Ženski benediktinski samostani u Dalmaciji mahom su smješteni unutar gradova, a razvijaju se adaptacijom postojećih građevina i adicijom novih gradnji u skladu s crkvenom reformom. Cilj provedenih ...istraživanja je arhitektonska, stilska i urbanistička analiza pojedinih sklopova samostana, kao i slojevitost i spoj stambene i obrambene arhitekture. U vrijeme njihova utemeljenja u Trogiru i Splitu priljubljeni su s vanjske strane gradskih zidina da bi proširenjem grada i gradnjom novog obrambenog pojasa postali dio zaštićene jezgre. Istaknuti položaj u urbanističkom rasteru grada svjedoče samostan sv. Marije u Zadru uz gradski kardo s istočne strane foruma, samostan sv. Nikole u Trogiru uz južna gradska vrata, samostan sv. Benedikta (sv. Arnira) u Splitu uza sjeverni zid Dioklecijanove palače, samostan sv. Marije od Kaštela u Dubrovniku na najvišem dijelu grada uz južne zidine i samostan sv. Andrije na Rabu na gradskim zidinama prema moru. Samostanska arhitektura se u svom dugom trajanju adaptira i dograđuje, te proživljava arhitektonske i stilske promjene. Istaknuti su oni simbolički prostorni elementi u ženskim benediktinskim samostanima koji ukazuju na primjenu klauzurnih pravila u crkvi, kapeli, kapitularnoj dvorani i parlatoriju.
Women’s Benedictine monasteries in Dalmatia are mostly located inside cities, and are developed by adapting the existing buildings and adding new buildings in accordance with the church reform. The goal of the conducted research is the architectural, stylistic and urban analysis of some monastery complexes, as well as the layering and combination of residential and defensive architecture. At the time of their foundation, the convents in Trogir and Split were attached to the outside of the city walls, so that with the expansion of the city and the construction of a new defensive belt, they became part of the protected city core. The following monasteries have a prominent position in the urban grid of the city: the monastery of St. Mary in Zadar next to the city cardo on the eastern side of the forum, the monastery of St. Nicholas in Trogir next to the southern city gate, monastery of St. Benedict (St. Arnir) in Split along the northern wall of Diocletian's Palace, the monastery of St. Mary of the Castle in Dubrovnik on the highest part of the city next to the southern walls and the monastery of St. Andrew on Rab on the city walls towards the sea. During its long duration, the monastery's architecture is adapted and extended, and undergoes architectural and stylistic changes. All those symbolic spatial elements in women’s Benedictine monasteries are pointed out to indicate the application of cloister rules in the church, chapel, capitular hall and parlatory.
Komunistička partija Jugoslavije je tijekom Drugoga svjetskog rata nastojala privući i članove prijeratnoga HSS-a te tako omasoviti partizanski pokret. To im je djelomično i uspjelo jer se na ...oslobođenom partizanskom teritoriju 1943. formirao Izvršni odbor ove stranke. Nakon završetka rata H(R)SS je zajedno s KPJ sudjelovao na izborima u koaliciji Jedinstveni narodno-oslobodilački front (JNOF). U članku će se prikazati kronologija organizacijske obnove stranke u Dalmaciji. Pošto dosad nema objavljenih relevantnih izvora o broju obnovljenih stranačkih mjesnih organizacija, na temelju novinskih izvještaja Slobodne Dalmacije pokušat će se utvrditi geografska rasprostranjenost ogranaka na području Dalmacije. Istražit će se programska autonomija dalmatinskih ogranaka Stranke prezentirana u dnevnom tisku kroz medijske istupe (intervjue i govore) stranačkih prvaka te službene proglase Izvršnoga odbora Stranke u razdoblju od 1945. do 1947. godine. Također će se analizirati stupanj kadrovske te organizacijske ovisnosti HRSS-a u Dalmaciji o KPJ. Provest će se analiza uloge HRSS-a unutar Narodne fronte. Koristit će se dosadašnja objavljena literatura te arhiv Slobodne Dalmacije, tadašnjega službenoga glasila Narodne fronte Dalmacije.
