NUTRITIVNE ALERGIJE Šadić, Sena; Maltez Ćatić, Zeira
Hrana u zdravlju i bolesti,
07/2013, Letnik:
2, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Nutritivne alergije su prvenstveno rezultat imunološke reakcije nakon konzumiranja određene vrste hrane. Kliničke manifestacije alergija izazvanih alergenima hrane mogu se ispoljiti znacima i ...simptomima od strane svih organa i organskih sistema. Nepovoljan imunološki odgovor na hranu se javlja u 3% do 4% odrasle populacije i u 5% kod djece. Mehanizam imunoloških reakcija može biti IgE zavisan (reaginski tip reakcije) i IgE nezavisan (imunokompleksni, kasni i izuzetno rijetko citotoksični tip reakcije). Gastrointestinalna mukoza predstavlja ulazna vrata, ali i barijeru za antigene koji se unose hranom. Najčešći nutritivni alergeni koji izazivaju alergijske reakcije su: mlijeko, jaja, pšenica, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. U terapiji nutritivnih alergija ispituju se alergen-specifičan pristup gdje se pokušavaju mijenjati alergijske reakcije na alergene hrane i alergen- nespecifični tretmani koji su usmjereni na moduliranje ukupne alergijske reakcije koji bi magao biti koristan za osobe sa višestrukim alergijama.
Uvod: Propolis, smolasta tvar koju proizvode pčele, uporablja se u narodnoj medicini više od dvije tisuće godina. No, njegovi mnogobrojni sastojci mogu djelovati kao potencijalni antigen. Topikalna ...primjena može uzrokovati nuspojave u usnoj šupljini. Materijali i metode: Retrospektivnom studijom bili su obuhvaćeni pacijenti s oralnim lezijama zbog topikalne uporabe propolisa. Pritom su korišteni podaci iz medicinske dokumentacije pacijenata: izgled i lokalizacija lezija, kada su se pojavili simptomi, terapija i vrijeme cijeljenja te osnovni demografski podaci (dob, spol). Rezultati: Sudjelovalo je dvadeset dvoje pacijenata s lezijama uzrokovanima korištenjem propolisa. Najčešća klinička slika bila je erozivni stomatitis. Simptomi su se obično pojavljivali dva i pol dana nakon uporabe propolisa, iako su se neke lezije pojavile odmah. Većina pacijenata (21/22) uspješno je liječena topikalnim kortikosteroidima. Šestero je bilo podvrgnuto alergološkom testiranju – troje je bile pozitivno, a troje negativno. Zaključak: Topikalni preparati propolisa mogu prouzročiti teške oralne nuspojave. Dosadašnje spoznaje ne podupiru njegovu široku primjenu u terapiji bolesti usta.
Alergija na žohare zdravstveni je problem u mnogim dijelovima svijeta. Prisutnost alergena žohara u ućanstvu važan je faktor rizika za nastanak astme u gradskoj sredini. Cilj ovoga rada bio je ...odrediti maseni djel Bla g 1, glavnog alergena smeđeg žohara (Blatella germanica) u 30 uzoraka kućne prašine uzorkovanih neselektivno izabranim kućanstvima sa šireg područja Zagreba. Uzorci prašine skupljeni su usisavanjem prašine s poda u dnevnom boravku na celulozne fi ltre. Nakon ekstrakcije, Bla g 1 je određen komercijalnim
enzim-imunokemijskim testom. Maseni udjeli alergena Bla g 1 bili su mjerljivi u samo 4 od 30 kućanstava (13,3 %). Koncentracija Bla g 1 > 2 U g-1 koja se povezuje s pojavom senzibilizacije u ljudi ustanovljena je u jednom od 30 kućanstava (3,3 %). Bla g 1 ELISA vrlo je osjetljiva metoda s granicom detekcije od 0.12 U g-1, a dobiveni su zadovoljavajući rezultati za analitičku nepreciznost i netočnost.
Rezultati ove pilot-studije pokazuju da je razina alergena Bla g 1 u kućnoj prašini s područja Zagreba vrlo niska, što je sukladno ranijim podatcima o niskoj učestalosti kožne reaktivnosti na smeđeg žohara u odrasloj populaciji iz istog područja. Zbog moguće razlike u izloženosti i senzibilizaciji stanovništva alergenima
žohara ovisno o geografskom području, trebalo bi provesti daljnja ispitivanja.
