Rukopis Chiese in Trau u Muzeju grada Trogira (fond Knjižnice obitelji Garagnin-Fanfogna) sadrži povijesne bilješke i kraće opise arhitekture i unutrašnjosti Katedrale i četrnaest manjih sakralnih ...građevina unutar gradskih zidina Trogira. Analiza teksta pokazuje da je nastao između 1673. i 1676. godine, a na temelju vanjskih i unutarnjih obilježja autorstvo se pripisuje trogirskom povjesničaru Pavlu Andreisu. U bilježnicu s Andreisovim tekstom naknadno je umetnuto nekoliko svežnjića s dva prijepisa/redakcije izvornog teksta, nastala stotinjak godina poslije izvornika, pisana, kako se čini, istom rukom. U prilogu članka donosi se prijepis cjelovitog izvornog teksta s naznačenim sadržajnim razlikama, odnosno dopunama koje donose prijepisi.
Oltari sv. Roka i sv. Marije Magdalene iz kapele Sv. Petra u Gotalovcu u prethodnim su istraživanjima na temelju komparativne analize skulptura i ornamentaln dekoracije atribuirani Ivanu ...Komersteineru. Smatra se da su u grobnu kapelu Sv. Petra u Gotalovcu dospjeli iz zagrebačke Katedrale. Istraživanje njihova podrijetla rezultiralo je pretpostavkom da je današnji gotalovečki oltar sv. Roka mogao nastati preinakom oltarića Sveta tri kralja podignutoga u zagrebačkoj katedrali za biskupa Aleksandra Mikulića (1688.–1694.). Oltar sv. Marije Magdalene na temelju pregledane arhivske građe nismo mogli povezati s istoimenim oltarom iz zagrebačke Katedrale.
