiscible ...polymers such as ethylcellulose, Eudragit RLPO and Eudragit RSPO for the sustaining layer. In vitro dissolution studies were carried out in a USP 24 apparatus I. The formulations gave an initial burst effect to provide the loading dose of the drug followed by sustained release for 12 h from the sustaining layer of matrix embedded tablets. In vitro dissolution kinetics followed the Higuchi model via a non-Fickian diffusion controlled release mechanism after the initial burst release. FT-IR studies revealed that there was no interaction between the drug and polymers used in the study. Statistical analysis (ANOVA) showed no significant difference in the cumulative amount of drug release after 15 min, but significant difference (p < 0.05) in the amount of drug released after 12 h from optimized formulations was observed.
U radu je opisan razvoj dvoslojnih tableta propranolol hidroklorida, koristeći superdezintegrator škrob glikolat natrij u sloju za brzo oslobađanje i polimere koji se ne miješaju s vodom (etilceluloza, Eudragit RLPO i Eudragit RSPO) u sloju za usporeno oslobađanje. In vitro oslobađanje praćeno je u USP aparatu I te je uočeno početno naglo oslobađanje ljekovite tvari iza kojeg slijedi polagano oslobađanje tijekom 12 sati. In vitro kinetika oslobađanja prati Higouchijev model, dok mehanizam kontroliranog oslobađanja ne slijedi Fickov zakon poslije početnog naglog oslobađanja. FT-IR studije ukazuju da nema interakcije između ljekovite tvari i polimera upotrebljenih u oblikovanju. Statistička analiza (ANOVA) nije pokazala značajne razlike u kumulativnoj količini oslobođenog lijeka iz optimiranih formulacija poslije 15 minuta, ali polije 12 h još se ta količina značajno razlikovala (p < 0.05).
The aim of the presented investigation was to estimate the genetic diversity, and correlation analysis among yield and quality traits in twenty local maize populations. The experiment was based on ...randomized complete block design (RCBD) with three replications. In the study we compared grain yield, and quality traits such as protein, oil and starch content in grain. The results showed that there were significant differences among populations. The overall mean grain yield was 79.33 g plant-1 with the highest grain yield in population GBK-7 (105.13 g plant-1). The protein and oil contents ranged between 11.02 to 13.02% and 2.56 to 5.57%, respectively. The starch content varied from 68.58 to 70.92%. The first two canonical discriminant functions were significant at p < 0.01. It is important to point out the great relevance of the first two discriminant functions justifying 95.80% of the variability among populations. There were also big differences regarding phenotypic correlations. The study suggests that the quality traits are phenotypically and genotypically highly variable and therefore very useful for breeding process
Namen raziskave je bil proučiti genetsko raznolikost in korelacije med pridelkom in nekaterimi kakovostnimi lastnostmi zrnja (vsebnost beljakovin, olja, škroba in pepela v zrnju) 20 lokalnih populacij koruze na Kosovem. Poskus je bil postavljen po metodi naključnih blokov v 3 ponovitvah. Za vse lastnosti so ugotovljene statistično značilne razlike med proučevanimi populacijami. Povprečni pridelek zrnja vseh populacij je znašal 79,33 g rastlino-1, najvišji pridelek je imela populacije GBK-7 (105,13 g rastlino-1). Vsebnost beljakovin se je gibala med 11,02 in 13,02 %, olja med 2,56 in 5,57 % in škroba med 68,58 in 70.92 %. Z diskriminantno analizo je ugotovljeno, da sta prvi dve komponenti pojasnili 95,80 % varabilnosti med populacijami. Med nekaterimi lastnostmi so za proučevane populacije ugotovili signifikantne korelacije. Glede na veliko genetsko variabilnost smatramo, da bi proučevane lokalne populacije lahko bile koristne v nadaljnjem žlahtnjenju genotipov koruze z dobrimi kakovostnimi lastnostmi zrnja.
