The matter of mind Braider, Christopher
The matter of mind,
c2012, 20121231, 2017, 2012, 2012-12-31, 2017-01-23
eBook
"What influence did René Descartes' concept of mind-body dualism have on early modern conceptions of the self? In The Matter of Mind, Christopher Braider challenges the presumed centrality of ...Descartes' groundbreaking theory to seventeenth-century French culture. He details the broad opposition to rational self-government among Descartes' contemporaries, and attributes conventional links between Descartes and the myth of the 'modern subject' to post-structuralist assessments. The Matter of Mind presents studies drawn from a range of disciplines and examines the paintings of Nicolas Poussin, the drama of Pierre Corneille, and the theology of Blaise Pascal. Braider argues that if early modern thought converged on a single model, then it was the experimental picture based on everyday experience proposed by Descartes' sceptical adversary, Michel de Montaigne. Forceful and provocative, The Matter of Mind will encourage lively debate on the norms and discourses of seventeenth-century philosophy."--pub. desc.
Naslovni veliki prepošt Stipan Grdenić (Stipan Gerdenich, mađ. Gerdenich István) (1786.-1848.). svojim je spisateljskim i prevodilačkim radom obogatio ponajprije hrvatsku nabožnu književnost među ...Hrvatima u Pečuškoj biskupiji i šire, a ne u zadnjem redu i mađarsku i njemačku, usadivši u svoje vjernike bogoljublje i čovjekoljublje te ustrojio snažan Marijin kult tipičan baroku i na taj način promicao moralnu obrazovanost kršćana. Grdenićevo nasljeđe povezuje vremenski tijek razvoja pisane riječi u inojezičnom području, tj. mađarskih Hrvata, jednako tako i svih Hrvata. Pokazao se je mađarskim domoljubom i hrvatskim rodoljubom. Nastojao je na podizanju kulturne i duhovne razine narodnog života. Hrvatski vjernici u Mađarskoj i danas posezaju za njegovim štivima pisanim na materinskom jeziku. Pisao je na hrvatskom jeziku "na duhovnu korist ilirskog naroda" molitvenik, propovijedi, a na tri jezika položio temelje ustrojavanju Marijinog kulta te je knjige izdao u 9 tisuća primjeraka (!)
Ciklus fresaka u crkvi Majke Božje Koruške1 u Križevcima, izvedenih 1726., poznat je u historijsko-umjetničkoj literaturi, te je prepoznat kao važan opus na početku prodora kasnobaroknog iluzionizma ...u hrvatske zemlje. Međutim, još uvijek nije na zadovoljavajući način atribuiran, čak niti kontekstualiziran. Povezivan je s imenima pavlinskih slikara Franje Bobiča i Ivana Krstitelja Rangera, odnosno s pavlinskim slikarskim krugom općenito. S druge strane uočena je poveznica s donještajerskim slikarstvom, posebno opusom slikara Franza Ignaza Josefa Flurera. Na temelju komparativne analize autor odbacuje pavlinske veze, te predlaže atribuciju freske bliskom suradniku – sljedbeniku štajerskog majstora Flurera.
This paper argues that the relevance of hospitality in Melanesia has been under-theorized. It does so by examining four cases of the hospitality motif: the idea of 'guests of the land' among the ...Daribi; the ritualized feasting and dispensation of 'containment' among the Usen Barok named lak mamaran -' Godspeed', literally meaning 'luck in the double focus' (though the Barok language, lacking a word for 'luck', had to borrow one from English); the non-reciprocal character of the imbatekas sorcerer among the Tangu of Madang province; and the consumptive and predatory hospitality of the Kiwai of the Fly River estuary. I shall conclude with a consideration of the North American potlatch, a generic anthropological quasi-institution that has been distorted out of all ethnographic proportion by what I shall call the 'reciprocity speculation bubble'. Le présent article avance que la pertinence de l'hospitalité en Mélanésie n'est pas suffisamment théorisée. Pour le démontrer, il examine quatre déclinaisons du motif de l'hospitalité : l'idée des « invités de la terre » chez les Daribi, les festins ritualisés et la distribution chez les Usen Barok de « contenance », appelée lak mamaran (« bonne chance », littéralement « la chance sous deux aspects », mais la langue barok n'ayant pas de mot pour « chance », il a fallu emprunter « lak » à l'anglais), la non réciprocité du sorcier imbatekas chez les Tangu de la province de Madang, et l'hospitalité consommatrice et prédatrice des Kiwai de l'estuaire de la Fly River. L'auteur conclut par une considération sur le potlatch nord-américain, quasiinstitution anthropologique générique, déformée jusqu'à en perdre toute proportion ethnographique par ce qu'il appelle « la bulle spéculative sur la réciprocité ».
