Digitalne kompetence vsakega državljana so nujne za enakovredno vključevanje v današnjo digitalno družbo, kar se je še posebej pokazalo ob koronairusni epidemiji, ko smo veliko dejavnosti, kot so ...izobraževanje, trgovanje, zabava, druženje in tudi delo, kjer je to le bilo mogoče, preselili v virtualno okolje in na splet. Tako v članku najprej skozi 3 okvirje digitalnih kompetenc predstavimo nabor znanj in spretnosti, ki jih štejemo med tovrstne kompetence, nato raziščemo stanje na področju digitalnih kompetenc v Evropski uniji in Sloveniji, ob koncu pa predstavimo še nekaj aktualnih pobud za krepitev digitalnih kompetenc.
Suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT – information and communication technology) čini okosnicu razvoja pametnog turizma. Uspostava pozitivne korelacije tehnologije s drugim ...čimbenicima određene destinacije nužna je za razvoj pametne turističke destinacije. Pametna turistička destinacija temelji se na digitalizaciji turističkog sustava destinacije, personalizaciji doživljaja i usluga te korištenju društveno odgovornog poslovanja. Digitalizacija podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u interakciji s turistima. Personalizacija doživljaja i usluga podrazumijeva proširenu turističku ponudu koja uključuje posebne programe i turističku animaciju/zabavu. Društveno odgovorno poslovanje (CSR – corporate social responsibility) destinacije predstavlja poslovanje koje se vodi u skladu s načelima održivosti, zelene ekonomije i etike. Polazeći od toga, svrha ovog istraživanja je detektirati i istražiti potencijal Koprivnice kao vodeće turističke destinacije Podravine. Ovim istraživanjem želi se dati model razvoja destinacije pametnog turizma Koprivnice koji se temelji na provedenom kvalitativnom istraživanju. Za prikaz modela pametne turističke destinacije korištena je metoda analize i metoda usporedbe s destinacijom Split koja je predvodnik u procesu transformacije klasične u pametnu turističku destinaciju. S obzirom na položaj Koprivnice u odnosu na emitivna turistička tržišta/centre, bogatu kulturno-povijesnu baštinu destinacije i očuvani okoliš, Koprivnica ima konkurentsku prednost kao nositelj razvoja pametnog turizma Podravine u sklopu Koprivničko-križevačke županije. Koprivnica je sjedište Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije, i samim time administrativno središte turističkog sustava Podravine i svakako ima potencijala za bržu implementaciju modela pametne destinacije. U turističkom smislu Koprivnica još nije dosegla svoj puni turistički potencijal. Brendiranje Koprivnice kao destinacije pametnog turizma omogućit će njezino brže pozicioniranje na turističkom tržištu. Resursna baza Koprivnice, postojeća infrastruktura i turistički kapacitet (TCC) izdvajaju Koprivnicu od ostalih destinacija. Na temelju rezultata istraživanja prezentiranih u ovom radu, prikazane su glavne smjernice za razvoj modela pametne turističke destinacije Koprivnica.
U radu se analizira proces digitalne transformacije s posebnim naglaskom na stanje digitalne transformacije u sektoru maloprodaje u Republici Hrvatskoj. Pored analize ključnih elementa same digitalne ...transformacije, analize globalnih promjena u sektoru maloprodaje i njegove digitalizacije, za potrebe rada provedeno je istraživanje koje je potvrdilo pretpostavke o digitalnoj spremnosti maloprodaje u RH, kao i o stanju digitalizacije iste te stanju digitalne transformacije. Naime, iako je velika većina poduzeća iz uzorka svjesna izazova koje nosi novo digitalno okruženje, digitalizacija i digitalna transformacija nisu svim akterima u sektoru prioritet. Razlozi za nečinjenje su vrlo često financijske ili operativne prirode. Najveća pozornost poduzeća iz sektora je usmjerena na razvoj novih digitalnih platformi, a interno se primarno fokusiraju na digitalizaciju internih procesa. Fokus na potrošače i cjelokupne odnose s njima još uvijek je sekundarna tema u procesu digitalizacije i digitalne transformacije poduzeća iz sektora maloprodaje. Također, poduzeća iz sektora maloprodaje u ovom istraživanju jasno se mogu podijeliti u skupinu onih koja aktivno rade na digitalizaciji i digitalnoj transformaciji i ona koja to ne čine.