Proizvodnja i potrošnja škroba u svijetu u stalnom je porastu zahvaljujući pozitivnim učincima koji se ostvaruju dodatkom škroba ili njegovih derivata pri proizvodnji različitih proizvoda. Primjena ...nativnih škrobova u različitim granama industrije (prehrambena, kemijska, farmaceutska...) relativno je niska zbog određenih nedostataka koji se ogledaju u gubitku viskoznosti i svojstava ugušćivanja nakon kuhanja i skladištenja, retrogradaciji, nestabilnosti u kiselim uvjetima i/ili sinerezi itd. Da bi se ti problemi nadvladali i proširile mogućnosti primjene škroba u prehrambenoj i neprehrambenoj industriji, provode se kemijski, fizikalni i enzimski postupci modificiranja škroba te kombinacije navedenih postupaka. Iako se u novije vrijeme sve veći broj istraživanja bavi fizikalnim postupcima modificiranja (preželatinizacija, primjena ekstruzije, ultrazvuka, uzastopni postupci izazivanja sinereze) te enzimskim postupcima (npr. „linearizacija“ amilopektina), no najčešći oblik modificiranja škroba i dalje su postupci kemijskog modificiranja – esterificiranje, eterificiranje, umrežavanje i dvostruka modifikacija. Osim što se modificiranjem postižu željena funkcionalna svojstva škroba, dobiva se i ekonomski isplativa zamjena za hidrokoloide, omogućuje primjena škroba u proizvodnji biorazgradive ambalaže, kao nosača različitih aktivnih tvari u farmaceutskoj industriji, a novija istraživanja pokazala su da se modificiranjem utječe i na probavljivost škroba. Naime, rezistentni škrob (frakcija škroba koja se ne probavlja u tankom nego u debelom crijevu podliježe fermentaciji) pokazao se kao iznimno potencijalno sredstvo za korištenje u terapiji dijabetesa, dijareje, pretilosti te enteralnoj i parenteralnoj prehrani bolesnika.
Pozadina istraživanja. Bambara grah (Vigna subterranea (L.) Verdc.) je bogat izvor topljivih prehrambenih vlakana i škroba. Vlakna bambara graha bogata su bioaktivnim spojevima, poput uronskih ...kiselina (11,8 %) i polifenola topljivih u vodi (20 mg/g, izraženi kao ekvivalenti galne kiseline), s bitnim fiziološkim i funkcionalnim svojstvima. Zbog nekih svojstava škrob je u svom prirodnom obliku nestabilan, što ograničava njegovu primjenu u prehrambenoj industriji. Svrha je ovoga rada bila opisati antioksidacijske, funkcionalne i fizikalno-kemijske značajke nanokompozitnog filma od topljivih prehrambenih vlakana i škroba bambara graha.
Eksperimentalni pristup. Pastozna svojstva škroba i topljivih prehrambenih vlakana bambara graha te nanokompozitnog filma ispitana su pomoću uređaja Rapid Visco Analyser, a zatim su ispitani njihov kemijski sastav, svojstvo apsorpcije vode, vezivanja ulja, indeksi aktiviteta i stabilnosti emulzije, te antioksidacijska svojstva.
Rezultati i zaključci. Topljiva prehrambena vlakna i nanokompozitni film bambara graha nisu imali tipična pastozna svojstva. Nanokompozitni film je imao velik maseni udjel ugljikohidrata (78,7 %) i proteina (7,0 %), mali maseni udjel masti (0,8 %) i znatan udjel pepela (4,9 %). Topljivost škroba i prehrambenih vlakana bambara graha te nanokompozitnih filmova se bitno (p<0,001) razlikovala. Vrijednosti indeksa aktiviteta i stabilnosti emulzije bile su sljedeće: 23,2 % odnosno 23,3 % za škrob, 85.7 % odnosno 87,1 % za vlakna i 90,6 % odnosno 87,5 % za nanokompozitni film. Parametri boje: svjetlina (L*), crveno-zelena (a*) i žuto-plava (b*) komponenta, zasićenost i ton boje također su se bitno (p<0,001) razlikovali. Maseni udjel polifenola, izražen u ekvivalentima galne kiseline, bio je 0,10 mg/g u škrobu, 6,6 mg/g u vlaknima i 0,46 % u nanokompozitnom filmu, dok su FRAP vrijednosti, izražene u ekvivalentima askorbinske kiseline, iznosile 1,2; 4,8 i 1,4 μmol/g. Fenolni spojevi čiji je maseni udjel u vlaknima bio (u mg/g): klorogena kiselina 18, monokrotalin 20, luteolin 7-O-(6’’-malonilglukozid) 4 i kazuarin 6-α-D-glukozid 27, nisu pronađeni u škrobu i nanokompozitnom filmu. Nanokompozitni film od bambara graha ima povoljna fizikalno-kemijska i antioksidacijska svojstva, što ga čini prikladnim za upotrebu kao dodatak hrani.
