U posljednje vrijeme izvješćuje se o sve većoj pojavnosti raka dojke skupa s izraženijim odgađanjem rađanja kod žena mlađih od 40 godina. Budući da se preživljenje žena generativne dobi zbog raka ...dojke značajno poboljšalo, one su često zabrinute hoće li kasnija trudnoća doprinijeti opasnosti od recidiva bolesti. U današnje vrijeme prognoza raka dojke u trudnoći je usporediva s rakom dojke koji nije u svezi s trudnoćom i žene mogu rađati djecu nakon liječenja raka dojke bez ugrožavanja njihovog preživljavanja. Stoga žene ne treba obeshrabriti u želji za trudnoćom, a uobičajene su preporuke da se pričeka s trudnoćom najmanje 2 godine nakon postavljene dijagnoze. Ipak, malen i neznakovit nepovoljan učinak trudnoće na rak dojke može se naći među ženama koje zanesu unutar 12 mjeseci od dijagnoze raka dojke, a veća opasnost od recidiva kod žena mlađih od 35 godina do čak 5 godina nakon dijagnoze. Srećom, kod žena s lokaliziranom bolešću izgleda manje vjerojatno da bi ranija trudnoća do čak 5 mjeseci nakon završenog liječenja ugrozila njihovo preživljavanje. Potrebna su daljnja istraživanja koja će procijenti rizike u svezi s trudnoćom kod mlađih osoba preživjelih od raka dojke.
U ovom pisanom radu prikazan je život i rad Dubravke Sokač Štimac, dugogodišnje arheologinje u Muzeju Požeške kotline, odnosno u Gradskom muzeju Požega. Dubravka Sokač Štimac vodila je probna, ...zaštitna i sustavna arheološka iskapanja prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih lokaliteta na području Požeške kotline i sudjelovala u njima. Održala je izlaganja koja se odnose na arheološke nalaze s područja Požeške kotline na znanstvenim i stručnim skupovima na Bledu, u Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru, Požegi, Velikoj, na Zvečevu, u Beogradu i na Ohridu. Autorica je najmanje 104 pisana rada (izvorni, pregledni i stručni, osvrti, novinski članci…). Od 1987. je u zvanju muzejske savjetnice, a od 1990. do 2004. bila je ravnateljica Gradskog muzeja Požega. Organizirala je brojne izložbe u Muzeju Požeške kotline, odnosno u Gradskom muzeju Požega. Bila je vanjska suradnica Instituta za arheologiju u Zagrebu, tajnica Ogranka Matice hrvatske u Požegi, tajnica Muzejskog društva Slavonije i Baranje te povjerenica za zaštitu spomenika kulture za Požešku kotlinu. Godine 2009. otišla je u mirovinu. Za svoj rad primila je Nagradu grada Požege za životno djelo, a 1998. godine hrvatski predsjednik dr. sc. Franjo Tuđman odlikovao ju je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Tijekom svoga rada Dubravka Sokač Štimac surađivala je sa svim požeškim gradonačelnicima, franjevcima u Požegi, biskupom dr. sc. Đurom Kokšom, prvim požeškim biskupom dr. sc. Antunom Škvorčevićem i drugim uglednim pojedincima. Pripada joj važno mjesto u kulturnoj povijesti Požege i požeškoga kraja.
Nastavak zaštitnih istraživanja nalazišta Zvonimirovo – Veliko polje obuhvatio je zapadnu padinu središnjega dijela uzvisine na kojoj su pronađeni paljevinski grobovi latenske kulture. Veličinom te ...dubinom ukopa grobnih raka izdvajaju se grobovi LT 122 i LT 125 s hrpicama spaljenih kostiju uz koje su položene keramičke posude te predmeti naoružanja kojima pripadaju mačevi u koricama, koplja i umba. Tijekom istraživanja dokumentirana su i dva groba u kojima se od naoružanja nalazilo samo po jedno koplje. U grobovima žena, pored keramičkih posuda, zabilježeni su predmeti nošnje i nakita, pri čemu se izdvaja obradom zemljišta oštećen grob LT 123 u kojem su dokumentirani ostaci tri keramičke posude te dijelovi brončanoga pojasa tzv. mađarskoga tipa s člancima pravokutnoga oblika. Pronađeni grobovi, na osnovi tipoloških karakteristika nalaza naoružanja kao i predmeta ženske nošnje i nakita, datiraju se u LT C2 stupanj (Mokronog IIb).
