Na osnovi literature i dostupnih arhivskih izvora autor u radu razmatra pojavu, djelovanje i utjecaj Saveza zemljoradnika u Dalmaciji u razdoblju nakon stvaranja Kraljevine SHS s posebnim akcentom na ...intenzivne stranačke sukobe i konačno uklapanje članstva stranke u Radićev seljački pokret.
Autor nastoji formulirati novi problem – pojavu i značenje incineracije kod Liburna – uočen 2004. i 2007. godine, otkrićem prvih spaljenih pokopa u liburnskim funerarnim kontekstima iz starijeg ...željeznog doba, u humku 13 iz Nadina kod Benkovca, s tri grobne žare, te u humku Jokina glavica-Krneza s 4 žarna groba (10./9. st. pr. Kr.), još nepublicirana. Problem se može rješavati u okviru kulturne dinamike na Jadranu i širem zaleđu (s urnenfelder svijetom) krajem brončanog i početkom željeznog doba. Uključeni su najnoviji rezultati 14C analize kostiju spaljenih pokojnika iz humka 13 iz Nadina i humka Jokina glavica-Krneza.
U radu se opisuje obnova, proširenje i izgradnja sakralnih građevina u selima unutrašnjosti Dalmacije za austrijske uprave u XIX. i početkom XX. stoljeća. U to vrijeme pokrajina je bila siromašna i ...zapuštena pa su potrebe bile velike, a sredstva ograničena. Vlasti su ulagale velike
napore dok se pitanje nije riješilo
Njemački su hodočasnici bili od kraja XIV. do početka XVII. stoljeća česti
gosti u hrvatskim krajevima tijekom proputovanja prema Svetoj zemlji. Zahvaljujući njihovim zapisima, od kojih su neki ...poslije postali najpopularnija tiskana djela, omogućen nam je uvid u njihova znanja o hrvatskim krajevima. Uloga Mlečana u stjecanju informacija bila je velika, ali tek su borbe s Turcima trajno privukle pozornost Nijemaca na naše krajeve. Općenito, Hrvatska je imala jasan politički status, ali se malo znalo o njezinim granicama i područjima na kojima se prostirala.
Na primjeru neobjavljenog djela De rebus Dalmaticis libri octo (1602.) šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića, u kojem je, među ostalim, opsežno citiran rukopis Regum Dalmatiae et ...Croatiae gesta Marka Marulića, analizirane su najvažnije razlike na razini grafije osobnih imena, toponima, etnonima te sadržaja i strukture tih dvaju tekstova. Pri tom je posebna pozornost posvećena Zavorovićevim autorskim intervencijama u tekst citiranog izvora, koji po svojoj frekventnosti upućuju na postojanje specifične kasnohumanističke historiografske metodologije rada na narativnim izvorima. S filološkog aspekta rad nastoji preciznije definirati mjesto Zavorovićeve parafraze Marulićeva prijevoda Regum Dalmatiae et Croatiae gesta u sklopu rukopisne tradicije tog teksta, a u historiografskom smislu pokušava odrediti utjecaj Zavorovićevih autorskih zahvata u tekst djela Regum Dalmatiae et Croatiae gesta na interpretaciju pojedinih ključnih tema iz svjetovne povijesti Dalmacije – pada Salone te tzv. gotske teorije o etnogenezi Slavena.
Autorica sveobuhvatno prikazuje društvenu i kulturnu ulogu trgovaca u srednjovjekovnom Zadru. Razmatra se staleška pripadnost trgovaca i njihova politička uloga, gospodarska podloga njihova ...društvenog statusa te njihov obiteljski život, doprinos kulturnom životu i razvoju Zadra i izričaji pobožnosti.
