Simpozij Obdobja 41 Ina Poteko
Slovenscina 2.0,
12/2022, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Poročilo o 41. simpoziju Obdobja, ki sta ga med 16. in 18. novembrom 2022 organizirala Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik (CSDTJ) in Oddelek za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v ...Ljubljani pod naslovom Na stičišču svetov: slovenščina kot drugi in tuji jezik.
U ovom je istraživanju analizirana uloga pismenosti na prvom (J1) i drugom (J2) jeziku u ovladavanju trećim (J3) jezikom kod dvojezičnih ispitanica koje su usvajale relativne rečenice na engleskom ...jeziku. Pritom se koristio korelacijski nacrt istraživanja u kojem je sudjelovalo 100 učenica srednje škole, odabranih iz dvaju obrazovnih područja u Tabrizu (grad u Iranu u kojem se govori azerski jezik). Od instrumenata su se koristili: test engleskog jezika (eng. The Oxford Solutions Placement Test), upitnik i dva testa za provjeru znanja o sintaktičkim strukturama. Statističke su analize otkrile da: (1) ne postoji značajna korelacija između razine pismenosti na prvom jeziku kod dvojezičnih učenica i njihova usvajanja relativnih rečenica na engleskom kao trećem jeziku; (2) postoji značajna korelacija između razine pismenosti na drugom jeziku kod dvojezičnih učenica i njihova usvajanja relativnih rečenica na engleskom kao trećem jeziku.
Rezultati svih dosadašnjih istraživanja pokazuju izrazito niskurazinu jezičnoga znanja Gluhih i značajnu razliku u odnosu na njihovečujuće vršnjake. Jačanjem svijesti o znakovnome jeziku raste i ...svijest da jenužno prihvatiti ga kao materinski jezik zajednice Gluhih, da je potrebnošto ranije izlaganje tom jezičnom unosu, a da se govoreni jezik uči kao ini.Istraživanje u ovom radu ispituje na koji se način opaža i obrađuje napisanitekst s obzirom na to oslanja li se čitatelj na auditivnu ili vizualnu formujezika. Osobe koje nemaju oštećenje sluha usvajaju govorni jezik spontanoi u potpunosti. S obzirom na to da čitanje kao djelatnost dolazi nakonusvajanja jezika i prilikom čitanja u sebi osobe bez oštećenja sluha napisanitekst ˇčuju“, one ga u sebi ozvučuju. Za razliku od njih, zajednica Gluhihusredotočena je na vizualne informacije u svim vidovima djelovanja, pa takoi jezičnom. Cilj istraživanja bio je ispitati na koji način čitaju Gluhi, na kojeelemente obraćaju pozornost i na koji način obrađuju dobivene informacije.Njime se pokušalo provjeriti hoće li Gluhi čitatelji vidjeti svaki napisanijezični znak, a previdjeti svako upućivanje na zvučnu sliku jezičnogaelementa, poput naglaska. Rezultat ovoga istraživanja nadopunjuje rezultatesvih dosadašnjih i još jednom upućuje na potrebu različitoga pristupazajednici Gluhih kada su u pitanju jezik i jezična obrada.
All research into the knowledge of the spoken language of the Deaf demonstrate a low level of Croatian language proficiency and a significant lag behind their hearing peers. There has been an increased awareness of late that sign language ought to be the mother tongue among the Deaf community, and that it is necessary for a deaf child to be exposed to sign language as early as possible and that the spoken language of those who can hear be taught as L2. This research analyses the perception of individuals and as well as their processing of the written text regarding their reliance on the auditive or visual form of language. Those who can hear acquire spoken language in a full and spontaneous manner. Reading is a language skill that is developed after language acquisition, so that individuals with no hearing loss silently hear the words in their minds when reading, when these words when read words still retain their sound. Contrary to this, the Deaf are fully focused on visual information in every segment of their lives, and also in language. The purpose of this research is to examine how the Deaf read, which language elements are crucial and how information is processed. This research investigates whether the Deaf perceive every single written letter and omit every reference to the auditive form of a word in a particular accent. The results of this study are in accordance to similar research and indicate the need for a different approach to the Deaf regarding the issue of language and language processing.