This volume ('Johann Ludwig Schönleben (1618–1681): A description of his life and work') features the first fundamental research on Johann Ludwig Schönleben (1618–1681), an important Carniolan ...historian, preacher, theologian, and polymath, who despite his greatness and importance for the Slovenian and wider European environment has not yet been comprehensively studied. It presents his life in detail, explaining many aspects of his life that have been unknown or poorly known up to now. The biographical part is followed by an overview of Schönleben’s entire oeuvre, which includes all of his printed and manuscript writings discovered so far, either preserved or unpreserved. The last two chapters focus on Schönleben’s historiographic and rhetorical or preaching works, placing his most important printed works in these two areas at the forefront, but also taking into account his extensive manuscript material. This volume provides an evaluation of Schönleben as a historian and preacher, and draws attention to the important transitional role he played in these two areas (influencing the works of his successors Johann Weikhard von Valvasor, Johann Gregor Thalnitscher, Tobia Lionelli, and Jernej Basar).
U članku se analizira povijest gradnje i uređenja barokno-klasicističke kuće Grlečić-Jelačić na Trgu sv. Marka 9 u Zagrebu. Utvrđuje se da je kuća formirana na mjestu ranijih građevinskih struktura ...koje nije moguće posve detaljno identificirati, ali kojima pripadaju zazidane arkade na uličnom i dvorišnom pročelju. Arkade na uličnom pročelju činile su kontinuirani niz arkada kuća koji se nastavljao na južnoj strani Kamenite ulice. Današnju prostornu organizaciju kuća je dobila oko 1776. godine kada ju je kupio Nikola Fridrik Grlečić, koji je dao podići reprezentativno stubište sa stupovima u prvom katu i bogato ornamentiranim kamenim rokoko ogradama. Nakon 1784. kuća je došla u vlasništvo obitelji Jelačić koja je krajem 18. i početkom 19. stoljeća dala obnoviti pročelje u duhu kasnobaroknog Zopfstila, a unutrašnjost opremiti klasicističkim zidnim slikama s prikazima veduta i naslikane arhitekture. Do nove obnove došlo je u drugoj četvrtini 19. stoljeća kada je pročelje nanovo prežbukano te je izvedena stilizirana rustika na plohama u prizemlju i katu u duhu zrelog klasicizma, odnosno bidermajera. Iako je riječ o građanskoj kući, kuća Grlečić-Jelačić svojim se obilježjima ističe kao reprezentativan primjer stambene arhitekture 18. i prve polovine 19. stoljeća u Zagrebu i Hrvatskoj.
Čovjek je biljke kroz povijest koristio za različite svrhe. Od prapovijesti pa nadalje, određene biljke zauzimaju važnu ulogu u životu čovjeka, neke od njih su korištene u utilitarne svrhe. U Egiptu ...su formirali voćne drvorede kako bi okružili svoj posjed, pritom ne narušavajući osnovnu ideju simetrije. U Antici su izrađivali kapitele (glave stupova) prikazujući pojedine biljne vrste, a u Srednjem su vijeku najčešći motivi u bordurama ili u prikazima svetaca i nekih događaja Kršćanske vjere. Za vrijeme baroka perivoji doživljavaju procvat zahvaljujući moćnim europskim vladarima što su perivoj koristili kao prikaz svoje moći. Ovime se ujedno dotičemo simbolike bilja i primjera baroka iz Hrvatskog zagorja. Isto razdoblje, ali drugačiji gospodarski i klimatski uvjeti uzrokovali su razlike u primjeni i odabiru vrsta. Proučavanjem različite literature o dvorcima Hrvatskog zagorja sastavljen je popis korištenih biljnih vrsta od kojih se najčešće spominju: divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), šimšir (Buxus sempervirens L.), obični grab (Carpinus betulus L.), katalpa (Catalpa bignonioides L.) te rodovi smreka (Picea sp.), duglazija (Pseudo tsuga sp.) i platana (Platanus sp.).
Povijest kontinentalnih franjevaca u novom vijeku dobila je svoje historiografsko vrednovanje u djelima Franje Emanuela Hoška. Njegov dugogodišnje bavljenje poviješću franjevaca kopnene Hrvatske s ...osobitim težištem na razdoblju od 16. do 18. stoljeća stvorilo je zaokruženu sliku franjevačkog pastoralnog, kulturnog, znanstvenog i društvenog djelovanja u tome razdoblju. Započevši svoja istraživanja poviješću visokog školstva uz koje je vezano nastajanje kulturnih krugova oko tih škola i stvaranje filozofsko-teoloških smjernica na skotističkoj osnovi dovelo je do određenog pluralizma na tom području u 17. i 18. stoljeću na prostoru banske Hrvatske. Djelovanjem redovničkih zajednica, u ovom slučaju franjevaca, Hrvatska je u ovome razdoblju, nakon stoljeća protuosmanlijskih ratova, ponovno uvedena u duhovna i intelektualna kretanja europskog zapada. Hoškov interes usmjeren je u prvom redu na znanstveno vrednovanje franjevačkih prinosa hrvatskoj crkvenoj i nacionalnoj povijesti u spomenutim stoljećima. Temeljeći svoje radove na proučavanju triju povijesnih okosnica koje su obilježile franjevaštvo kontinentalne hrvatske u novom vijeku - katolička obnova, barok i jozefinizam - Hoško je postao nezaobilazan referentni izvor za navedenu problematiku i vodeći stručnjak za jozefinizam i njegove posljedice na hrvatskim prostorima.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
