Arthropod allergens in urban homes Prester, Ljerka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
2012, Letnik:
63 Suppl 1, Številka:
Supplement-1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Dust mites, cockroaches, and pets (cats, dogs) are common in homes worldwide, and many species are the source of potent allergens which cause allergic diseases. These diseases are influenced by ...genetic predisposition and environmental exposure. Generally, the levels of house dust mite (Der p 1 and Der f 1) and cockroach (Bla g 1, Bla g 2) allergens are used as markers of indoor exposure to arthropods.This article reviews the findings of allergens Der p 1, Der f 1, and Bla g 1 in randomly selected urban households in Zagreb (Croatia) measured from 2006 to 2010 and compares them with exposure to arthropod allergens in other countries. In short, house dust mite allergen levels in Croatian homes are low, but exposure is common; Der p 1 was found in 73 % and Der f 1 in 83 % of the households. By contrast, exposure to cockroach allergen Bla g 1 was both low and uncommon (13 %). Exposure to multiple allergens associated with sensitisation and asthma was not frequent in urban homes in Croatia. However, further studies should include monitoring of both arthropod and pet allergens in high-risk populations in inland and coastal Croatia. They should also investigate a complex dose-response relationship between exposure and sensitisation/asthma development, especially in early childhood.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Food allergy is defined as an adverse health effect arising from a specific immune response that occurs reproducibly on exposure to ...a given food. Currently, food allergy is a major health problem, with an estimated prevalence of about 5% in young children and 3-4% in adults, and the prevalence is increasing. Food allergies present a challenge in the field of diagnostics, since the currently employed allergen extracts frequently give rise to poor specificity and sensitivity of tests. Recombinant DNA technology developed in the 1980s has provided the means for producing allergens that are equivalent to their natural counterparts. The proteins are produced as biochemically defined molecules with consistent structural and immunologic properties. Several hundred allergens have been cloned and expressed as recombinant proteins, and they can provide the means for making a very detailed diagnosis of a patient's sensitization profile. The production of recombinant proteins in a well-characterized form has become an important issue in the pharmaceutical industry. Banana (Musa acuminata) is a very popular fruit worldwide. It is available year round and is very present in human nutrition. However, in 1991 symptoms of allergic reaction to banana were described for the first time. The molecular basis of allergic reactions to banana has been ascribed to five proteins, designated Mus a 1 to 5. The Mus a 5 allergen is a β-1, 3-glucanase belonging to the PR-2 family of proteins and is involved not only in plant defense, but also in diverse physiological and developmental processes. In this thesis banana β-1,3-glucanase was produced as a heterologous protein in Escherichia coli. Its gene (GenBank GQ268963) was cloned into a pGEX-4T expression vector as a fusion protein with glutathione-S-transferase (GST). BL21 cells transformed with the GST-Mus a 5 construct were employed for production of the protein. The conditions for protein expression were optimized by varying the temperature (25, 30 and 37 °C) and duration of protein expression (3, 6 and 12 h). The level of protein production was analyzed by densitometry of the sodium dodecyl sulfate–polyacrylamide gel (SDS–PAG) after electrophoretic resolution of the respective cell lysates. The optimal protein expression for downstream processing was obtained after 12 h of cell growth at 25 °C upon addition of IPTG. In addition, since a large amount of rGST-Mus a 5 was detected in inclusion bodies we designed an enzyme assay for monitoring expression and solubility of GST fusion proteins targeted to inclusion bodies. The activity of rGST was assayed under denaturing conditions using a colorimetric assay and it was shown that rGST preserves 50% of activity in 4M urea. This assay was further successfully used to monitor rGST-Mus a 5 expression in inclusion bodies. Recombinant GST-Mus a 5 purified by glutathione affinity chromatography revealed a molecular mass of about 60 kDa. The IgE and IgG reactivity of the rGST-Mus a 5 was confirmed by dot blot and 2D blot analysis with sera of individual patients from subjects with banana allergy and polyclonal rabbit antibodies against banana extract, respectively. These results indicate that purified recombinant glucanase is a potential candidate for banana allergy diagnosis.