U svjetlu pojačanog gubitka sigurnosti, stabilnosti, smisla i motivacije, čovjek je danas u očajničkoj potrazi za podrškom i humanijim okruženjem. Slično problemima koje je opisivao Krleža i ...psihologijom definiranom njegovim karakterima gdje je uspio izložiti galeriju izgubljenih likova počevši od starog Glem-baya u drami “U agoniji“ (sklonog ovisnostima, ambivalenciji, gubitku snage, agresivnosti i slabosti,koristeći druge u svrhu osiguranja podrške, i snažne, ali iscrpljene supruge Laure motivirane da ga ostavi tražeći drugi život), današnji je čovjek razapet između shizofrenih poruka, suočen s gubitkom vrijednosti i hijer-arhije potreba:Važnost stabilne strukture i značenja generalno nedostaje u sklopu obitelji, radne okoline, društva, nacije i svijeta. Krik za podrškom i ljudskim pristupom ponovno se čuje,ne samo iz Krležine drame“U agoniji“,već i nakon posljednjeg rata u Hrvatskoj, svih suvremenih ratova u drugim zemljama, od ljudi koji pate, ljubavnika, vojnika, izbjeglica,bez obzira gdje, i kada, nakon što se osjete jadnima, i ispaćenima, ljudi nastoje pronaći rješenje u alkoholu, kartanju, kocki, drogi, internetu i drugim ovisnostima. Ponovno mnogo posla za psihijatre, psihologe i umjetnike: U svjetlu univerzalnih humanih tema i ljudskih reakcija, literatura koju je za sobom ostavio Krleža je nepresušna inspiracija za sve, i one koji pate, i profesionalce.
Cilj je bio procijeniti seksualnu funkciju zdravih žena u Hrvatskoj i mogući utjecaj depresije, anksioznosti i sociodemografskih čimbenika. Ukupno 204 zdrave žene ispunile su sociodemografski ...upitnik, Upitnik o zdravlju pacijenata-9, ljestvicu anksioznosti GAD-7 i Indeks ženske seksualne funkcije (FSFI). Gotovo polovica naših ispitanica (47,1%) postigla je rezultat FSFI niži od 26,55, što označava određeni stupanj seksualne disfunkcije. Naši rezultati ukazuju na problem koji još uvijek nije prepoznat, a to je seksualna disfunkcija žena u Hrvatskoj. Ovom pitanju mora se dati više prostora u istraživanju i javnosti.
U ovom radu nastoji se dokazati neprikosnovenost „ženske kreativnosti” u stvaralaštvu Sylvije Plath kroz simboliku smrti i ponovnog rađanja. „Ženski Lazar” odražava autoričino priznanje da borba ...između smrti i ponovnog rađanja mora usmjeravati svaki aspekt poetske strukture. Žena u pjesmi istodobno je i žrtva i mučitelj; ona je ženski Lazar koji pogiba od prevelike patnje koju pjesnikinja izjednačava s patnjama Židova koji su mučeni tijekom Drugog svjetskog rata. Ona je žrtva muške okrutnosti, ali je isto tako i nova žena koja se diže iz plamena. Rabeći mit o uskrsnuću feniksa kao osnovu, Sylvia Plath prikazuje ženu koja ustaje protiv svih onih muškaraca koji ju sputavaju, dok aluzije na biblijsko, povijesno, političko i osobno u ovoj pjesmi vode čitatelja u samo središte ličnosti (žene).
Istraživanje pojedinih područja narodnog stvaralaštva značajno je za postojanost, odnosno održavanje identiteta svakog naroda. Jedan od etno segmenata je i kultura odijevanja jednog naroda iskazana ...kroz njegovu izvornost, tradiciju i običaje. Proučavanjem povijesti odjeće Ramskog kraja kroz estetski, odnosno vanjski izgled tkanine, koji je ujedno i jedan od važnijih elemenata funkcije tkanine, uočava se ornament kao glavni element uzorkovanih tkanina. Budući da se tradicijske tehnologije sve više napuštaju, a zamjenjuje ih se bržim i financijski isplativim tehnologijama, ovim radom su prikazani oni postupci ručnog tkanja tkanina koji su se koristili pri izradi tkanina za narodne nošnje Hrvata na području Rame. Posebno je opisana tehnika ručnog tkanja kojom je izrađena replika motiva uočenog na ženskoj ramskoj košulji.
