Državni zbor RS je februarja 2021 sprejel novelo zakona, ki določa volilne enote in volilne okraje, uporabljene za državnozborske volitve. Novela minimalno spreminja ureditev, za katero je Ustavno ...sodišče RS leta 2018 ugotovilo, da je neustavna. V raziskavi smo preverili, v kolikšni meri nova ureditev izpolnjuje zakonska merila in odpravlja neustavno stanje. Primerjalna analiza, v katero sta poleg stare in nove ureditve vključena še dva predloga ureditve volilnih okrajev, ki ju je leta 2019 oblikovala strokovna skupina, kaže več pomanjkljivosti nove ureditve. Ta sicer odpravlja problem velikostno najbolj izstopajočih volilnih okrajev, ne rešuje pa problema njihove geografske nezaokroženosti. Posledično se lahko zgodi, da bo nova ureditev znova predmet ustavne presoje.
Leta 2018 sprejeta odločba Ustavnega sodišča o neustavnosti trenutne ureditve volilnih okrajev je znova oživila razpravo o reformi državnozborskega volilnega sistema. V središču razprave je vprašanje ...preoblikovanja oziroma odprave volilnih okrajev. Drugi pomembni prostorski element volilnega sistema – ureditev volilnih enot ‒ pa ni deležen večje pozornosti, saj ni bila predmet ustavne presoje. V članku želimo preveriti, v kolikšni meri obstoječa ureditev še izpolnjuje zakonska merila. V nadaljevanju so predstavljeni trije alternativni predlogi ureditve volilnih enot, njihove ključne značilnosti ter glavne prednosti in pomanjkljivosti.
Članek problematizira več vidikov delovanja in govora etablirane politične elite v kontekstu novega spletnega orodja Parlameter. Pojav spleta in digitalnih prostorov izražanja pri tem razumemo kot ...platformo, ki jezik kot družbeni fenomen tudi kritično analizira. Parlameter namreč dopušča, da že prisotno govorico, ki ima pomemben kontekst, saj gre za poslance oz. zakonodajne odločevalce, ki soustvarjajo javno kulturo, podrobneje analiziramo s pomočjo raznolikih algoritmov in strukturnih mehanizmov – od rabe jezika do prisotnosti in odločanja v državnem zboru. V prispevku predstavljamo zlasti avtomatizirane in druge analize, ki jih spletišče ponuja na ravni govora posameznikov in poslanskih skupin v trenutnem parlamentarnem sklicu. Ker pa Parlameter kot novo analitično orodje poleg jezikovno-stilnih dimenzij ponuja tudi nadzorovalno funkcijo delovanja poslancev in poslank ter njihovih odločitev, v prvem delu prispevka predstavljamo preostale ravni morebitnih analiz in jih umeščamo v širši kontekst digitalizacije institucionalne politike.
V prvem delu članka so predstavljeni nekateri vidiki oblikovanja volilnih enot v volilnih sistemih, zasnovanih na proporcionalni volilni formuli. Drugi del članka je namenjen analizi volilnih enot v ...volilnem sistemu za volitve poslancev v Državni zbor Republike Slovenije. Poudarjeni so dejavniki, ki so sprožili nastanek specifčne trinivojske ureditve z osmimi volilnimi enotami, nacionalno ravnjo delitve mandatov ter 88 volilnimi okraji. Sledi analiza ureditve volilnih enot in volilnih okrajev z vidika izpolnjevanja načel enake volilne pravice, homogenosti in kompaktnosti.
In this paper, the author outlines current rules of procedure of the Croatian parliament, the Assembly of the Republic of Macedonia, the Slovenian National Assembly and the National Assembly of the ...Republic of Serbia in order to compare provisions which regulate the procedure for preparing and adopting an authentic interpretation of the law. In addition, the author examines the parliamentary practice to determine the frequency of adopting an authentic interpretation of the law. For this purpose, the author analyses relevant provisions, parliamentary practice as well as practice of Constitutional Courts and the data published on the website of parliaments and in the official gazettes of these four states. The starting hypothesis is that, despite some specific solutions, there is a general similarity in the process of preparing and adopting an authentic interpretation of the law in these four states, followed by frequent use of authentic interpretation from all four parliaments.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:- Information:- : Ljubljana: The 10th anniversary of Slovenia's independence; a celebration in the Parliament; ...National Day and a visitation by the German Chancellor Gerhard Schröder.- Original language summary:
Ljubljana: deseta obletnica samostojnosti; odlomek TV dnevnika dne 25. 6. 1991, Ljubljana deset let kasneje, častno zasedanje v državnem zboru, govor Borut Pahor, predsednik državnega zbora, častni gost nemški kancler Schröder.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Ženske kvote; premalo žensk v politiki naj bi tudi v Sloveniji postalo zgodovina. France CUKLJATI, predsednik ...Državnega zbora, izjava Mojca KULCER DOLINAR, poslanka NSi. Izjavi Cvete ZALOKAR ORAŽEM, županje Domžal in Anke RAKUN, županje Ljubnega ob Savinji. Grafi, državni zbor, poslanci in poslanke, zasedanja, izjave, županja v svoji delovni sobi.- Information:- The minority of women in politics in Slovenia shall become a history. In nomination list none sex can be represented with less than a quarter of the actual number of candidates.- Original language summary:
Premalo žensk v politiki naj bi tudi v Sloveniji postalo zgodovina. Na listi noben spol ne sme biti zastopan z manj kot četrtino skupnega dejanskega števila kandidatk in kandidatov.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Protest študentov in dijakov proti zakonu o malem delu in subvencioniranju prehrane se je sprevrgel v nasilni protest; povzetek dnevnega dogajanja; protestniki podrejo varnostne ograje in mečejo granitne kocke v stavbo parlamenta; razbito steklo na oknih in vhodnih vratih Državnega zbora, pijani dijaki, policisti posebnih specialnih enot obmetani z jajci, škoda na stavbi - zunanjost parlamenta; policisti v civilu aretirajo izgrednike, specialisti odnašajo protestnike; izjave Katja Šoba, predsednica Študentske organizacije Slovenije, Dušan Semolič, Tjaša Žgavc Tripkovič, Janez Janša, predsednik SDS, Katarina Kresal, notranja ministrica.