During World War II, the Communist Party of Yugoslavia (CPY) tried to attract members of the pre-war Croatian Peasant Party (HSS) and thus expand the Partisan movement among the masses. They succeeded in part because the HSS Executive Board was formed in the liberated Partisan territory in 1943. After the end of the war, the Croatian Republican Peasant Party (HRSS), together with the CPY, participated in the elections as the United People's Liberation Front (JNOF) coalition. The CPY encouraged the establishment of HRSS branches. Thus, the party planned to achieve a good election result in areas that were not in its favour. The article will present the chronology of the party's organisational renewal in Dalmatia. No relevant sources on the number of renewed local party organisations have been published so far. Based on the information from newspaper reports, membership statistics of party branches in Dalmatia are presented. The programmatic autonomy of the party's Dalmatian branches, presented in the daily press through media appearances (interviews and speeches) of party leaders and official proclamations of the party's
Executive Board in the period from 1945 to 1947, is explored. The degree of personnel and organisational dependence of the HRSS in Dalmatia on the CPY is also analysed. An analysis of the role of the HRSS within the Popular Front is conducted. The previously published literature on the HRSS and the archives of Slobodna Dalmacija, the then official gazette of the People's Front of Dalmatia, was used.
Putovanje cara i kralja Franje Josipa I. Dalmacijom tijekom proljeća 1875. godine službeno je propagirano u monarhijskim publikacijama vladarevom željom pokretanja gospodarskog razvoja u onodobnoj ...najzaostalijoj pokrajini Dalmaciji, premda je posjet motiviran političkim razlozima. Novi narativ o Dalmaciji sugerirao je uspavanu i zapuštenu zemlju bogate prošlosti i umjetničkog fundusa, privrženu vladaru i monarhiji, te poželjan poligon za gospodarske investicije. Brojni putni dnevnici i publikacije objavljene tim povodom donose detaljne povijesne opise urbanih središta privlačeći pozornost monarhijske i europske javnosti na spomeničku baštinu dalmatinskih gradova. Pored detaljnih opisa careva itinerara donose i brojne vrijednosne sudove o bogatoj spomeničkoj baštini, katalog muzejskih, crkvenih i privatnih zbirki, te ilustriraju suvremenost domaćih kolekcionara. U sljedećim desetljećima generirat će svijest građanstva o vrijednostima vlastite baštine i potrebu očuvanja kulturno-spomeničkih cjelina.
Jedan od presudnih događaja iz vremena Kandijskoga rata, s najdalekosežnijim posljedicama za povijest Dalmacije, svakako je pobuna osmanskih kršćanskih podanika naseljenih duž ...mletačko-habsburško-osmanske granice, zabilježenih u mletačkim izvorima kao Morlaci. Potaknute uspjehom mletačkoga oružja tijekom 1647. i 1648., cijele zajednice Morlaka pobunile su se protiv osmanske vlasti i u tisućama prešle na mletački teritorij, postajući novim podanicima Republike. Namjera je ovoga rada na temelju u historiografiji još uvijek uvelike neobrađene izvorne građe pohranjene u Državnom arhivu u Veneciji – njezinom opsežnom kontekstualizacijom, analizom diskurzivnih praksi, korištenih literarnih figura i glavnih toposa – rekonstruirati glavne odrednice koje su tvorile osnovu shvaćanja vlastitoga identiteta tih novih podanika Mletačke Republike u okviru njihove nove domovine.
One of the pivotal events during the War of Candia, with profound implications for Dalmatian history, was the rebellion of Ottoman Christian subjects living along the Venetian-Habsburg-Ottoman border, recorded in the Venetian sources as Morlachs. Encouraged by the successes of Venetian troops in 1647 and 1648, entire Morlach communities rose against Ottoman rule, and thousands migrated to Venetian territory, becoming new subjects of the Republic. This paper aims at reconstructing the key determinants that shaped the self-perception of these new subjects of the Republic of Venice in their adopted homeland.