Soja je gotovo u cijelome svijetu važan poljoprivredni proizvod, pa se prevozi često i u velikim količinama. Sadrži mnoštvo poznatih alergena, a korištenje proizvoda od soje i rukovanje njima ...prilikom iskrcavanja robe povezivani su s pojavama profesionalne astme. Razine dvaju inhalacijskih alergena, soja tripsin inhibitora (STI) i hidrofobnog proteina sojina zrna (HSP), mjerene su u uzorcima zraka prikupljenim osobnim uzorkovačem i stacionarnim uzorkovačima u jednom britanskom lučkom doku tijekom 3 dana iskrcavanja triju pošiljaka prerađena sojina zrna i kuglica sojine mahune. Također je provedena analiza ukupnih topivih proteina i gravimetrijska analiza prašine. Rezultati gravimetrijske analize uzoraka prikupljenih osobnim uzorkovačem bili su dobrano ispod polovice trenutačne granice izloženosti u Velikoj Britaniji (10 mg m-3 za prašinu sjemena) i općenito ispod 0,5 mg m-3 kod statičnih uzoraka, a razine STI-a i HSP-a u zraku prikupljenom stacionarnim uzorkovačem bile su unutar raspona 0-3.071, odnosno 11-12.629 ng m-3. Korelacija između ta dva alergena bila je dobra (Rank Spearmanov koeficijent 0,74). Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da je HSP precizniji pokazatelj izloženosti soji od STI-a, no samo za sojine mahune; STI bi mogao biti precizniji pokazatelj u pogledu proizvoda od sojine ljuske ili zrna. Obje su se vrijednosti pokazale preciznim tehnikama za praćenje izloženosti sojinim alergenima. Razina endotoksina u pošiljci sojinih mahuna bila je 15 do 60 puta veća od one u dvjema pošiljkama usitnjenog zrna.
Cilj je ove studije prikazati rezultate kožnog alergološkog testiranja na inhalacijske alergene kod djece školske dobi u Pulmološko-alergološkoj ambulanti Županijske bolnice Čakovec.
Metode: ...prikupljeni su podaci o kožnom alergološkom testiranju izvedenog prick metodom kod 150 djece školske dobi 7-18 godina sa simptomima astme tijekom 2012. godine. Upotrijebljeni su standardni inhalacijski alergeni D. pteronyssinus, D. farinae, epitel mačke, epitel psa, mješavina stabala, mješavina trava, ambrosia trifida, alternaria tenius, cladosporium herbarum, žohar.
Rezultati: preosjetljivost na inhalacijske alergene nađena je u 117 78,0% ispitanika, bilo kao monosenzibilizacija ili polisenzibilizacija. Kod 19 16,24% djece utvrđena je monosenzibilizacija, dok su ostali ispitanici bili senzibilizirani na više inhalacijskih alergena. Udio djece sa simptomima astme s pozitivnom kožnom reakcijom na inhalacijske alergene bio je: D.pteronyssinus 68,67%, D.farine 54,0%, epitel mačke 27,33%, epitel psa 19,33%, mješavina stabala 20,67%,
mješavina trava 38,0%, ambrosia trifida 41,33%, alternaria tenius 17,33%, cladosporium herbarum 2%, žohar 8,67%.
Zaključak: Rezultati pokazuju da su simptomi astme u djece udruženi sa senzibilizacijom na inhalacijske alergene, te da je testiranje na inhalacijske alergene važan dio kliničke procjene pacijenata sa simptomima astme te omogućava djelotvornu intervenciju u okolišu bolesnika.
Angioedema indicates acute subcutaneous edema that characterizes improperly restricted cutaneous or mucous membrane swelling, which can occur only once or be relapsing. Edema usually occurs in the ...periorbital area, lips, tongue, extremities and intestinal wall. It has turned out that angioedema is usually caused by the use of angiotensin-converting enzyme inhibitors (ACE) or allergies to certain allergens (allergic or IgE-mediated angioedema), followed by C1 inhibitor deficiency (hereditary and acquired angioedema), or the cause is unknown (idiopathic angioedema). It has been shown that patients with angioedema often have urticaria, which is noted in approximately 50% of cases. Usually there is a type I allergic reaction to some food allergens or drugs or insect stings. The most common causes of allergic angioedema are bee and wasp stings, reactions to medications or injections for sensitivity testing, and certain foods (especially eggs, shellfish and nuts). In diagnostic terms, it is important to determine the potential allergen, which is commonly performed with cutaneous tests, such as prick test, etc. The main risk of angioedema is swelling of the tongue, larynx and trachea, which can lead to airway obstruction and death, therefore tracheotomy is indicated in such cases. The initial treatment of patients with most forms of angioedema included administration of antihistamines and glucocorticoids, while epinephrine is given if there is fear from laryngeal edema.