BUGARŠTICE Bošković-Stulli, Maja
Narodna umjetnost,
12/2004, Letnik:
41, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Članak razmatra pjesme dugoga stiha, zvane bugarštice, zapisivane
od kraja 15. do približno 18. stoljeća najvećim dijelom u Dalmaciji i
Boki kotorskoj. Najstariji zapis dolazi od dalmatinskih ...iseljenika u
južnoj Italiji, a tek je nekoliko primjera zapisano ili fragmentarno
citirano prema izvođenju u kopnenoj Hrvatskoj. Članak prikazuje
historijat zapisivanja i objavljivanja, podrijetlo naziva, povezanost
s mediteranskim pjesništvom te s južnoslavenskom povijesnom
tematikom. Upućuje na udio pisane literature i glasina o povijesnim
događajima. Razmatra mitske, baladne i novelističke motive.
Osvrće se kritički na literaturu o bugaršticama i na rasprave o
njihovu etničkom podrijetlu. Istražuje načine postanka i putove
prenošenja, te u toj svezi neke sličnosti s natpisima na stećcima
(hercegovačkim i bosanskim srednjovjekovnim nadgrobnim
natpisima). Prikazuje stih bugarštice te povezanost njezina stiha i
stila. U bugarštici preteže baladni stil unatoč imenima junaka
zajedničkima s junačkom epikom. U članku se analizira tema i način
izvedbe jedne bugarštice zapisane godine 1497. od tzv. šklavunskih
iseljenika u južnoj Italiji. Imena junaka u bugaršticama i u hrvatskoj
umjetničkoj književnosti iz približno istoga doba katkada su ista.
Autor daje kratak pregled i osnovna obilježja hajdučije u zagorskoj Dalmaciji u 18. i 19. st. Mletačko-osmanlijski ratni sukobi u Dalmaciji završeni su 1718. godine. Tada je utvrđena nova, konačna ...granica među susjedima te započelo dugo razdoblje stabilnih odnosa, trgovine i suradnje. Međutim, odmetništvo se nastavilo intenzivno i dalje pa i
onda kad je mletačku vlast u Dalmaciji zamijenila francuska, a zatim ovu austrijska. Na hajduštvo u ovoj pokrajini osvrću se opat Alberto Fortis u svom djelu »Put po Dalmaciji« (Viaggio in Dalmazia), u poglavlju »O običajima Morlaka«, a zatim, reagirajući na Fortisovo djelo, mladi prosvjetitelj Sinjanin Ivan Lovrić u svojim »Bilješkama o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i Život Stanislava Sočivice« 1776. godine. Vladimir Ardalić krajem 19. i početkom 20. st. u svojim tekstovima o životu i običajima u Bukovici ne piše posebno o hajducima, već mjestimice upliće kratka zapažanja o hajducima i
hajduštvu, sjećanja kakva su živjela u pučkoj usmenoj tradiciji toga vremena. U našem radu iznose se i komparativno analiziraju Fortisovi, Lovrićevi i Ardalićevi zapisi o hajducima, njihove misli o junaštvu hajdučkih odmetnika i o uzrocima hajduštva na ovim prostorima.
Tijekom prošlih stoljeća, a posebice u razdoblju mletačke uprave nad najvećim dijelom istočnojadranskoga uzmorja, važan čimbenik povezivanja i prožimanja dviju susjednih jadranskih obala bile su ...zavičajne skupine hrvatskih iseljenika u Mlecima. U ovom prilogu težište je usmjereno na duhovne osobe iz Splita, koje se u Mlecima bilježe kao privremeni ili stalni useljenici. U radu je, uz postojeća saznanja iz historiografije, uporabljeno i arhivsko gradivo pohranjeno u Državnom arhivu u Mlecima (oporučni spisi, inventari, istražni procesi mletačke inkvizicije). Na osnovi tih dokumenata i spoznaja historiografije raščlanjuje se zabilježba splitskih duhovnih osoba u oporukama hrvatskih iseljenika, ukazuje se na Splićane spomenute u procesima mletačke inkvizicije, kao i na djelovanje nekih znamenitijih Splićana u Mlecima.
