Provider: - Institution: Ministrstvo za kulturo, Direktorat za kulturno dediščino, INDOK center - Data provided by Europeana Collections- nagrobnik iz 17.st.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
I. Napomene uz "Konverzacijski priručnik" B. Kašića iz oko 1590.-1593.; II. Druga, dodatna tekstološka analiza rukopisnoga "Hrvatsko-talijanskoga rječnika" rkp. 194 (knjižnica Franjevačkog samostana ...u Dubrovniku); III. Globalizacija i grafička polimorfija kao sredstvo za standardizaciju hrvatskoga književnog jezika u 16. i 17. stoljeću. U ovom članku autor daje tri priloga za proučavanje povijesti hrvatske leksikografije i standarda u 16. i 17. stoljeću. Što se tiče leksikografije, gotovo je sigurno da se svako djelo, uz osobni prinos autora, osniva i na djelima koja su izašla prije autorova djela. To vrijedi i za adespotan rukopisni "Priručnik" B. Kašića iz oko 1590.-1593. i za, također adespotan, rukopisni "Hrvatsko-talijanski rječnik" koji se čuva u Dubrovniku (rkp. 194). Analizom obaju rukopisa dolazimo do zaključka da su oni zaista djelo B. Kašića, ali i do toga da je riječ upravo o radovima koji su u stanovitom smislu postojali i kolali u rukopisu i prije nego ih je definitivno priredio sam autor B. Kašić. Sve upućuje na to da su ta djela prije toga prošla i kroz ruke nešto starijega Šimuna Budinića (1530-1600). U članku o globalizaciji i grafičkoj polimorfiji govori se o načinu na koji su hrvatski intelektualci 16. i 17. stoljeća zamišljali stvoriti književni jezik za čitav narod koji govori nekoliko dijalekata. Pri tome su se oni ugledali i na način nastanka književnog standarda u Italiji.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Crkva je imala veliki utjecaj na svakodnevni život ljudi kroz sakramente, propovijedi, učenje vjeronauka, svete mise, bratovštine, ali i kroz moralno-kazuističke odredbe koje su svojim svećenicima ...slali biskupi. U radu ćemo prikazati devet moralno-kazuističkih odredbi iz kraja 17. i početkom 18. stoljeća nastalih u ninskoj biskupiji. Dokumenti prikazani u radu pisani su glagoljskim kurzivom te kurzivnom bosanicom (hrvatskom ćirilicom).
Konzervatorska istraživanja pročelja lepoglavskog samostana, provedena 2007. godine, donijela su niz vrijednih podataka o izgradnji i izgledu samostanskih krila. Samostan je građen postupno između ...1650. i 1673. godine. Degradiran za potrebe kaznionice i bombardiran u Drugom svjetskom ratu, samostan je doživio brojne preinake. Na temelju pronađenih arhivskih nacrta, te sondiranjem žbuke i boje, utvrđen je izvorni izgled samostanskih pročelja. Vanjska su pročelja imala izvorno velike prozore s kamenim okvirima i profiliranim nadstrešnicama, a horizontalno su bila raščlanjena naizmjenično žbukanim i oslikanim trakama. Na dva je mjesta pronađena u žbuci urezana godina 1659., kojom je zabilježeno vrijeme žbukanja sjevernoga pročelja sjevernoga krila. Dvorišna su pročelja u prizemlju razvedena arkadama, a na katovima zidanim biforama sa žbukanom profilacijom i naslikanim sivim »stupićem« između dvaju otvora. Na južnom pročelju sjevernoga krila nalaze se tri polikromirana sunčana sata. Pročelja su izvorno bila obojana u svijetlosivu boju s bijelim ukrasnim detaljima.
Rukopis Chiese in Trau u Muzeju grada Trogira (fond Knjižnice obitelji Garagnin-Fanfogna) sadrži povijesne bilješke i kraće opise arhitekture i unutrašnjosti Katedrale i četrnaest manjih sakralnih ...građevina unutar gradskih zidina Trogira. Analiza teksta pokazuje da je nastao između 1673. i 1676. godine, a na temelju vanjskih i unutarnjih obilježja autorstvo se pripisuje trogirskom povjesničaru Pavlu Andreisu. U bilježnicu s Andreisovim tekstom naknadno je umetnuto nekoliko svežnjića s dva prijepisa/redakcije izvornog teksta, nastala stotinjak godina poslije izvornika, pisana, kako se čini, istom rukom. U prilogu članka donosi se prijepis cjelovitog izvornog teksta s naznačenim sadržajnim razlikama, odnosno dopunama koje donose prijepisi.
Autor objavljuje Inventar liturgijskih predmeta Katedrale sv. Ivana Krstitelja u Budvi, na krajnjem jugu Dalmacije. Inventar je napisan 1719. godine i bilježi knjige, predmete od srebra, drveta, ...tekstila i kamena koji su se upotrebljavali u to vrijeme u Katedrali. Istovremeno se donosi arhivska građa o našašću relikvija sv. Križa u budvanskoj luci oko 1670. godine. Svjedočanstva o tom događaju iznijeli su 1719. godine ugledni budvanski plemići don Matija Medin, Šimun Radali, kanonici Nikola Antonioli i Petar Ruzović te kapetan Nikoleto Medin. Oni su iscrpno opisali okolnosti pod kojima su se moći pronašle i predočili kako su dospjele u Budvansku katedralu. Opisuje se drvena škrinja u koju su moći bile pohranjene te analizira srebrni, pozlaćeni relikvijar u kojem se navedene moći čuvaju, danas izložene u sakristiji Crkve sv. Ivana u Budvi. Autor donosi i današnji inventar srebrnih liturgijskih predmeta u crkvi, koji datiraju od 17. do 19. stoljeća, a nastali su u lokalnim (kotorskim?), mletačkim i augsburškim radionicama.
Oltari sv. Roka i sv. Marije Magdalene iz kapele Sv. Petra u Gotalovcu u prethodnim su istraživanjima na temelju komparativne analize skulptura i ornamentaln dekoracije atribuirani Ivanu ...Komersteineru. Smatra se da su u grobnu kapelu Sv. Petra u Gotalovcu dospjeli iz zagrebačke Katedrale. Istraživanje njihova podrijetla rezultiralo je pretpostavkom da je današnji gotalovečki oltar sv. Roka mogao nastati preinakom oltarića Sveta tri kralja podignutoga u zagrebačkoj katedrali za biskupa Aleksandra Mikulića (1688.–1694.). Oltar sv. Marije Magdalene na temelju pregledane arhivske građe nismo mogli povezati s istoimenim oltarom iz zagrebačke Katedrale.