Ovaj je rad usredotočen na učeničke predodžbe o pravdenosti vrjednovanja u trima srednjoškolskim predmetima na temelju provedenoga istraživanja koje ispituje utjecaj nastavničkoga ocjenjivanja na ...učeničke predodžbe o pravednosti ocjenjivanja u srednjoškolskome sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Provedeno istraživanje ujedno je kvantitativno i kvalitativno. Dakle, ono je bilo namijenjeno kao empirijsko, mjereći učeničke predodžbe, i kvazietnografsko, interpretirajući ove predodžbe razumijevanjem konteksta. Učeničkim anketama, na temelju uzorka 330 učenika, intervjuima s nastavnicima, na temelju uzorka 12 nastavnika, i analizama nastavnikove dokumentacije za vrjednovanje koristilo se sa svrhom prikupljanja podataka, koji su kasnije analizirani unutar studija slučaja koje su predstavljale pojedinoga nastavnika s dvama razredima učenika koji uče određeni predmet. Dva srednjoškolska razreda koji uče predmete Biologija, Hrvatski jezik i Engleski jezik, kao strani jezik, predstavljaju uzorak skupine. Od ovih se učenika zatražilo ispunjavanje upitnika koji je sadržavao čestice odgovora po Likertovoj ljestvici na temelju SPAQ-a (Upitnik o učeničkim predodžbama o vrjednovanju) i pitanja otvorena tipa na temelju upitnika razvijena u CSaLT-u (Centar za obrazovne tehnologije i tehnologije učenja). SPAQ čestice doprinose pet ljestvica. Nastavnike navedenih učenika intervjuiralo se i zatražilo dokumentaciju koja pokazuje načine vrjednovanja učenika u ovim trima predmetima. Istraživanje je pokazalo razlike među nastavničkim odgovorima i predmetima te razlike među učeničkim odgovorima u različitim razredima istoga nastavnika, što vjerojatno upućuje na ulogu čimbenika nastavnikovih crta ličnosti. Ovo istraživanje također otkriva kako su među trima istraženim srednjoškolskim predmetima učeničke predodžbe o predmetu Engleski jezik procijenjene najpozitivnijima u uzorkovanoj skupini učenika.
PROBLEMATIKA OVLADAVANJA JEZIKOM Ćoso, Zoran
Croatica et Slavica Iadertina,
03/2017, Letnik:
12/2, Številka:
12.
Journal Article
Odprti dostop
U ovome se radu raspravlja o ulozi ljudske komunikacije u suvremenom
društvu, kroz prizmu fenomena kao što su materinski jezik, drugi jezik, strani jezik itd. Najveći je naglasak stavljen na ...razlikovanje termina "drugi jezik" i "strani jezik", s obzirom na nedovoljnu diferenciranost tih termina u teoriji i praksi. Jezik i govor kao osnovni komunikacijski elementi razvoja povijesnih kultura ovdje su prikazani unutar raznih okvira (psihološkog, sociološkog, neurolingvističkog, psiholingvističkog itd.). Kao posebne cjeline vrijedi istaknuti i razne afektivne faktore koji utječu na usvajanje stranoga jezika, a navode se i neke strategije koje se mogu koristiti u učenju stranih jezika.
MEĐUJEZIK Šarić, Antonija; Obad, Lidija
Život i škola,
12/2015, Letnik:
LXI, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj rad daje povijesni pregled teorije razvoja međujezika, njegove osnovne značajke i promjenjivost, dimenzije međujezika i nova saznanja. Osnovni je cilj istraživanja međujezika, koji se definira ...kao dinamički jezični sustav tijekom učenja drugog jezika, objasniti njegov razvoj i potkrijepiti činjenicu da međujezik u konačnici ne može biti izjednačen s ciljnim jezikom. Međujezik zadržava neka svojstva prvoga jezika ili uopćava pravila drugoga jezika prilikom
govora ili pisanja i stvara vlastite inovacije. Proces usvajanja drugog jezika polazi od istraživanjajezika učenika, koji se mijenja tijekom različitih faza razvoja. Promjenjivost međujezika je sustavna ili nesustavna, što govori o njegovoj dinamičnosti, a pored toga međujezik odlikuju propusnost i sustavnost. Istraživanja međujezika uključuju psiholingvističke, lingvističe, društvene i diskursne čimbenike koji određuju napredak i uspješnost usvajanja ciljnog jezika.