Nesporna je činjenica da je u našim školama (posebice na nižim stupnjevima obrazovanja) prisutna izrazita feminizacija učiteljske struke. Iz tog fenomena proizlaze mnoga pitanja i dileme: postoji li ...„ženski“ odgoj, „ženska pedagogija“ ili je to kulturalni stereotip, a ako postoji − po čemu se razlikuje od „muškog“ odgoja, obogaćuje li ili
osiromašuje odgojno-obrazovni proces, ali i cjelokupnu kulturu škole? Sveopća kriza identiteta obilježje je suvremenog društva, a pitanja identifi kacije i identiteta usko su vezana uz stereotipe i predrasude. Profesija oblikuje društveni identitet čovjeka koji je, u slučaju učiteljskog poziva, opterećen rodnim stereotipima. Školi pripada puno šira društvena i kulturna uloga od pukog prosvjetnog djelovanja, ona daje kulturni legitimitet i identitet. Ako je učiteljski poziv javno legitimiran kao ženski, škola zapravo (re)producira rodne nejednakosti povezane s reprodukcijom tradicionalnih vrijednosnih sustava i segregacijom zanimanja. Uzmemo li u obzir razmišljanja o konceptu skrivenog kurikula, cjelokupno školsko okružje utječe na vrijednosti, stavove, norme i navike učenika kao i na socijalno učenje mimo postojećeg programa. Sveukupnost odnosa u školi često reproducira odnose u društvu. Feminizaciju učiteljskog poziva i „ženske pedagogije“ kao čimbenika skrivenog kurikula možemo promatrati ambivalentno: kao opasnost (ako pođemo od hipoteze da žene ne mogu biti modelom identifi kacije i djevojčicama i dječacima, te da odgajaju „mekše“ i popustljivije) ili kao prednost (ako „ženske“ tipizirane pojave promatramo u kontekstu razvoja emocionalne inteligencije učenika). Bavljenje tim pitanjima otkriva problem feminizacije učiteljskog poziva koji može egzistirati jedino na razini hipoteza koje su podložne empirijskoj provjeri.
Činjenica da je u sestrinstvu zaposleno više žena nego muškaraca može dovesti do pretpostavke da je ovo ženska profesija, a sam rodno određujući naziv ove profesije dodatno podupire takve
stavove. ...Društvena podjela uloga na ženske i muške možda nigdje drugdje nije toliko vidljiva koliko u sestrinstvu. Netočna je pretpostavka da je sestrinstvo oduvijek bilo “žensko” zanimanje,
što potvrđuju povijesni zapisi, a tek je u 19. stoljeću utemeljiteljica modernog sestrinstva Florence Nightingale svojim uvjerenjem da je briga i njega za bolesne rezervirana za žene dovela do feminizacije sestrinstva. Iako je danas broj medicinskih tehničara veći negoli u 19. stoljeću, još uvijek se oni na svojim radnim mjestima, ali i u društvu, susreću s brojnim stereotipima.
Cilj istraživanja bio je ultrazvučno procijeniti debljinu hrskavice koljena u bolesnica sa sindromom policističnih jajnika (SPCJ) i učinak spolnih hormona na razvoj osteoartritisa. U istraživanje je ...bilo uključeno ukupno 90 žena, tj. 47 bolesnica s dijagnozom SPCJ kao ispitna skupina i 43 bolesnice primljene na odjel zbog drugih tegoba kao kontrolna skupina. Ultrazvučna procjena obaju koljena učinjena je u svih bolesnica. Debljina hrskavice koljena mjerena je u lateralnom kondilu, interkondilarnom području i medijalnom kondilu te je izračunat prosjek mjerenja za svaku regiju. Srednja debljina koljenske hrskavice
bila je veća u ispitnoj skupini u usporedbi s kontrolnom skupinom u svim regijama, a razlika je bila statistički značajna (p<0,005). Dakle, utvrđeno je da bolesnice sa SPCJ imaju veću srednju debljinu koljenske hrskavice, što govori u prilog mogućeg utjecaja spolnih hormona na razvoj osteoartritisa.
PDF
