The Likva Cove section on the island of Brač (Croatia) represents a rare example within the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) succession of the basal Palaeocene limestones overlying the uppermost ...Maastrichtian shallow-platform limestones with evidence of only a brief stratigraphic hiatus at the Cretaceous/Palaeogene (K/Pg) contact. Detailed study of the 50-m-thick section resulted in the description of eight lithofacies arranged into six lithostratigraphic units: (A) rudist limestones, (B) deposits with coral–stromatoporoid patch reefs, (C) bindstones, and (D) fine-grained limestones with benthic and rare planktonic foraminifera in the uppermost Maastrichtian (comprising microfossil assemblage biozones I and II), and (E) limestones with benthic foraminifera (mostly discorbids), ostracods and rare planktonic foraminifera, and (F) ostracod–discorbid limestones in the lowermost Palaeocene (representing microfossil assemblage biozone III).
The K/Pg contact is constrained between the last occurrence of Maastrichtian benthic and rare planktonic foraminifera, and the first occurrence of Danian planktonic and benthic foraminifera. The uppermost Cretaceous bed represents a firmground, but low biostratigraphic resolution precludes defining duration of a probable short-lasting hiatus at the K/Pg contact. Planktonic foraminifera are mixed with benthic forms in a 3.5-m-thick interval comprising the K/Pg contact as a consequence of decreased depositional rate and probable storm influence.
Top of the section contains well developed coral patch reefs intensely karstified during a long-lasting regional unconformity, which in the studied part of the AdCP commenced in the early Palaeocene, i.e. later than at most parts of the platform. Therefore, the end of AdCP deposition should be locally extended into the Palaeocene in both its NW and SE parts.
•Detailed reconstruction of environmental changes around the K/Pg transition.•Refined litho- and biostratigraphy of the youngest Cretaceous and oldest Palaeogene deposits.•K/Pg contact preserved in shallow-marine carbonates influenced by storms.•Firmground recognized between the uppermost Cretaceous and lowermost Palaeogene strata.•Coral–stromatoporoid patch reefs recognized in Cretaceous and Palaeogene deposits.
The objective of this paper was to stress the significance of a holistic interdisciplinary approach to analyses of a small karst island valuable and vulnerable ecosystem. To reach that aim, this ...paper presents ecohydrological data and standard methods of biological surveying in subterranean habitats. The Island of Brač, with a total area of 394.57 km
2
, is the third largest Croatian island in the Adriatic Sea. The island stretches east–west direction between 43°16′ and 43°23′ N and 16°25′ and 16°54′ E. The penetration of surface water through calcareous substrate into the underground and the sea water from the Adriatic side has created a system of caves, and this study investigated 225 pits and caves of such a nature. An overview of karst ecohydrological characteristics on the island of Brač through its geology, climatology, geography, speleology and biology is given. A decrease in rainfall and increasing air temperature were observed. If these processes continue, this vulnerable island ecosystem can be endangered. This paper also includes an analysis of the physicochemical parameters and faunal composition of six groundwater habitats: the spring “Martinica”, the mine “Minjera”, the pit “Jama u Kotliću”, the pit “Jama na Bijaki”, the pit “Jama u Podstražišću” and the well “Studenac”. Based on salinity, the groundwaters are limnic and anchihaline. The subterranean macroinvertebrate fauna consists of Gastropods and Crustaceans. Two records confirm the new gastropod genus and species
Semisalsa n.sp.?
and
Hydrobiidae n.g. et n.sp
. Preliminary anatomical data on Balkanostenasellus specimens show significant differences between the described Balkanostenasellus species. Other crustacean representatives are
Niphargus hebereri
and
Titanethes
sp. All faunistic results are the subject of further taxonomic surveys and provide a significant contribution to increasing knowledge about subterranean fauna in Croatia, as well as their protection.
Jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, vinova loza, od pamtivijeka je prisutna u Dalmaciji pa tako i na otoku Braču gdje prvi nalazi o njenom uzgoju datiraju iz rimskog doba. Danas se loza na ...otoku, uz nekoliko većih proizvođača i zadruga na južnoj strani, uglavnom uzgaja na manjim površinama za potrebe domaćinstava, a u uzgoju prevladavaju autohtone sorte ´Plavac mali´, ´Pošip´ i ´Vugava´. Cilj ovog rada bio je uz literaturni pregled uvjeta i tradicije proizvodnje vina, odrediti kemijski sastav i kakvoću crnih vina berbe 2018. s područja općine Postira, proizvedenih od autohtonih sorata ´Plavac mali´, ´Babić´, ´Tribidrag´ i ´Ninčuša´ te internacionalnih sorata ´Merlot´ i ´Syrah´. Uz osnovni fizikalno-kemijski sastav, analizirane su koncentracije ukupnih fenola i antocijana te senzorna svojstva- vanjski izgled, miris i okus vina jedanaest proizvođača. Osnovnom fizikalno-kemijskom analizom utvrđene su koncentracije alkohola, ekstrakta i pepela svojstvene crnim vinima južnih vinogorja, a svi uzorci bili su u kategoriji polusuhih vina. Koncentracije ukupnih fenolnih spojeva bile su u rasponu 1813-3628 mgL-1 a ukupnih antocijana 97-318 mgL-1. Senzorna analiza vina potvrdila je intenzivnu obojenost vina kod svih uzoraka uz velike razlike u kakvoći okusa i mirisa.
