U 2008. godini nastavljena su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovnoga burga Vrbovca u Klenovcu Humskom, na istočnome dijelu lokaliteta, izvan jezgre burga te u istočnom ...dijelu dvorišta. Izvan jezgre burga definiran je gabarit prostorije, zidane istočno uz palas, istraženo je vanjsko lice istočnoga obrambenog zida burga, a nastavljena su i istraživanja manjeg zida za sada nepoznate namjene i datacije. U dvorištu su otkriveni ostaci drvenog objekta iz razdoblja ranoga novog vijeka, stradalog u požaru.
U 2006. g. nastavljena su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja plemićkoga grada Vrbovca. Arheološkim istraživanjem obuhvaćena je površina sjeverozapadnog dijela lokaliteta, izvan gabarita ...arhitektonskog sklopa, kako bi se definirao spoj temeljnih stopa sjevernoga i zapadnog zida burga. Pronađeni su ostaci drvene konstrukcije. Radi li se o ostacima skele koja je služila zidarima iz 13. stoljeća pri gradnji romaničkoga burga, razjasnit će tek nastavak arheoloških istraživanja. Nastavljeni su i zaštitni konzervatorski i konsolidacijski radovi na istraženoj arhitekturi.
U 2005. g. nastavljena su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja plemićkog grada Vrbovca, poznatog iz povijesnih vrela u razdoblju od 1267. do 1497. godine. Arheološkim istraživanjem ...obuhvaćena je sjeverna površina zaravni, izvan gabarita arhitekture srednjovjekovnoga grada kako bi se oslobodio masivni sjeverni zid burga te kako bi se pristupilo njegovoj konzervaciji.
U 2004. g. nastavljena su sustavna arheološka istraživanja plemićkoga grada Vrbovca, poznatog iz povijesnih vrela u razdoblju od 1267. do 1497. godine. Arheološkim istraživanjem obuhvaćen je zapadni ...i središnji prostor dvorišta burga. Otkriveno je sjeverno lice masivne romaničke branič-kule. Ustanovljeno je postojanje nekoliko faza popravljanja hodne površine dvorišta kao i moguće postojanje vodospremnice burga. Pristupljeno je konzervaciji dijela najugroženijega zapadnog zida burga
Predočeni su rezultati arheobotaničke analize uzoraka s lokaliteta Torčec - Gradić kraj Koprivnice iz slojeva iz brončanog doba te razvijenog (13. st.) i kasnog (15. st.) srednjeg vijeka. Biljni ...ostaci najvećim dijelom pripadaju samoniklim biljkama koje odražavaju prisustvo i utjecaj čovjeka te veliku vlažnost područja na kojem se nalazi lokalitet. U manjem broju nađene su i kultivirane vrste koje indiciraju bavljenje poljodjelstvom (ječam, Hordeum vulgare i pravi pir, Triticum spelta) te vinogradarstvom (vinova loza, Vitis vinifera) i voćarstvom (breskva, Prunus persica).