The paper analyses the attitudes towards digital enterprises and digital transformation in Croatia. The research was conducted in two steps by using semi-structured interviews (N = 17) and focus ...group (N = 17) qualitative methods. All the research participants had agreed to the recording of the interviews and the focus group. The recorded material was literally transcribed. The discursive analysis of transcripts showed that research participants connected digitalization with modernization and the creation of real, digitally born enterprises. Research participants suggested that the process of digital transformation was perceived as irreversible evolutionary change and that Croatia was lagging behind within the EU and globally. Research participants suggested that Croatia needed a strategic turnaround and the main barriers for this strategic change were embedded in the political and public sectors.
U ožujku 2020. godine vrata hrvatskih muzeja zatvorena su na nekoliko tjedana kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19. Razdoblje fizičke zatvorenosti dodatno se produžilo za pojedine ...zagrebačke muzeje teško stradale u potresu. Nakon otvaranja, kao i u mnogim drugim muzejima u Europi i svijetu, fizičke posjete i dalje su smanjene i muzeji bilježe drastičan pad posjetitelja te financijske gubitke. Kao odgovor na trenutnu situaciju, s ciljem nastavka ispunjavanja svoje društvene, kulturne i obrazovne funkcije, muzeji su se okrenuli internetu i društvenim mrežama kao mjestima za dijalog s korisnicima, diseminaciju sadržaja i prezentaciju događanja koja se ne mogu fizički organizirati. Mnogi muzeji posvetili su se stvaranju internetskih resursa poput digitalnih izložbi, virtualnih tura, materijala za e-učenje, internetskih konferencija te se na različite načine i na različitim platformama nastoje povezati sa svojom publikom. Cilj ovog rada bio je istražiti kako su hrvatski muzeji korištenjem digitalnih medija prilagodili svoje usluge i sadržaje novim uvjetima poslovanja. U radu su analizirane i vrednovane aktivnosti muzeja na mrežnim stranicama i društvenim mrežama u godini dana od početka pandemije. Rezultati ukazuju na kvantitativno kao i kvalitativno bogatu internetsku prisutnost muzeja, koja bi mogla značiti početak nove ere u digitalnoj komunikaciji i diseminaciji baštinskih sadržaja. Istraživanje zaključuje da je digitalizacija aktivnosti muzeja nužna za buduću održivost muzejskih funkcija te potiče daljnja razmišljanja o smjeru digitalnog pristupa kulturi i baštini.
Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije pred stvaratelje i vlasnike ili posjednike dokumentarnoga i arhivskoga gradiva postavljaju složene izazove u uvjetima u kojima ih se većina još ...uvijek pretežno služi “papirnatom” dokumentacijom u poslovanju. Recentni Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva te Uredba o uredskom poslovanju (za svoje obveznike) postavili su temelje digitalne transformacije sustava upravljanja dokumentarnim gradivom. U tom pogledu njihove odredbe nisu uvijek samorazumljive i jednostavne, posebice ako se uzmu u obzir uvjeti koje postavljaju drugi provedbeni propisi koji reguliraju područje uredskoga poslovanja ili specifičnu djelatnost stvaratelja i vlasnika ili posjednika gradiva. Zato o ovoj problematici treba promišljati sustavno i dugoročno, odnosno formirati strategiju prelaska institucije na digitalno spisovodstvo. U radu su analizirani reprezentativni primjeri iz uzorka svih pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom i popisa dokumentarnoga gradiva s rokovima čuvanja stvaratelja i posjednika ili vlasnika, izrađeni prema novim propisima (i odobreni od strane Hrvatskoga državnoga arhiva), koji pokazuju kako interni normativi koji reguliraju upravljanje gradivom mogu (i moraju) postati integralni čimbenik takve strategije. Na temelju toga je razmotreno i koliko su stvaratelji i posjednici ili vlasnici uopće usvojili rješenja koja nude propisi kad je riječ o pripremi i provođenju digitalne transformacije.