- Аlergije na hranu se definišu kao nepoželjne imunološke reakcije koje se javljaju svaki put prilikom konzumiranja odrеđene hranljive namirnice. Danas alergije na hranu predstavljaju značajan zdravstveni problem, i smatra se da oko 5% dece i 3-4% odraslih ljudi pati od ovog poremećaja, a uočena je i tendencija rasta broja alergičnih pacijenata. Istovremeno, čak i samo dijagnostifikovanje alergije na hranu predstavlja izazov, s obzirom da se u tu svrhu trenutno upotrebljavaju alergeni ekstrakti, koji su uzrok slabe specifičnosti i osetljivosti dijagnostičkih testova. Rekombinantna DNK tehnologija je razvijena tokom 80-tih godina prošlog veka i pružila je mogućnost proizvodnje rekombinantnih proteina koji bi bili ekvivalentni prirodnim alergenima. Ovi proteini se proizvode kao biohemijski definisani molekuli sa ujednačenim strukturnim i imunološkim osobinama. Do danas je nekoliko stotina različitih alergena klonirano i eksprimirano u obliku rekombinantnih proteina. Ovi rekombinantni alergeni su omogućili znatno detaljniju dijagnostiku senzitizacionih profila alergičnih pacijenata. Iz ovog razloga je proizvodnja dobro okarakterisanih rekombinantnih proteina postala važno pitanje u farmaceutskoj industriji. Banana (Musa acuminata) je veoma popularno voće širom sveta i prisutno je tokom cele godine. Međutim, 1991. godine su prvi put opisani simptomi alergijske reakcije na ovo voće. Do danas je identifikovano 5 proteina koji čine molekulsku osnovu alergije na bananу. Ovi proteini su označeni kao Mus a 1 do 5. Alergen Mus a 5 predstavlja β-1, 3-glukanazu iz PR-2 porodice proteina i učestvuje kako u odbrani biljke, tako i u mnogim drugim raznolikim fiziološkim i razvojnim procesima. Tokom izrade ove disertacije, β-1, 3-glukanaza je proizvedena kao heterologi protein u bakteriji Escherichia coli. Gen glukanaze iz banane (GenBank GQ268963) je ukloniran u ekspresioni vektor pGEX-4T sa glutation-S-transferazom (GST). BL21 ćelije transformisane sa GST-Mus a 5 konstruktom su korišćene za proizvodnju proteina. Uslovi za ekspresiju proteina su optimizovani variranjem temperature (25, 30 i 37°C) i dužine trajanja proteinske sinteze (3, 6 i 12 h). Nivo proizvodnje proteina je analiziran denzitometrijom SDS–PA gela nakon elektroforetskog razdvajanja ćelijskih lizata. Optimalna proizvodnja proteina za njegovo dalje procesovanje je dobijena gajenjem ćelija nakon dodatka IPTG na 25 °C tokom 12 h. S obzirom da je znatna količina rGST-Mus a 5 detektovana u inkluzionim telima, tokom izrade ove disertacije osmišljen je enzimski esej za proveru ekspresije i solubilnosti GST fuzionih proteina u inkluzionim telima. Aktivnost rGST-a je merena pod denaturišućim uslovima i pokazano je da rGST zadržava 50% svoje aktivnosti u 4M urei. Ovaj esej je zatim uspešno korišćen i za detekciju ekspresije rGST-Mus a 5 u obliku inkluzionih tela. GST-Mus a 5 prečišćen je afinitetnom hromatografijom sa glutationom i određena je molekulskа masа od 60 kDa. IgE i IgG reaktivnost izolovane glukanaze potvrđena je u “dot blot-u” i 2D imunoblotu sa pojedinačnim serumima osoba alergičnih na bananu, i sa poliklonskim zečijim antitelima na ekstrakt bananе. Dobijeni rezultati ukazuju da je prečišćena rekombinantna glukanaza dobar potencijalan kandidat za dijagnozu alergije na bananu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu dan je pregled najvažnijih zdravstvenih učinaka izloženosti prašinskim grinjama u općem i radnom okolišu. Prikazani su rezultati istraživanja razine izloženosti i učestalosti alergije na ...piroglifidne i nepiroglifidne grinje u Hrvatskoj, koja se u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada provode posljednjih 10 godina. Razine alergena piroglifidnih grinja te vrste grinja utvrđene su u uzorcima podne kućne prašine skupljene iz dnevnih i spavaćih soba ispitanih regija u Hrvatskoj te u nekoliko uzoraka industrijskih prašina. Utvrđena je učestalost alergije na piroglifidne grinje u općoj urbanoj populaciji kontinentalne regije od oko 20%, uz značajnu izloženost tim grinjama u općem unutarnjem okolišu iste regije (srednja razina Der p 1: 0,85 µg/g prašine). Značajno više razine izloženosti piroglifidnim grinjama utvrđene su u priobalnoj regiji (srednja razina Der p 1: 4,5 µg/g prašine), ali uz značajno manju učestalost alergije na ove grinje u općoj odrasloj populaciji ove regije koja iznosi oko 5 %. Akarološke analize uzoraka prašine te statističke analize pokazale su da utvrðena velika učestalost alergije na nepiroglifidne grinje u općoj i radnoj populaciji kontinentalnog dijela Hrvatske nije odraz izloženosti ovim grinjama u okolišu, nego je najvećim dijelom odraz križne reaktivnosti izmeðu piroglifidnih i nepiroglifidnih grinja te nespecifično pozitivnih kožnih reakcija u prick testu, osobito na T. putrescentiae. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala da su piroglifidne grinje profesionalni alergeni u industrijskoj preradi papira, duhana i ribe.