Članak predstavlja rezultate istraživanja provedenoga među studentima mehatronike s ciljem utvrđivanja njihovih stavova prema učenju engleskog jezika kao jezika struke. Glavni cilj bio je utvrditi ...koje elemente učenja engleskoga jezika kao jezika struke studenti smatraju najvažnijima. Ciljana populacija u ovom istraživanju bili su studenti prve godine studija mehatronike, budući da je cilj istraživanja bio prikupiti podatke o njihovim inicijalnim stavovima prema učenju engleskoga jezika u struci.
Cilj je ovoga rada istražiti ulogu up 'gore' i down'dolje' u strateškome konstruiranju fraznih
glagola kod slijepih i videćih govornika engleskoga kao drugoga jezika. Rad se oslanja na
teorijske ...postavke kognitivne lingvistike u kojoj su jezik i naše svakodnevno iskustvo neodvojivo
povezani. U istraživanju je sudjelovalo 20 slijepih i 20 videćih govornika engleskoga kao drugoga
jezika kojima je materinski jezik hrvatski. Ispitanici su rješavali upitnik u kojemu su trebali
odrediti na koji način sastavnice zajedno pridonose značenju fraznoga glagola (primjerice, jedan
ispitanik kaže da glagol go down 'biti poslan u zatvor' ima smisla jer se down 'dolje' odnosi na
dno društva). Rezultati pokazuju da je down'dolje' informativniji svim ispitanicima. Nadalje,
slijepi ispitanici značenje objašnjavaju više se oslanjajući na sastavnice up i down, osobito na
up 'gore', a manje na glagol kao sastavnicu konstrukcije. Dva su temeljna zaključka rada: prvo,
smatramo da je down'dolje' općenito informativniji jer je bliži tzv. »ljudskoj mjeri« (Turner
2014), što ograničava koliko ga je moguće metaforizirati, dok je up'gore' shematičniji pa ima
i veći metaforički potencijal, te drugo, da slijepi ispitanici u procesu konstruiranja značenja daju
prioritet prostornim sastavnicama (u ovome slučaju up i down) jer su skloniji analiziranju jezika.
Navedena sklonost analizi proizlazi velikim dijelom iz činjenice da im jezik služi kao dodatan
način stvaranja iskustvenih veza i značajan izvor informacija o svijetu. Ipak, razlika između
videćih i slijepih ispitanika nije značajna za down, što tumačimo kao rezultat veće uloge iskustva vlastite
smještenosti u prostoru.
Govornici nekog jezika svakoga dana proizvode i primaju velike količine jezičnoga materijala, koji obično obrađuju iznimno velikom brzinom i bez poteškoća. No taj je jezični materijal rijetko kada ...lišen bilo čega što bi moglo zbunjivati govornike ili otežavati komunikaciju.
Među takve pojavnosti pripada i dvosmislenost u jeziku. Tema je ovog rada način na koji govornici obrađuju dvosmislene elemente u jeziku, s ciljem utvrđivanja načina na koji se pridružuje jedno ili više mogućih tumačenja nekoj dvosmislenoj jezičnoj cjelini. Pritom treba istaknuti da se dvosmislenošću u ovome radu bavimo s teorijskog
gledišta jezičnog razumijevanja, a ne jezične proizvodnje te stoga naša analiza polazi od čitatelja, tj. utemeljena je na pisanom, a ne govorenom jeziku. U središtu je zanimanja rada tzv. referencijalna dvosmislenost, odnosno utvrđivanje strategija kojima se govornici
služe pri određivanju referenata zamjenica u dvosmislenim rečenicama. S tim ciljem provedeno je istraživanje putem upitnika, u kojem su sudjelovali govornici engleskoga kao drugog jezika (L2) te izvorni govornici engleskoga kao kontrolna skupina. Jedan od ciljeva istraživanja bilo je i određivanje utjecaja dobi i stupnja vladanja jezikom na proces razumijevanja rečenica, kao i jesu li govornici svjesni dvosmislenosti pri obradi rečenica s dvosmislenim zamjenicama te nastoje li i na koji način ukloniti dvosmislenost
pri dopunjavanju takvih rečenica. U istraživanju su sudjelovale četiri skupine ispitanika: dvije skupine srednjoškolaca Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu različite dobi i stupnja znanja jezika (1.