U ovom radu autori prikazuju stanje lokalne samouprave na primjeru dviju skupina jedinica lokalne samouprave, različitih po svom geografskom, ekološkom, prostornom i drugim obilježjima. Riječ je o ...prostoru Imotske krajine koja je, od nekoć jedinstvenog teritorijalnog prostora, diferencirana na 8 općina i grad Imotski, te o otoku Braču koji je podijeljen na 7 općina i grad Supetar. Upravo ta različitost u okviru Splitsko-dalmatinske županije temeljni je spiritus movens ovoga rada, bez pretenzija da ova analiza dade apodiktične i kategorične sudove, primjerice o tome je li nova teritorijalna organizacija dovela do poboljšanja i jačanja svekolikih kapaciteta lokalne samouprave.
In this work the authors show the situation of local self-government on the example of two local self-government groups of units, different by their geographic, ecologic, spatial and other characteristics. The subject is about the area of Imotska Krajina which has been differentiated from formerly unique territory area onto 8 communities and the City of Imotski, then the island of Brač which has been divided in 7 municipalities and the City of Supetar. Precisely, such a diversity in the setting of Split-Dalmatia County is the fundamental spiritus movens of this work, unpretentious to give apodictic and decisive judgments of this analysis, for instance on a subject whether the new territory organization has led to an improvement and strengthening of comprehensive capacities of local self-government.
U radu se donose rezultati novih toponomastičkih istraživanja uzmorskoga pojasa
otoka Brača. Terenskim su istraživanjem obuhvaćena sva obalna bračka
naselja, a prikupljeno je 69 toponima koji nisu ...potvrđeni u Šimunovićevoj
Bračkoj toponimiji. Toponimijska se građa analizira motivacijski, tvorbeno i
prema jezičnome podrijetlu riječi kojima su motivirani. Upozorava se na potrebu
izrade toponomastičkih zemljovida te potrebu da se u turističkim zemljovidima
isprave pogrešni toponimski likovi.
Jedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali ...hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak života na otoku.
U Državnim arhivima u Zadru i Dubrovniku čuvaju se obiteljske memorabilije i rukopisna građa na temelju kojih se rekonstruira životopis Marije Natali Zamagna (1807-1891). Njegov tijek otkriva životni ...prostor žene u 19. stoljeću ispunjen majčinskim i obiteljskim poslanjem u duhu običaja i pravila vremena. Propitivanjem različitih aspekata uloge žene i njezina statusa unutar obiteljskih i društvenih odnosa, iščitava se povijest žene i njezina mentaliteta, strategije braka i majčinstva.
Socioprostorne transformacije u Hrvatskoj obuhvaćaju gradove i sela, kako na kopnu tako i na otocima. Vođene su interesima različitih društvenih aktera pri čemu prostor intervencije doživljava ...različite promjene kako u svojoj socijalnoj strukturi tako i u okolnom prostoru. Na otocima koji su danas izloženi negativnim demografskim procesima depopulacije i gubitka stanovništva, dodatno je otežano pokrenuti razvoj ili omogućiti pozitivne promjene. U tome se ističu upravo najmanji otoci i manja naselja na njima kao što je primjer naselja Povlja na Braču. U radu će se prikazati studija slučaja kao komparativna longitudinalna analiza ovog mjesta i promjene koje su vidljive u istraživanjima provedenima u razmaku od deset godina (2009. i 2019. ). Cilj je istraživanja usporediti jesu li se potencijalni turistički scenariji razvoja za Povlja iz 2009. (masovni turizam, održivi turizam i stagnacija) promijenili u ovom vremenskom razdoblju s obzirom na socijalnu i ekonomsku situaciju. Metodom polustrukturiranih intervjua sa stalnim i privremenim (sezonskim) stanovnicima Povalja istražilo se promišljanje stanovnika o trenutnom i potencijalnom turističkom razvoju mjesta, te koliko se istraživanje iz 2009. može usporediti s rezultatima istraživanja iz 2019. Istraživanje iz 2019. pokazalo je da mjesto nije napredovalo ni u turističkom ni i ekonomskom smislu, i da je od ponuđenih scenarija najprisutniji scenarij stagnacije koji prelazi i u nazadovanje.
Ovaj rad tematizira izbore za Dalmatinski sabor 1901. te političko ozračje u kojem su održani, baveći se prvenstveno kontroverzama proizašlima iz izbora u kotaru vanjskih općina Brača, Hvara i Visa. ...Na primjeru osporavanog izbora Ante Radića kao kandidata za otok Brač prikazana je sva slojevitost složene političke kombinatorike u lokalnom kontekstu. U mnogim se aspektima rasvjetljava zapostavljena tema o političkim kretanjima na Braču na prijelazu stoljeća, ponajviše kroz djelovanje Petra i Toma Didolića.
Forma i dekoracija spremnika za svetačke moći, njihov smještaj unutar crkve i kontekst njihova nalaza od iznimnog su značenja za razumijevanje običaja pohranjivanja i štovanja relikvija, kao i ...shvaćanje njihove simboličke uloge za uspostavu i organizaciju liturgijskog prostora. U ovoj ćemo kratkoj komparativnoj studiji stoga razmotriti ranokršćanske kamene relikvijare pronađene na području od Istre (Pula, Samager), preko Kvarnera (Rab, Cres), do srednje Dalmacije (Split, Brač), sagledavajući ih u kontekstu pozamašnog korpusa nama poznatih predmeta slične namjene pronađenih diljem kasnoantičkog svijeta, kako bismo neke od prepoznatih i problematiziranih praksi čuvanja i štovanja relikvija tijekom ranokršćanskog razdoblja predočili i protumačili na reprezentativnim primjerima pronađenim u istočnojadranskom priobalju.
PDF