Tijekom ovog istraživanja prisutnost alergena kikirikija je analizirana ELISA (Enzyme-linked immunosorbent assay) metodom u uzorcima čokolade s lješnjakom i krem-proizvoda iz trgovačkih lanaca te ...uzorcima kolača koji sadrže kakaove dijelove iz trgovačkog lanca, slastičarnice i objekta javne prehrane, a dobiveni rezultati uspoređeni su sa informacijama o hrani vezanim uz prisutnost alergena kikirikija. U petnaest od šesnaest analiziranih uzoraka zapakirane hrane (čokolada s lješnjakom i krem-proizvodi) detektirani su alergeni kikirikija pri čemu je navod o sadržaju alergena kikirikija, u okviru informacija o hrani, sadržavalo šest takovih proizvoda. Alergeni kikirikija detektirani su i u četrnaest od šesnaest analiziranih uzoraka nepretpakirane hrane, odnosno kolača koji sadrže kakaove dijelove iz trgovačkog lanca, slastičarnice i objekta javne prehrane pri čemu su informacije o hrani ukazivale na sadržaj kikirikija u tri takova proizvoda. Rezultati istraživanja ukazuju na značaj detekcije alergena kikirikija kao skrivenog sastojka u hrani, obzirom da je podatke o tvarima ili proizvodima koji uzrokuju alergije ili netolerancije koji između ostalog uključuju kikiriki i proizvode od kikirikija, potrebno navoditi u okviru obveznih informacija o hrani.
Suvremeni pogledi na alergijske bolesti Kanceljak-Macan, Božica
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
06/2004, Letnik:
55, Številka:
2-3
Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
Alergijske bolesti rastući su zdravstveni problem u industrijski razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, i to osobito u djece i mlađih odraslih osoba te se smatraju bolestima moderne ...civilizacije. Populacijska istraživanja pokazala su kumulativnu prevalenciju alergijskih bolesti u djetinjstvu od 25-30 %, uključujući alergijski rinokonjunktivitis, astmu i dermatitis. Uzroci porasta alergijskih bolesti još nisu sasvim razjašnjeni. Hipotetskim rizičnim čimbenicima smatraju se: nasljedna predispozicija, izloženost alergenima, onečišćenja okoliša, smanjena stimulacija imunosnog sustava u ranim razvojnim stadijima i suvremeni način života. Prema postojećim saznanjima alergijske bolesti treba tretirati kao općenit poremećaj zdravlja. One se mogu javiti u bilo koje doba života, u različitim organima istodobno ili u različitome vremenskom slijedu, dugotrajna su tijeka i zahtijevaju kompleksnu medicinsku skrb. Značajno utječu na kvalitetu života i smanjenje radne sposobnosti oboljelih te su veliko socioekonomsko opterećenje za pojedinca i društvo. U ovom prikazu iznesena su neka suvremena stajališta i dileme s gledišta epidemiologije, patogeneze, dijagnostike, liječenja i prevencije alergijskih bolesti.