i 4. razred), jedna skupina studenata engleskog jezika s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te jedna skupina izvornih govornika britanskoga engleskog jezika. Svim srednjoškolcima i studentima engleskoga hrvatski je jezik materinji, a engleski uče kao drugi jezik. Nitko od njih nije simultani dvojezični govornik. Učenici 1. razreda u prosjeku uče engleski jezik 9 godina, dok učenici 4. razreda i studenti engleskoga u prosjeku uče engleski 9,5 odnosno 19,8 godina. Svi su u istraživanju sudjelovali dobrovoljno i anonimno.
Istraživanje je provedeno putem upitnika koji se sastojao od dva dijela. U prvom se dijelu nalazilo 30 nepotpunih složenih rečenica od kojih je svaka imala po dva imenska izraza u prvoj surečenici te zamjenicu na početku druge surečenice. 15 rečenica osmišljeno
je kao dvosmisleno, tj. zamjenica u drugoj surečenici može se odnositi i na prvi i na drugi imenski izraz u prvoj surečenici, dok je preostalih 15 rečenica slično oblikom i značenjem, ali s nedvosmislenim referentom zamjenice. Rečenice su nasumično poredane na obrascu, a ispitanici su zamoljeni da ih dovrše tako da svaka rečenica bude smislena. Za taj su zadatak ispitanici imali na raspolaganju 5 minuta. Zatim su zamoljeni da zaokruže one rečenice
koje smatraju dvosmislenima, tj. koje imaju, prema njihovu mišljenju, još jedno moguće tumačenje te da navedu to drugo značenje. U drugom dijelu upitnika ispitanicima su dana četiri kraća odlomka s ne više od tri duže, složene rečenice. U svakom se odlomku nalazila zamjenica te dva imenska izraza kao mogući referenti. Ispitanici su trebali navesti koji od dva imenska izraza smatraju koreferentnim sa zamjenicom te objasniti svoj odgovor. Za
cjelokupni upitnik ispitanici su imali 20 minuta vremena. Rezultati istraživanja pokazali su da nema bitnih razlika između ispitanika kada se radi o strategijama u odlučivanju o referentima zamjenica, no razlike postoje u sposobnosti da se ispravno dopune dijelovi rečenica u zadanom vremenu. Uspješnost tog zadatka
očekivano ovisi o dobi i stupnju ovladavanja jezikom. K tomu, rezultati pokazuju da nisu svi ispitanici, s iznimkom studenata engleskoga, bili svjesni svih dvosmislenih rečenica, a razlog tomu vidimo u većoj osviještenosti jezika kod studenata engleskog. Kada se radi o strategijama kojima se govornici koriste u razrješavanju dvosmislenosti, ključnu ulogu ima sintaksa rečenice, odnosno načelo sukladne funkcije (eng. parallel function) (Harley 2001; McNeill 1987; Grober/Beardsley/Caramazza 1978) te položaj zamjenice i imenskih
izraza, odnosno načelo bliskosti (eng. proximity) – osobito ako su u skladu sa semantikom glagola i obavjesnom strukturom rečenice. Ako je pak tumačenje rečenice u suprotnosti s govornikovim znanjem o svijetu, dvosmislenost zamjenice razrješava se s obzirom na izvanjezični kontekst. To je osobito slučaj s drugim dijelom upitnika u kojem su ispitanici nastojali osmisliti prikladan scenarij u koji bi uklopili svoje znanje o svijetu i na taj način pokušali razriješiti dvosmislenost. No ako je značenje rečenice iz bilo kojeg razloga teško zamisliti kao scenarij, govornici se prije svega oslanjaju na sintaksu i položaj zamjenice.
PDF