Students protest against the Law of restricting work and food subsidies has degenerated into violent protest; a summary of the daily events, protestors knocked over security fence and threw pavement granite bricks at the Parliament building; shattered glass of windows and main front doors of National Assembly; drunken students, police specialist pelted with eggs, collateral damage on Parliament building; police officers in a civil manner escorting protestor away from the protest site; statements by Katja Šoba, president of the Student Organization of Slovenia, Dušan Semolič, Tjaša Žgavc Tripkovič, Janez Janša, Katarina Kresal, minister of the interior.- Information:- Students protesting against the Law of restricting work and food subsidies has degenerated into violent protest.- Original language summary:
Protest študentov in dijakov proti zakonu o malem delu in subvencioniranju prehrane se je sprevrgel v nasilni protest.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se razmatra postupak za autentično (vjerodostojno) tumačenje zakona u hrvatskom, makedonskom, slovenskom i srbijanskom parlamentarnom pravu, kako bi se istražilo postoji li sličnost u postupku ...pripreme i davanja takvog tumačenja u četirima državama bivše SFRJ koje su zadržale taj institut, te se analizira parlamentarna praksa tih četiriju država, kako bi se istražila učestalost njegova korištenja. U tu svrhu, u radu se analiziraju relevantne odredbe, parlamentarna i ustavnosudska praksa, podaci objavljeni na internetskim stranicama parlamenata i u službenim listovima tih država na temelju kojih se izvode određeni zaključci. Polazišna teza je da, unatoč nekim specifičnim rješenjima, postoji načelna sličnost u postupku pripreme i davanja autentičnog tumačenja zakona, ali i da je riječ o institutu koji parlamenti tih država podjednako često koriste.
Prilog predstavlja izborno zakonodavstvo za parlamentarne izbore (Državni zbor) i predsjednika Republike. Slovenija je jedna od rijetkih država koja predsjednika, koji nema velike ovlasti, bira na ...izravnim izborima. Predstavljeni su i rezultati izbora u Državni zbor i izbori za
predsjednika Republike. Stranke su se u Sloveniji počele osnivati nakon 1988. godine, iako Zakon o političkom ujedinjavanju (Zakon o političnem združevanju) još nije postojao. Registar stranki vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova. U svibnju 2017. godine u Sloveniji je bilo registrirano 87 stranaka.
Na izborima za zastupnike u Državnom zboru dovoljnu podršku za dobivanje zastupničkih mandata imalo je sedam ili osam stranaka. Broj birača 1992. godine iznosio je 1.500.000, a do 2011. godine taj je broj porastao na 1.700.000. Odaziv birača 1992. godine u postotcima bio je iznimno visok i iznosio je više od 85 %. Najvjerojatnije je razlog u tome što je bila riječ o prvim izborima u novi parlament, Državni zbor, te su istovremeno bili i prvi izbori za predsjednika Republike. Postotak odaziva birača na izbore u Državni zbor nakon toga je sve vrijeme do 2004. godine padao i tada je iznosio samo malo više od 60 %. Na parlamentarnim izborima 2008. i 2011. godine odaziv je porastao za
otprilike 2,5 %. Slično je padao i odaziv birača na predsjedničkim izborima. U prvom krugu izbora za predsjednika 2012. godine sudjelovalo je više od trećine manje birača nego 1992. godine. I u drugim krugovima predsjedničkih izbora 2002., 2007. i 2012. godine odaziv birača bio je sve manji.
U Sloveniji zastupnike biramo prema proporcionalnom sustavu u osam izbornih okruga. Svakom izbornom okrugu pripada 11 zastupničkih mjesta. Dva mjesta pripadaju zastupnicima manjina. Po jednog zastupnika biraju mađarska i talijanska manjina. Na izborima do zaključno 2008. godine pobjeđivale su velike stranke, koje su nastale tijekom stjecanja nezavisnosti Slovenije. Na izborima 2011., ali i 2014. godine, pobijedile su stranke koje su osnovane malo prije izbora kao odgovor na nezadovoljstvo birača prema postojećim strankama.
Na prvim dvama predsjedničkim izborima (1992. i 1997.) pobjednik je izabran u prvom krugu; u oba slučaja pobijedio je Milan Kučan. Od izbora 2002. godine nadalje uvijek se odlučivalo u drugom krugu jer u prvom krugu nitko od kandidata nije dobio više od 50 % predanih glasova.
PDF