Angioedem označava akutni potkožni edem koji obilježava nepravilno ograničeno oticanje kože ili sluznice koje se javlja jednokratno ili opetovano. Edem se obično javlja u predjelu periorbite, usnica, jezika, udova i crijevne stijenke. Pokazalo se da je angioedem često izazvan uzimanjem inhibitora angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) ili alergijom na neke alergene (alergijski ili angioedem posredovan IgE-om), zatim deficijencijom C1 inhibitora (nasljedni i stečeni angioedem) ili je uzrok nepoznat (idiopatski angioedem). Pokazalo se da bolesnici s angioedemom često imaju i urtikariju, što se zapaža u oko 50% slučajeva. Najčešće se radi o alergijskoj reakciji tipa I. na neke alergene hrane ili lijekova ili na ubod insekata. Utvrđeno je da su najčešći uzroci alergijskog angioedema ubodi pčela i osa, reakcije na lijekove ili injekcije za testiranje preosjetljivosti te određena hrana (osobito jaja, školjke i orašasti plodovi). U dijagnostičkom pogledu važno je utvrditi potencijalni alergen, što se najčešće izvodi kožnim testovima, kao što je ubodni test i dr. Rizično kod angioedema je oticanje jezika, grkljana i dušnika, što može dovesti do začepljenja dišnih putova i smrti, pa je tada indicirana i traheotomija. Početno liječenje bolesnika u većini oblika alergijskog angioedema je uzimanje antihistaminika i glukokortikoida, dok se epinefrin daje ako postoji bojazan od edema grkljana.
Der p 1 glavni je alergen grinje Dermatophagoides pteronyssinus koji se rutinski određuje u kućnoj prašini. Postupak ekstrakcije Der p 1 iz prašine nije dobro definiran. Cilj je ovoga rada ispitati ...korelaciju i slaganje između Der p 1 masenih udjela u ekstraktima prašine koji su sadržavali fosfatni (pH 7,4), boratni (pH 8,0) ili amonij-hidrogenkarbonatni (pH 8,0) pufer s dodatkom 0,05 % Tween 20. Dvadeset i osam uzoraka prašine podijeljeno je u tri skupine za ekstrakciju s jednim od tri pufera na sobnoj temperaturi. Maseni udio Der p 1 određen je u ukupno 84 ekstrakta enzim-imunokemijskom metodom (raspon: 0,1 μg g-1 do 7,53 μg g-1). Statističke metode, uključujući i “intraclass” korelaciju, pokazale su visoku korelaciju i slaganje između masenih udjela Der p 1 u svim ekstraktima. Rezultati pokazuju da su sva tri pufera prikladna za ekstrakciju alergena grinje i rutinsko određivanje Der p 1 u prašini.
Uvod: Alergijski rinitis upalna je bolest nosne sluznice koja se najčešće javlja kod djece i sve je veći globalni zdravstveni problem.
Cilj: Cilj istraživanja bio je ispitati senzibilizaciju na ...inhalacijske alergene kod djece s alergijskim rinitisom i njegovu povezanost s astmom.
Metode: Proveli smo studiju presjeka koristeći podatke iz naše bolničke dokumentacije (2018. – 2022. godine). U istraživanju je sudjelovalo ukupno 412 djece sa simptomima alergijskog rinitisa u dobi od 4 do 17 godina. Dijagnozu alergijskog rinitisa postavio je specijalist alergologije, imunologije i otorinolaringologije. Dijagnoza je postavljena na temelju osobne i obiteljske anamneze, fizikalnog pregleda bolesnika, kožnih prick testova i laboratorijskih parametara.
Rezultati: Od 412 djece uključene u istraživanje, njih 205 (55,1 %) bilo je muškog spola. Kod svih je dijagnosticiran alergijski rinitis, dok je kod njih 168 (40,78 %) uz alergijski rinitis dijagnosticirana i bronhijalna astma 66,26 % (N = 273).
Preosjetljivost na inhalacijske alergene prema pozitivnom kožnom prick testu utvrđena je za sljedeće: Dermatophagoides pteronyssinus (67,96 %; N = 280 ispitanika), Ambrosia artemisiifolia (62,87 %; N = 259 ispitanika), Betula (54,13 %; N = 223 ispitanika) Corylus (52,91 %; N = 218) i pelud trava (52,91 %; N = 218 ispitanika).