Nekoliko arhivskih podataka u vezi s gradnjom šibenske Velike lože tek dijelom može proširiti postojeće spoznaje o uvjetima i načinu na koje se ta gradnja odvijala, ali su važni kao pouzdana ...kronološka uporišta, a još više kao svjedočanstvo o učešću i ulozi domaćih majstora u tom procesu. Prvi konkretan podatak o radovima na loži je ugovor od 29. rujna 1536. godine, kojim su zastupnici gradnje lože naručili od Ivana Ručića dovoženje drvene građe s područja Rijeke. Nedugo zatim, 8. prosinca iste godine, obvezao se klesar Bartul Radojković s Brača isporučiti zastupnicima gradnje lože sto četrdeset stopa vijenca za ložu, prema modelu koji su mu dali. Dva dokumenta od 19. siječnja 1537. godine bilježe da je novac od nekih presuda usmjeren prema gradnji lože i isplaćen klesaru Frani Dismaniću, jednom od najvažnijih ličnosti u okviru kamenarskih krugova u Šibeniku u to doba. O ozbiljnom zastoju u gradnji svjedoči dokument od 30. siječnja 1539. godine, kada je klesar Bartul Radojković tražio od zastupnika gradnje lože da na Braču preuzme pripremljeno kamenje te isplati ostatak ugovorene plaće, na što mu je odgovoreno da gradnja nema novca. Iako skromne, navedene arhivske vijesti nedvojbeno otkrivaju ključnu ulogu domaćih majstora i radionica u procesu gradnje šibenske lože. Pritom su važne i poveznice između dvaju paralelnih poduhvata. Naime, Frane Dismanić poslije je postao protomajstorom gradnje utvrde Sv. Nikole, a skulpture za njezin portal klesao je kipar Dujam Rudičić iz Splita, kojem je atribuiran i dio skulptorskog ukrasa lože. Također su brački klesari iz obitelji Radojković isporučivali obrađeni kamen za gradnju utvrde Sv. Nikole, pa je očito da su na objema reprezentativnim gradnjama bili angažirani isti majstori, vjerojatno i u sličnim ulogama.
Istraživanja flore otoka i otočića u Nacionalnom parku Kornati autorica radi u zadnjih 30-ak godina. U ovome radu istraživani su otoci Piškera i Lavsa te otočići Gustac uz Blitvicu, Blitvica, ...Veseljuh, Vela i Mala Panitula. Cilj rada bio je izdvojiti medonosne vrste iz sastava flore tih otoka i otočića jer je na otoku Piškeri stacionirani pčelinjak s 30 zajednica. Medonosna flora ovih otoka i otočića obuhvaća 116 svojti (104 vrste, 10 podvrsta, jedan varijetet i jedna vrsta roda Tamarix) u okviru 42 porodice. Prema brojnosti svojti ističu se porodice Fabaceae (16 svojti), Lamiaceae (15 svojti) i Rosaceae (12 svojti). Vrste Salvia officinalis L. i Clematis flammula L. (bogate nektarom) te Pistacia lentiscus L., Quercus ilex L., Cistus salviifolius L. i Olea europaea L. (bogate peludom) obraštaju velike površine na istraživanom području i bogata su pčelinja paša.
The research of the flora of islands and islets in The National Park Kornati has been performed by the author during last about 30 years. Research in this article comprises islands Piškera and Lavsa, and islets Gustac near Blitvica, Blitvica, Veseljuh, Vela and Mala Panitula. The aim of the study was to single out honey plants of the flora of those islands/islets because on island Piškera there is a stationary apiary with 30 communities. The flora of honey plants of these islands and islets comprises 116 taxa (104 species, 10 subspecies, one variety and one species of the genus Tamarix) from 42 plants families. With their taxa abundance families Fabaceae (16 taxa), Lamiaceae (15 taxa) and Rosaceae (12 taxa) stand out. Species Salvia officinalis L. and Clematis flammula L. (nectar-rich) and Pistacia lentiscus L., Quercus ile L., Cistus salviifolius L. and Olea europaea L. (pollen-rich) overgrow big surfaces on the investigated area and make a rich bee pasture.
