Potpuni popisi stanovništva Dalmacije, pa tako i Boke kotorske (koja je u vrijeme austrijske uprave bila u sastavu Dalmacije) provedeni su tek u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, odnosno ...1880., 1890., 1900. i 1910. godine. Rezultati tih popisa objavljeni su na razini naselja, općina te sudskih okruga i upravnih kotara. Nažalost, popisi daju samo podatke o vjeroispovijestima i govornim jezicima, ali ne i o narodnostima, koje je gotovo nemoguće odrediti na temelju iz popisa raspoloživih podataka. Moguće je utvrditi samo približne podatke o narodnostima, i to posredno "križanjem" podataka o vjeroispovijestima i materinskom (ili barem govornom) jeziku pripadnika pojedinih vjeroispovijesti.
Fauna puževa golaća (Heterobranchia) u Crnoj Gori je do sada slabo istražena. Cilj ovog rada je bio unaprijediti saznanja o ovim morskim organizmima u zalivu Boka Kotorska, specifičnom, nalik fjordu ...zalivu južnog Jadrana. Novi nalazi za sedam vrsta heterobranchia su pronađeni tijekom naših terenskih istraživanja u 2017. godini, dok su podaci za tri nova nalaza dobijeni analizom podvodnih fotografija iz prethodnih razdoblja. Ažurirana lista sumira saznanja o raznolikosti puževa golaća u Bokokotorskom zalijevu od najs-tarijeg zapisa iz 1967.g. do danas, a obuhvaća ukupno 62 vrste.
U raspravi i Serafina Razzija autori na temelju poznavanja svih fabulacija o bokeljskoj blaženici i to kako one stihovane (Vicka Bolice Kokoljića, Vicka Dudana i Dominika Cecića) tako i one prozne ...kao i historiografske (Serafino Razzi, Andrija Balović i anonim u Šibenskom rukopisu) po prvi put uočavaju šifrirani spomen Ozane Kotorke u jednoj od pjesama Mavra Vetranovića o Orlači Riđanki. Nakon što su u raspravi podastrti detaljni uvidi u književne izvore o životu Ozane Kotorke s posebnim je interesom osvijetljen do danas neuočen odnos Girolama Savonarole s hrvatskom književnošću i to posebno s obzirom na koncept bene beateque vivendi kojim je firentinski mučenik kako u vrijeme života a tako i post mortem izvršio izravan utjecaj na Marka Marulića.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Phytoplankton organisms are primary link in the food chain and primary
producers of organic substances. On one side, it is ...emphasissed their
importance in the diet and, on the other, their excessive growth can lead to
undesirable consequences for the ecosystem. The aim of this study is to
present qualitative and quantitative situation of phytoplankton in the Boka
Kotorska Bay, including in the last case phytoplankton biomass too, which is
expressed through the concentration of chlorophyll a. Through qualitative and
quantitative aspects of phytoplankton can be create a general overview of the
degree of eutrophication in the Bokakotorska Bay and to point out possible
hazards and precautions to be taken to avoid negative consequences. All these
biological parameters can not be separated from the physical-chemical
parameters with which they are in interaction and which directly affect the
quantity and qualitative composition of phytoplankton. The abundance of
phytoplankton often reached values of 106 cells/l, which is typical for an
eutrophic area and abundance of phytoplankton wasn’t below 105 cells/l
throughout the study, which again points to increased eutrophication.
Phytoplankton group that has dominated almost during all investigated period
were diatoms, which are eurivalent group of organisms. Another group of
organisms that were present were dinoflagellates, which are interesting
because they produce toxins that can be harmful to humans. Among diatoms, it
was found algae that are otherwise characteristic of nutrients-enriched
areas, which indicate changes in the Bay. Noticed algae that prefer higher
nutrients concentration were Chaetoceros affinis, Dactyliosolen
fragilissimus, Leptocylindrus danicus, Navicula spp., Pseudo-nitzschia spp.
and Thalassionema nitzschioides. The following diversity were analyzed:
Shannon's diversity index (H '), the reciprocal of Simpson's index (1 / D)
and Margalef's index (d) for the Boka Kotorska Bay. It was found that indices
were lower when phytoplankton abundance was higher and when the dominance of
certain species was noticed, such in current study it was in July, when
dominated species Thalassionema nitzshioides. That suggests that diversity is
lower when occurrs predominance of certain species. In relation to
phytoplankton biomass expressed in chlorophyll a concentration, according to
various criteria (Håkanson et al., 1994; Ignatiades 2005), Boka Kotorska Bay
was identified as meso-eutrophic area. Considering that parameters which
indicate the degree of eutrophication suggest that the Boka Kotorska Bay
begins to take characteristic of eutrophic area, it should be taken measures
to prevent further progression to an even higher degree of eutrophication.
Boka Kotorska Bay is one particularly sensitive ecosystem, especially the
Kotor Bay, which is closed and with the weaker dynamics of water masses and
under the growing pressure of eutrophication.- Fitoplanktonski organizmi su primarna karika u lancima ishrane, odnosno
primarni producenti organskih supstanci. Sa jedne strane se ističe njihova
važnost u ishrani, a sa druge njihov povećan razvoj može da dovede do
neželjenih posljedica za ekosistem. Cilj ovog istraživanja je bio da se
prikaže kvalitativno i kvantitativno stanje fitoplanktona u Bokokotorskom
zalivu, uključujući tu u posljednjem slučaju i biomasu fitoplanktona, a
izraženu preko koncentracije hlorofila a. Preko kvalitativnog i
kvantitativnog aspekta fitoplanktona može se stvoriti okvirna slika o stepenu
eutrofikacije u zalivu i ukazati na moguće opasnosti i mjere koje treba
preduzeti da bi se izbjegle negativne posljedice. Sve nabrojane biološke
parametre nije moguće odvojiti od fizičko-hemijskih parametara sa kojima su u
međusobnoj interakciji i koji direktno utiču na količinu i sastav
fitoplanktona. Brojnost fitoplanktona je često dostizala vrijednosti 106
ćelija/l, što je karakteristično za eutrofno područje i nije bila ispod 105
ćelija/l tokom cijelog istraživanja, što opet ukazuje na povećanu
eutrofikaciju. Fitoplanktonska grupa koja je dominirala tokom istraživanja su
bile dijatomeje, koje su eurivalentna grupa organizama. Druga grupa
organizama koja je bila prisutna su dinoflagelate, koje su interesantne s
obzirom da mnoge od njih proizvode toksine koji mogu biti štetni za čovjeka.