Preosjetljivost na inhalacijske alergene prema povišenim razinama specifičnih IgE protutijela utvrđena je za: Dermatophagoides pteronyssinus (66,26 %; N = 273), Ambrosia artemisiifolia (66,02 %; N = 272), Betula (57,52 %; N = 237), Corylus (55,34 %; N = 228), Poa pratensis (45,39 %; N = 187), Artemisia vulgaris (27,67 %; N = 114), Phelum pratense (25,46 %; N = 105), perut mačaka (28,64 %; N = 118) i perut pasa (23,54 %; N = 87).
Zaključak: Naši podaci upućuju na to da senzibilizacija na grinje iz kućne prašine ima važnu ulogu u razvoju alergijskog rinitisa. Većina djece ima alergijski rinitis udružen s astmom.
Primjenom prilagođene metode faktorske analize istražili smo povezanost između dnevnih varijacija u koncentracijama peludnih zrnaca ambrozije u zraku i meteoroloških varijabli u okolici grada Szegeda ...u južnoj Mađarskoj. Koristili smo bazu podataka prikupljenih tijekom desetogodišnjeg razdoblja (1997.-2006.) za dnevne omjere u koncentracijama peludnih zrnaca ambrozije (vrijednost određena na promatrani dan podijeljena s vrijednošću određenom prethodnog dana) i dnevne razlike u koncentracijama peludnih zrnaca ambrozije (vrijednost određena na promatrani dan od koje je oduzeta vrijednost određena prethodnog dana) te podatke o osam meteoroloških varijabli (prosječna temperatura, minimalna temperatura, maksimalna temperatura, raspon temperatura, sijanje sunca, relativna vlažnost, brzina vjetra, padaline) tijekom sezona cvatnje ambrozije. Prikazali smo novu metodu za ovo područje istraživanja, jer je ona do sada bila primjenjivana samo u ekonomiji. U faktorskoj analizi poželjno je sve faktorske težine i izlaznu varijablu kombinirati u jedan faktor koji označava razinu važnosti pojedinih nezavisnih varijabli u utjecaju na izlaznu varijablu, dok preostali faktori nisu u korelaciji s izlaznom varijablom. Primjenom spomenutoga statističkog modela utvrdili smo da su najvažnije meteorološke varijable brzina vjetra, padaline i raspon temperatura, dok su minimalna temperatura i sijanje sunca imali najmanje utjecaja na dnevne omjere u koncentracijama peludnih zrnaca ambrozije u promatranu razdoblju. Uočili smo sklonost prema jačoj povezanosti između meteoroloških varijabli i varijabli peluda u slučajevima kad je omjer u koncentracijama peludnih zrnaca iznosio 1,00 ili niže. To tumačimo činjenicom da su podaci koji se odnose na omjer u koncentracijama peludnih zrnaca veći od 1,00 uglavnom dobiveni u razdoblju koje prethodi vrhuncu sezone cvatnje ambrozije, dok su podaci koji se odnose na omjer u koncentracijama peludnih zrnaca manji od 1,00 karakteristični za razdoblje koje slijedi nakon vrhunca sezone cvatnje ambrozije (kasno ljeto – rana jesen).
Peradarnici sadržavaju veliku koncentraciju alergenih plijesni, a rod Aspergillus najčešće je zastupljen.
Antigeni soja Aspergillus fumigatus odgovorni su za nastanak nekoliko respiratornih bolesti ...uključujući astmu. Cilj ovoga rada bio je odrediti masenu frakciju Asp f 1, glavnog alergena soja Asperillus fumigatus u 37 uzoraka prašine uzorkovanih u četiri peradarnika sa šireg područja Zagrebačke županije rabeći enzimimunokemijsku
metodu. Više od 62 % uzoraka prašine u tri peradarnika imalo je mjerljivu koncentraciju Asp f 1 (granica detekcije = 3.6 ng g-1). Ukupni srednji maseni udio Asp f 1 iznosio je 17.9 ng g-1 (raspon od
3.8 ng g-1 do 72.4 ng g-1). Dobiveni su zadovoljavajući rezultati za analitičku nepreciznost u seriji (6.7 %), nepreciznost iz dana u dan (10.5 %) i točnost (91 % do 115 %). Mikroklimatski parametri (temperatura zraka, relativna vlaga i protok zraka) u svim peradarnicima bili su u okviru preporučenih vrijednosti.
Rezultati ovoga rada pokazuju da Asp f 1 sedimentira na prašinu u peradarnicima te da profesionalnu izloženost tom alergenu treba pratiti u jedinicama za uzgoj stoke.
PDF