Godina 2020. ostaje zapamćena po pandemiji koronavirusa (SARS-CoV-2) svjetskih razmjera i radikalnoj promjeni način života. Interna komunikacija visokih učilišta postaje presudna u okolnostima ...prekida klasične nastave, zatvaranja zgrada za studente, prelaska na rad od kuće i uspostavljanja digitalnih platformi. Brza prilagodba organizacija na promjenu načina komunikacije sugerira da interna komunikacija postaje od strateškog značaja za daljnje funkcioniranje sveučilišta, fakulteta, veleučilišta i visokih škola. Cilj ovoga rada jest analiza promjene paradigme interne komunikacije u ozračju koronavirusa u visokom obrazovanju unutar stručnih studija. Svrha je upoznati se s izazovima u internoj komunikaciji prilikom digitalne transformacije nastavnog procesa te odrediti jesu li se promijenili ciljevi i instrumenti u internoj komunikaciji visokog učilišta. Za istraživačku metodu odabran je polustrukturirani dubinski intervju s dekanima ili prodekanima za nastavu na uzorku od deset odabranih veleučilišta odnosno visokih škola koje izvode akreditirane stručne studije u Hrvatskoj. Metoda polustrukturiranog intervjua odabrana je zbog mogućnosti generiranja novih ideja i pitanja na temelju odgovora i iskustava ispitanika, koji su bili odgovorni za prilagodbu nastavnog procesa na daljinu i komunikaciju s nastavnicima i studentima. Radikalna promjena oblika nastave snažno je utjecala na digitalizaciju u visokom obrazovanju, a kroz analizu odgovora ispitanika autori daju smjernice za budućnost interne komunikacije kao strateške funkcije u upravljanju visokim učilištima. Postpandemijsko razdoblje stvara „novo normalno" u funkcioniranju internih komunikacijskih procesa, koji su usko povezani s digitalnom transformacijom visokih učilišta.
Cilj je ovog rada utvrditi razliku među temeljnim pojmovima povezanim s procesom digitalne
transformacije organizacije. Proces započinje digitizacijom pojedinih procesa i proizvodnih
cjelina, a ...završava cjelokupnom digitalnom transformacijom organizacije. Proces
je poznat pod nazivom digitalizacija, što ujedno podrazumijeva sve faze transformacije
kroz koje organizacija prolazi. Proces digitalizacije usmjeren je k smanjenju troškova proizvodnje, odnosno povećanju prihoda, što čini temeljeni dio optimizacije proizvodnog procesa. U radu se posebno obrađuju sve faze procesa kako bi se naglasak stavio na kontinuitet
digitalne transformacije. Jednom dostignuta razina digitalne transformacije temelj je za racionalizaciju proizvodnog procesa, optimizaciju troškova te daljnju digitalnu transformaciju
na temelju usvajanja novih tehnoloških rješenja.
Cilj rada je analiza prihoda globalne glazbene industrije u kontekstu udjela prihoda koji su ostvareni sinkronizacijom i autorskim pravima. Glede metodologije, rad se temelji na analizi financijskih ...podataka o prihodima pojedinih kategorija glazbene industrije. Temeljno istraživanje usmjereno je analizi prihoda od streaminga glazbenih sadržaja, autorskih prava i sinkronizacije, odnosno analizi prihoda nove medijske industrije, koji su rezultat tehnološkog napretka u proizvodnji i distribuciji medijskog sadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na mali udio prihoda od sinkronizacije i autorskih prava u ukupnim prihodima glazbene industrije, dok su prihodi od streaminga postali dominantni prihodi glazbene industrije. Istovremeno, digitalna transformacija medija i poslovanja značajno je utjecala na pad prihoda od fizičkih nosača zvuka, što je rezultat razvoja tehnologije i pripadne promjene navika korisnika. Zaključno, digitalna transformacija glazbene industrije omogućila je ostvarivanje prihoda iz novih oblika komodizacije glazbenog sadržaja. Usprkos opće prihvaćenom narativu o digitalnoj transformacij koji bi fokus prihoda okrenuo prema autorskim pravima i sličnim oblicima komodizacije prava, najveći dio prihoda ostvaruje se od streaminga, dok su prihodi od prodaje fizičkih nosača zvuka još uvijek drugi najveći prihod glazbene industrije.
Ovo istraživanje provedeno je kako bi se ispitali čimbenici koji utječu na korištenje usluga elektroničke uprave kod generacije Y i Z pomoću modela prihvaćanja javnih usluga e-participacije koji se ...temelji na TAM modelu, modelu povjerenja i teoriji planiranog ponašanja. Model je empirijski testiran anketnim ispitivanjem 100 studenata Sveučilišta u Zadru i daljnje testiran upotrebom SEM modela. Rezultati ukazuju na prikladnost korištenog modela u kontekstu prihvaćanja usluga elektroničke uprave. U radu je ispitan utjecaj sedam nezavisnih konstrukata („Očekivana korisnost“, „Očekivana jednostavnost upotrebe“, „Očekivana kontrola ponašanja“, „Povjerenje u internet“, „Povjerenje u državu“, „Subjektivna norma“, „Stav prema ponašanju“) na namjeru korištenja javnih usluga sustava e-Građani te je potvrđena pozitivna i signifikantna povezanost „Očekivane korisnosti“ s „Namjerom korištenja“. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu za većim angažmanom javne uprave u osvješćivanju građana o prednostima i koristima sustava e-Građani, ali i za pružanjem većeg broja usluga namijenjenih generacijama Y i Z.
PDF
