The aim of the paper is to identify the underlying assumptions of the digital transformation of research in the field of Glagolitic, and to examine the essential characteristics and significance of ...the AKM laboratories, also known as GLAM Labs. The purpose of this comparison is to analyze the similarities and differences between the AKM laboratory and a specialized digital laboratory designed specifically for researchers in the field of Croatian Glagolitic, using the case study of GlagoLab: portal and digital laboratory for collaborative research and promotion of Croatian Glagolitic. The objective of the research is to demonstrate the existing and planned characteristics of GlagoLab, to compare these characteristics with those of the AKM laboratory, and based on the findings of this comparison, to highlight additional possibilities and prerequisites that must be met to enhance its role as a digital laboratory for the field of Croatian Glagolitic. The study suggests enhancements and expansion of the GlagoLab portal, taking into account theoretical knowledge and understanding of the requirements of researchers in the Glagolitic field. This analysis is anticipated to provide the basis for the development of other specialized AKM laboratories.
Vodstvo potiče digitalnu transformaciju. Vrijednosti, vještine i ponašanja vođa ključni su u pokretanju i vođenju procesa organizacijskog razvoja. Cilj ovoga rada bio je istražiti postojeća ...znanstvena istraživanja i razviti integrativni okvir posebno usmjeren na kompetencije vodstva za digitalnu transformaciju. U tu svrhu proveden je sustavni pregled literature na temelju baza podataka Web of Science i Scopus. Za analizu i sintetizaciju kvalitativnih podataka korištena je metoda analize sadržaja. Identificirane dimenzije (kompetencije) vodstva su: zašto? (vizija, inovativnost, fleksibilnost); što? (razumijevanje digitalnih tehnologija, osnaživanje, suradnja); i kako? (višestruke inteligencije, eksperimentiranje, kontinuirano učenje). Rezultirajućim okvirom kompetencija u području poslovnog upravljanja mogu se koristiti stručnjaci za vodstvo i organizacijski razvoj, edukatori, kao i sadašnji i budući vođe digitalne transformacije. Provedbom predloženih smjernica budućih istraživanja predstavljeni rezultati mogu se dodatno potvrditi, usporediti i kontekstualizirati.
Cilj istraživanja bio je predstaviti fenomen tehnostresa kod hrvatskih zaposlenika, pri čemu se tehnostres odnosi na “negativno psihološko stanje povezano s trenutnim korištenjem ili prijetnjom ...korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u budućnosti“. On-line upitnik, sastavljen od
Ljestvice tehnostresa (Ragu-Nathan i sur., 2008) i upitnika općih podataka, ispunilo je 259 hrvatskih zaposlenika regrutiranih metodom snježne grude. Rezultati su pokazali da statistički značajno više razine tehnostresa prijavljuju žene, stariji i niže obrazovani sudionici, u odnosu na muškarce, mlađe i
više obrazovane. Niže razine tehnostresa prijavljuju sudionici koji pohađaju digitalne edukacije unutar radnog vremena te ne rade više od 40 sati tjedno, niti rade u sektoru informatičkih tehnologija. Nalazi ovog pionirskog istraživanja mogli bi potaknuti raspravu o tehnostresu u hrvatskoj znanstvenoj
zajednici te osvijestiti organizacije o mogućim zaštitnim i rizičnim faktorima u prevenciji tehnostresa.