Novina i znanstveni doprinos. Nanokompozitni filmovi bi mogli unaprijediti prehrambenu industriju, ali još nisu dovoljno istraženi kao sastojci hrane. Osim toga, fizikalno-kemijske, funkcionalne i antioksidacijske značajke nanokompozita od bamabara graha nisu poznate, pa ovo istraživanje upotpunjuje spoznaje o tom proizvodu.
Botaničko podrijetlo škroba je od velike važnosti za primjenu u industriji i proizvodnji hrane jer može bitno utjecati na svojstva krajnjeg proizvoda. Trenutno dostupne mikroskopske metode za ...određivanje podrijetla škroba su dugotrajne. Škrob se sastoji od amiloze i amilopektina, čiji omjer ovisi o njegovom botaničkom podrijetlu. Trijodidni ioni se obično vežu za amilozu i amilopektin, a njihovo vezivanje ovisi o podrijetlu škroba. U ovom je istraživanju mjeren apsorpcijski spektar kompleksa škrob-trijodid različitih vrsta, kao što su pšenica, krumpir, kukuruz, raž, ječam, riža, tapioka i škrob nepoznatog podrijetla, te različitih sorata iste vrste. Svaki je uzorak škroba imao specifične parametre: maksimalnu valnu duljinu pika za kompleks škrob-trijodid (λmax/nm), maksimalnu promjenu apsorbancije pri λmax (ΔA) i pomak λmax prema uzorku škroba nepoznatog botaničkog podrijetla. Vidljivi je dio apsorpcijskog spektra (500-800 nm) za svaki uzorak škroba dao jedinstveni otisak, koji je zatim obrađen klaster analizom. Tom su analizom podaci razdvojeni u dva klastera, jedan klaster žitarica i drugi klaster krumpira, tapioke i riže. Unutar klastera škrobova žitarica u podklastere su se izrazito razdvojili škrobovi pšenice, ječma i raži od kukuruznih škrobova. Podaci o sortama dobro su se grupirali unutar istog podklastera. Predložena metoda, koja kombinira klaster analizu i podatke dobivene mjerenjem apsorbancije vidljivog dijela spektra kompleksa škrob-trijodid, uspješno je razvrstala škrobove na osnovi njihove pripadnosti vrstama te sortama unutar iste vrste. Metoda je jednostavnija i praktičnija za uporabu od standardnih dugotrajnih metoda.
Ovaj rad imao je za cilj provesti detaljnu karakterizaciju strukturnih, fizikalno-kemijskih i termičkih svojstava voštanog kukuruznog škroba modificiranog octenil sukcinil anhidridom (OSA), poznatog ...pod tržišnim imenom Gel ‘N’ Melt™. Analize infracrvenom spektroskopijom s Fourierovom transformacijom i protonskom nuklearnom magnetskom rezonancijom otkrile su prisutnost novih apsorpcijskih vrpci s obzirom na izvorni škrob. Rezultati dobiveni protonskom nuklearnom magnetskom rezonancijom bili su u skladu s rezultatima dobivenim titracijom. Uočena je viša molekulska masa nego kod modificiranog škroba dobivenog iz drugih izvora. Utvrđeno je da postoji inverzna korelacija između stupnja supstitucije i molekulske mase: smanjenjem stupnja supstitucije dolazi do povećanja mase. Osim toga, rendgenska difrakcijska analiza i skenirajuća elektronska mikroskopija otkrili su gubitak uređene kristalne strukture tipa A, što je karakteristično za polimere s niskim DS vrijednostima. Također, uočena je koegzistencija pojedinačnih i združenih čestica. Rezultati su potvrđeni toplinskom analizom koja je pokazala potpuni gubitak kristalnosti zagrijanih zrna.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
PDF