Među dijatomejama zabilježene su vrste koje su karakteristične za područja
bogata nutrijentima, što govori o promjenama u zalivu. Alge koje su nađene, a
koje preferiraju povećanu količinu nutrijentima su Chaetoceros affinis,
Dactyliosolen fragilissimus, Leptocylindrus danicus, Navicula spp.,
Pseudonitzschia spp., Thalassionema nitzschioides i dr. Analizirani su
indeksi diverziteta Shannon-ov indeks diverziteta (H’), recipročan Simpson-ov
indeks(1/D) i Margalef-ov indeks (d) za područje Bokokotorskog zaliva i
nađeno je da su indeksi bili manji kada je brojnost fitoplanktona bila veća i
kada je bila prisutna dominacija određenih vrsta, kao npr. u julu mjesecu
kada je dominirala vrsta Thalassionema nitzshioides. To ukazuje na činjenicu
da je diverzitet manji kada je prisutna dominacija određenih vrsta. U odnosu
na biomasu fitoplanktona izraženu koncentracijom hlorofila a, prema raznim
kriterijumima (Håkanson et al., 1994; Ignatiades 2005), zalivsko područje je
okarakterisano kao mezo-eutrofno područje. S obzirom da parametri koji
pokazuju stepen eutrofikacije ukazuju da Bokokotorski zaliv počinje da dobija
karakteristike eutrofnog, treba preduzeti mjere da bi se spriječilo dalje
napredovanje prema još višem stepenu eutrofije. Bokokotorski zaliv je jedan
osjetljiv ekosistem, a naročito Kotorski zaliv koji je zatvoreniji, sa
slabijom dinamikom vodenih masa i pod većim pritiskom eutrofikacije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U sukobu interesa velikih sila za istočni Jadran, koncem osamnaestoga i u ranom devetnaestom stoljeću, Bokelji su prihvatili Austriju, odnosno ugarski dio Carstva, u kojemu su Hrvatska i Slavonija. ...Austrijski politički vrh želio je Boku kotorsku, Dalmaciju, Kvarnerske otoke i Istru vidjeti u užem austrijskom dijelu Carstva, kako ne bi došlo do promjene u ravnoteži snaga između Austrije i Ugarske u Monarhiji. Za prve austrijske uprave, povlašteni dio bokeljskoga društva našao se na prijelazu iz višestoljetnoga komunalnog u centralističko-birokratski sustav. Nove austrijske vlasti željele su u Boki sačuvati politički i socijalni mir i povlastice dijela Bokelja, kako bi provele reorganizaciju i reformu uprave i sudstva. U sukobu austrijskih i bokeljskih interesa, najgore su prošli pripadnici seoskoga društva, jer su i dalje ostali u feudalnim odnosima.
Ovaj rad je treći nastavak geografske studije o Boki kotorskoj (u daljem tekstu: Boka). U prvom radu (Crkvenčić, I.; Schaller, A., 2005) prikazane su društveno-političke promjene i razvoj etničkog ...sastava Boke do 1918. g., a u drugome etnički sastav Boke u razdoblju austrijske uprave 1814.-1918. g. (Crkvenčić, I.; Schaller, A. 2006). U ovom, tre¬ćem radu analiziraju se promjene etničkog sastava Boke nakon razdoblja austrijske uprave, s posebnim osvrtom na drastičan pad broja Hrvata. Razumljivo je, stoga, da ova analiza započinje prikazom strukture etničkog sastava Boke pred kraj austrijske uprave, i to na temelju podataka posljednjeg austrijskog popisa 1910. g. Nakon toga slijedi analitički osvrt na promjene etničkog sastava prostora Boke, koje proizlaze iz podataka popisa stanovništva u vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941. g.) i federalne Jugoslavije (1945.-1991. g.). Prikaz završava analizom popisa stanovništva Crne Gore 2003. g., naslovljenom «Hrvati u etničkom sastavu Boke - odumiranje bokeljskih Hrvata».
U uvodnome dijelu rada donose se opći podatci o iseljavanjima stanovnika iz Boke kotorske, Budve i Bara u Mletke u širem vremenskom razdoblju od kasnoga srednjeg vijeka do početka
19. stoljeća. ...Posvjedočenje njihove iznimno važne uloge u povijesti hrvatske prekojadranske zajednice izravno je iskazano kroz brojna arhivska vrela, ali i postojanjem grobnica i nadgrobnih
spomenika diljem samoga grada, kao i na otocima mletačke lagune. U drugome dijelu rada raščlanjuje se spolna, zavičajna i profesionalna struktura Bokelja, Budvana i Barana, čije su grobnice nekoć opstojale (ili još i danas opstoje) u Mlecima i na susjednim otocima. Razmatra
se razmještaj grobnica prema mletačkim predjelima i otocima, a u središnjemu dijelu rada donosi se njihov pregled uz sažeto objašnjenje o osobama i obiteljima koje su u Mlecima dale podići svoje posljednje počivalište.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