Alergija je bolest modernog doba. Moderan način življenja uzrokuje veću agresivnost i lakši ulazak alergena u tijelo. Alergije značajno pogađaju kvalitetu života i smanjuju radnu sposobnost s velikim ...socio-ekonomskim utjecajem na pojedinca i zajednicu. Cilj rada je prikazati rad alergološke ambulante Opće bolnice Bjelovar u 2013. godini, prikazujući podatke dobivene skin prick testom, usporediti rezultate prema dobi i spolu te zaključiti ima li razlike prema vrsti alergena (inhalatorni, nutritivni) i spolu ispitanika te prikazati prema kojim su simptomima i dijagnozama obiteljskih liječnika ispitanici upućeni na alergološko testiranje. Rezultati pokazuju da je alergološku ambulantu posjetilo više žena nego muškaraca (307:147). Pozitivan test ima 122 (39,7 %) žene i 74 (50,3 %) muškarca uz statistički značajnu razliku (X2 = 4,55; df = 1; P = 0,0329). Najviše osoba testirano je u dobi 45-54 godina (20,0 %). Većina ispitanika s pozitivnim testom je u najmlađoj dobnoj skupini 15-24 godine (24,48 %), dok sa porastom životne dobi udio alergičnih osoba među testiranima pada. Utvrđena je statistički značajna povezanost udjela pozitivnih reakcija pri alergološkom testiranju i dobi ispitanika uz koefi cijent korelacije R = -
0,948 i koefi cijent determinacije R2 = 0,897 (89,7 %), te jednadžbu regresije y = 64,171 – 095x. Među ispitanicima utvrđena je stovremena alergija na gotovo četiri alergena, točnije 3,8. Pozitivan test na inhalacijske alergene ima 66,6 % ispitanika koji su osjetljivi (češće u oba spola) a na nutritivne 33,3 %. Najčešći alergeni su kućna prašina (16,4 %) i ambrozija (14,6 %), te kikiriki (12,6%), brašno (8,3 %) i soja (7,9 %). Najčešći simptomi radi kojih su ispitanici poslani na testiranje bili su kihanje (18,5 %), curenje iz nosa (14,9 %) te svrbež i suzenje očiju (7,9 %), dok su najčešće uputne kliničke dijagnoze bile
vazomotorni i alergijski rinitis (37,32 %) te astma (24,0 %).
Svrha je ovoga rada bila identificirati markere koji se mogu upotrijebiti za istodobno određivanje proteina iz nekoliko vrsta riba, i to usporedbom proteoma i pronalaskom identičnih sekvencija. ...Razmotrena je mogućnost identifikacije fragmenata proteina u uzorcima šarana (Cyprinus carpio) i haringe (Clupea harengus), te su ispitani nedostaci metode. Markeri za proteinske alergene pronađeni su u ribama pomoću bioinformatičke analize, nakon koje je provedeno ispitivanje u vezanom sustavu tekućinske kromatografije i tandemne spektrometrije masa (LC-MS/MS). Odabrani peptidi koji sačinjavaju strukturu miozina pronađeni su u hidrolizatima proteina šarana poznatih sekvencija i hidrolizatima proteina haringe nepoznatih sekvencija. Rezultati dobiveni analizom miozina i parvalbumina iz šarana i haringe pokazuju da se pomoću peptidnih markera mogu odrediti proteini nepoznatih sekvencija. Takvi se markeri mogu pripremiti zanemarujući princip da peptidi moraju biti jedinstveni (prisutni u samo jednoj sekvenciji). U daljnjem bi istraživanju trebalo odrediti skupinu proteina koja se može identificirati ovom metodom.
Prašinske grinje, žohari i kućni ljubimci (mačka, pas) česti su u stanovima širom svijeta, a mnoge vrste su izvor jakih alergena koji uzrokuju alergijske bolesti. Uzroci alergijskih bolesti su ...genetska predispozicija i utjecaj okoliša. Alergeni prašinskih grinja (Der p 1 i Der f 1) i žohara (Bla g 1 i Bla g 2) pokazatelji su izloženosti artropodima u kućanstvu. U ovom je radu prikazana izloženost alergenima Der p 1, Der f 1 i Bla g 1 u neselektivnim, urbanim kućanstvima u Zagrebu (Hrvatska) tijekom 2006.-2010. godine, a rezultati su uspoređeni s razinom alergena artropoda u drugim zemljama. Razina alergena grinja Der p 1 i Der f 1 u kućnoj prašini u općoj populaciji u Hrvatskoj je niska, ali su ti alergeni određeni u 73 do 83 % kućanstva. Nasuprot tome, izloženost alergenu žohara je rijetka (13 %), a razina izloženosti je također niska. Opća populacija u Hrvatskoj nije izložena višestrukim i rizičnim razinama alergena vezanim za razvoj senzibilizacije i astme. Buduća bi ispitivanja trebala uključiti mjerenje alergena artropoda i kućnih ljubimaca u kućanstvima visokorizičnih osoba na nastanak alergijskih bolesti u kontinentalnom i obalnom području Hrvatske. Nova istraživanja povezanosti razine alergena unutarnjih prostora i pojave senzibilizacije i astme naročito u ranom djetinjstvu (učinak ovisan o dozi), trebala bi rezultirati boljim tumačenjem te složene interakcije.