O Josipu Peričiću napisan je uradak još 1963., ali je tada o njemu mnogo toga ostalo nepoznato. Stoga ovdje autor donosi mnogo novih saznanja o njegovu životu i djelovanju na prosvjetnopedagoškom i ...političkom polju. Naime, novopronađeni podatci još bolje osvjetljavaju sliku njegove posvemašnje osobnosti. To pokazuje pravo značenje njegovih djelatnosti, napose pedagoške, čiji su učinci bili vrlo značajni za onodobni sustav i napredak prosvjete u Dalmaciji. Politikom se bavio jedino za vrijeme profesorskog rada u Splitu, na samom početku narodnjačke borbe za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom. Potonja nastojanja glede unapređenja školstva pokrajine posve su ga udaljila od mladenačkog političkog djelovanja.
U članku je stručno obrađena i prezentirana administrativna karta Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije crtača i mjernika Franje Vjekoslava Kružića, a koja je manje poznata u stručnim i ...znanstvenim krugovima. Cilj je rada analizom i usporedbom neobjavljene arhivske građe, muzejskih predmeta i relevantne literature istražiti rad Franje Vjekoslava Kružića, s posebnim osvrtom
na spomenutu kartu. Nadalje, istražit će se okolnosti kao i vjerojatni razlozi izrade karte te njezina potencijalna namjena. Kartu Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije autor je posvetio biskupu i meceni Josipu Jurju Strossmayeru te se ona čuva u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu.
Čovječanstvo je kroz svoju milenijsku povijest slijedom permanentnih migracija, a uz nedostatnu razinu zdravstvene kulture i infrastrukture, od pamtivijeka suočeno s brojnim zaraznim bolestima pa i ...globalnim pandemijama. Među najpoznatijim i najstrašnijim pandemijama kojima je izvorište i žarište najčešće bilo u području Dalekog istoka s niskom zdravstvenom kulturom bile su pandemije lepre, kuge, boginja, kolere, tuberkuloze, malarije, pa i najnovija pandemija Corona virusa SARS Cov-2 Covid- 19. One su zahvaćale i naše krajeve, pa i Dalmaciju koja je oduvijek imala razgranate komunikacije diljem Mediterana i svijeta. Katastrofalne razmjere globalnih pandemija o kojima je riječ pokazuju procjene suvremenih istraživača koje govore da je, primjerice, tijekom povijesti samo od brojnih pandemija kuge umrlo preko pola milijarde ljudi ili 2/3 žitelja Europe. Razvoj masovnog turizma uz sve zdravstvene pogodnosti privremene promjene radne i životne sredine slijedom globalnih interkontinentalnih migracija, u isto vrijeme rezultira velikim polucijama i destrukcijom okoliša te intenzivnim kontaktima stvara pogodno tlo za širenje pandemija, pa je turističko ugostiteljski sektor uvijek prvi na udaru restrikcija s velikim socio gospodarskim posljedicama. Pozitivna, ali i negativna iskustva, te razmjere pandemija i aktivnosti za njihovo sprječavanje te suzbijanje, u radu se sagledavaju na globalnom planu te posebice prostoru kroz vjekove glasovite hrvatske regije Dalmacije, kao razmeđi europskih demografskih, gospodarskih i kulturnih komunikacija. Spoznaja i analiziranje pojavnosti i zakonitosti nastanka, razvoja, širenja te vremensko trajanje i periodično ponavljanje pandemija, pa i njihovo suzbijanje i preveniranje kroz milenijsku povijest, što se uz sociokulturne interakcije s turizmom razmatra u ovom radu, može biti dragocjen orijentir i u aktualnoj pandemiji. Ona je ozbiljno zaprijetila svijetu s preko 100 milijuna oboljelih i 2 milijuna preminulih (do 31. 01.2021.), uz zabrinjavajuću progresiju koja unatoč naporima prenapregnute zdravstveno epidemiološke struke i pronalaska cjepiva, pojavom novih sojeva i mutacijom virusa, ne jenjava. Problemi su evidentni i u Dalmaciji te Hrvatskoj u cjelini, koja je prema broju zaraženih po stanovniku krajem prosinca i početkom siječnja bila među najugroženijim zemljama EU, uz ukupno 200.000 oboljelih i 5.000 preminulih. Međutim uz poduzete drastične mjere Nacionalnog stožera, situacija s pandemijom u RH pa i Dalmaciji postupno jenjava, što uz intenzivno procjepljivanje pučanstva omogućava daljnje oprezno popuštanje mjera s nakanom da Hrvatska kao „corona free“ destinacija dočeka turističku sezonu o kojoj ovisi dalmatinsko pa i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
Throughout
its millennial history, humanity has been confronted with numerous infectious
diseases and even global pandemics since time immemorial, with an insufficient
level of health culture.Among the most famous and most terrible pandemics, the
source and focus of which was most often in the Far East with a low health
culture were pandemics of leprosy, plague, smallpox, cholera, tuberculosis,
malaria, and the latest pandemic Corona virus SARS cov-2 covid-19 They also
affected our region and Dalmatia, which has always had extensive communications
throughout the Mediterranean and the world. Half a billion people or 2/3 of the
inhabitants of Europe and its recurrences are recorded until the beginning of
the 21st century. The development of mass tourism
with all the health benefits of temporary changes in the working and living
environment and living in health-saving areas (sea, lakes, mountains ...), due
to large globalized intercontinental migrations at the same time results in
large pollution and environmental destruction and intensive contacts for the
spread of epidemics pai pandemic infectious diseases.Positive but also negative
experiences and the scale of pandemics of infectious diseases and activities
for their prevention and control are considered on a global scale and
especially in the area of the famous Croatian Mediterranean region of Dalmatia,
as a crossroads of demographic, economic and cultural communications to Europe
and the world. Understanding and
analyzing the occurrence and legality of occurrence, development, spread and
duration of periodic recurrence of epidemics and pandemics, as well as their
suppression and prevention throughout the millennium history, with
sociocultural and touristic interaction which is discussed in this paper, can
be a valuable reference point in the current pandemic SARS Cov-2 Covid 19,
which has seriously threatened the world with so far (31.01.21.) an estimated
over 100 million patients and 2 million deaths ( in Croatia over200 000 patients and 5000 deaths) with, in some european countries, a worrying
progression that despite the efforts of the health epidemiological profession
is not waning. However,
with the drastic measures taken by the National Staff, the situation with the
pandemic at the end of January 2021 is gradually easing, which allows for a cautious
relaxation of measures. Following this is the announcement of further cautious
easing of measures with the intention that Croatia, as a "corona
free" destination, welcomes the upcoming tourist season on which the
entire Dalmatian and whole Croatian economy depends.
Na ulomku luka oltarne ograde iz crkve sv. Martina u Lepurima kod Benkovca prepoznaje se ime hrvatskog kneza Branimira (879‒892). Iako tekstovno manjkavo, ime kneza grafijski vjerno reproducira ime s ...natpisa istog kneza iz Gornjeg Muća, datiranog 888. Otprije je utvrđeno da je oba reljefa izradila tzv. Benediktinska klesarska radionica iz vremena kneza Branimira, što osnažuje ovdje izneseni prijedlog čitanja. Branimirovom vladavinom datiran je gradbeni natpis opata Teodeberta iz iste crkve u Lepurima, objavljen prije desetak godina. Čitanje kneževa imena na još jednom natpisu iz Lepura dodatno precizira vrijeme izrade jednog od ansambla liturgijskih instalacija te crkve, ujedno otvarajući mogućnost da je ista klesarska radionica na obama lokalitetima izvela ne samo reljefe nego i natpisni tekst. To je osmi po redu epigrafički spomen kneza Branimira.
PDF