Piroglifidne grinje smatraju se prvenstveno izvorom alergena u našim domovima. Postoji, međutim, sve više studija koje upućuju na izloženost piroglifidnim grinjama u javnim i radnim prostorima. Cilj ...je ovog pregleda prikazati alergene piroglifidnih grinja kao potencijalne štetnosti vezane uz radna mjesta i utvrditi rizična zanimanja za pojavu i progresiju bolesti uzrokovanih piroglifidnim grinjama. Iz baze PubMed izdvojene su studije koje su istraživale izloženost piroglifidnim grinjama (porodica Pyroglyphidae, rod Dermatophagoides) u različitim javnim i radnim prostorima. Piroglifidne grinje ili njihovi alergeni pronađeni su na različitim radnim mjestima, ali klinički značajne izloženosti zabilježene su u hotelima, kinima, školama, vrtićima, knjižnicama, vozilima (autobusima, vlakovima, taksi-vozilima), avionima, ribarskim brodovima, podmornicama, peradarnicima i crkvama. Predloženo je stupnjevanje rizika na radnim mjestima sa značajnom izloženosti alergenima piroglifidnih grinja kao niskog (povremena izloženost razinama >2 μg g-1), umjerenog (izloženost pretežno između 2 μg g-1 i 10 μg g-1) i visokog rizika (izloženost pretežno >10 μg g-1). Pri procjeni razine rizika treba uvijek uzeti u obzir čimbenike koji značajno utječu na populaciju grinja (klimatska regija, karakteristike zgrade, način čišćenja). Specijalisti medicine rada trebali bi razmotriti moguću profesionalnu izloženost piroglifidnim grinjama pri procjeni opasnosti za radna mjesta i provedbi mjera zaštite na radu, pri profesionalnoj orijentaciji, prethodnim i periodskim pregledima te dijagnostici bolesti vezanih uz rad, u svrhu prevencije pojave ili pogoršanja alergijskih bolesti uzrokovanih piroglifidnim grinjama. Mjere zaštite na radu trebaju biti u mjerene kontroli populacije grinja na radnom mjestu, uključujući odgovarajuće uređenje interijera te redovito čišćenje i održavanje zgrade.
NUTRITIVNE ALERGIJE Šadić, Sena; Maltez Ćatić, Zeira
Hrana u zdravlju i bolesti,
07/2013, Letnik:
2, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Nutritivne alergije su prvenstveno rezultat imunološke reakcije nakon konzumiranja određene vrste hrane. Kliničke manifestacije alergija izazvanih alergenima hrane mogu se ispoljiti znacima i ...simptomima od strane svih organa i organskih sistema. Nepovoljan imunološki odgovor na hranu se javlja u 3% do 4% odrasle populacije i u 5% kod djece. Mehanizam imunoloških reakcija može biti IgE zavisan (reaginski tip reakcije) i IgE nezavisan (imunokompleksni, kasni i izuzetno rijetko citotoksični tip reakcije). Gastrointestinalna mukoza predstavlja ulazna vrata, ali i barijeru za antigene koji se unose hranom. Najčešći nutritivni alergeni koji izazivaju alergijske reakcije su: mlijeko, jaja, pšenica, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. U terapiji nutritivnih alergija ispituju se alergen-specifičan pristup gdje se pokušavaju mijenjati alergijske reakcije na alergene hrane i alergen- nespecifični tretmani koji su usmjereni na moduliranje ukupne alergijske reakcije koji bi magao biti koristan za osobe sa višestrukim alergijama.
PDF
