Hairdressing and beautician apprentices are at high risk of occupational skin diseases. Our objective was to compare the prevalence of skin symptoms and the condition of skin barrier between them at ...the end of vocational training. We recruited 101 hairdressing and 76 beautician apprentices (overall median age 17 years), who reported their history of skin symptoms through the Croatian translation of the Nordic Occupational Skin Questionnaire (NOSQ-2002) and had their hand skin clinically examined and evaluated with the Osnabrück Hand Eczema Severity Index (OHSI). Transepidermal water loss (TEWL) was measured following the standard procedure. Hairdressing apprentices reported significantly higher prevalence of hand/wrist eczema or urticaria than beautician apprentices (35 % vs 25 %, respectively; P=0.041) and higher severity of current hand eczema median (range) 1.5 (0–8) vs 0.5 (0–4), respectively; P<0.001 and had higher hand TEWL values in those who washed their hands >20 times a day median (interquartile range): 24.4 (19.7–33.7) vs 18.8 (15.4–23.2) g/ m
/h, respectively; P<0.001). Hairdressing apprentices had more severe clinical symptoms on the hands, and 83 % of those who reported eczema also reported that exacerbation occurred during practical training in comparison to 38 % of beautician apprentices. Our study is the first to report occupational hand and forearm skin issues in the beautician apprentices and also suggests that more effort is needed to improve training about safety at work, which should be specifically tailored for these two trades.
Nedostatak prepoznavanja svraba od strane liječnika često je uzrokovan njegovom sličnošću s drugim dermatozama i
alergijama poput ekcema, urtikarije, atopijskog dermatitisa, alergijskog kontaktnog ...dermatitisa itd. Cilj ove studije bio je
prikazati najčešće pogreške u prepoznavanju svraba tijekom rada liječnika. Radi sprječavanja budućih pogrešnih dijagnoza u
radu liječnika prikazujemo 6 slučajeva bolesnika (jedna žena i pet muškaraca u dobi od 23 do 82 godine) koji su bili pogrešno
dijagnosticirani prije dolaska u našu kliniku (ustanovu tercijarne skrbi). U bolesnika koji su došli k nama svrab je prethodno
mjesecima bio neprepoznat, a kožne promjene liječene su kao alergijske/imunosne bolesti (numularni ekcem, reakcija kože
izazvana lijekovima, alergijski kontaktni dermatitis, autoimuna kožna bolest). Pritom nijedan od bolesnika s dokazanim
svrabom nije živio u nehigijenskim uvjetima niti je bio u blizini zaraženih osoba, ali se u svih javljao izražen svrbež. Zbog
sličnosti svraba i pruritičnih alergijskih bolesti važno je isključiti svrab prije dijagnosticiranja alergije temeljem anamneze i
pregleda kože bolesnika. Rano prepoznavanje svraba u radu liječnika ključno je za minimiziranje negativnog utjecaja bolesti.
Iako postoje mnogi pojedinačni prikazi slučajeva paraneoplastičnih dermatoza u literaturi, vrlo je malo radova koji prikazuju
mnogobrojne slučajeve. Provedena je retrospektivna studija kojom smo ...istražili kožne promjene i provedenu dijagnostiku
radi dokaza paraneoplastičnih dermatoza i s njima povezanih zloćudnih bolesti. Pritom smo uzeli u obzir dijagnostičko-
terapijske rezultate, postojeće manifestacije i provođenje kirurško-onkološke terapije. Analizom smo paraneoplastične
dermatoze utvrdili kod 17 bolesnika s različitim kožnim promjenama: ekcematoidnim dermatitisom, vaskulitisom, subakutnim
kožnim eritematoznim lupusom, pruritusom, kroničnom urtikarijom/angioedemom, alopecijom areatom, crvenilom,
buloznim pemfigoidom, dermatomiozitisom i lokaliziranom sklerodermijom (morfeom). One su bile povezane s različitim
malignomima unutarnjih organa i hematološkim malignomima (zabilježena su 3 karcinoma želuca, 2 karcinoma prostate, 2
karcinoma mokraćnog mjehura, 2 karcinoma štitnjače i 2 limfoma te po jedan slučaj karcinoma pluća, jetre, endometrija,
bubrega i multipli mijelom). Većina kožnih promjena se postupno povukla nakon odgovarajućeg liječenja zloćudne bolesti.
Prema našim saznanjima, naša tri slučaja paraneoplastičnog ekcematoidnog dermatitisa su prvi slučajevi te bolesti povezane
s karcinomima želuca, prostate i endometrija. Također smo prikazali i slučaj bolesnika s alopecijom areatom brade koji je bio
povezan s karcinomom štitne žlijezde. Rano otkrivanje malignih bolesti pomoću praćenja kožnih promjena vodi do pravodobne
kirurško/onkološke terapije i moguće regresije kožnih promjena. Time se ujedno smanjuje lutanje bolesnika kod raznih
specijalista i sveukupni trošak zdravstvenog sustava.
Frizerski i kozmetičarski učenici izloženi su velikom riziku od profesionalnih kožnih bolesti. Cilj rada bio je usporediti učestalost kožnih promjena i stanje kožne barijere između frizerskih i ...kozmetičarskih učenika na kraju stručnoga srednjoškolskoga obrazovanja. U istraživanje je bilo uključeno 76 kozmetičarskih i 101 frizerska učenica (medijan dobi 17 godina). Podatci o samoprijavljenim kožnim simptomima prikupljeni su upitnikom (Nordic Occupational Skin Questionnaire, NOSQ-2002), a pri kliničkom pregledu kože šaka korišten je validiran indeks (Osnabrück Hand Eczema Severity Index, OHSI). Transepidermalni gubitak vode (Transepidermal Water Loss, TEWL) izmjeren je standardnim postupkom. Rezultati su u frizerskih učenica u odnosu na kozmetičarske učenice pokazali veću prevalenciju samoprijavljenog ekcema šake/zapešća ili urtikarije (35 % vs 25 %, P=0,041), procjenu značajno težeg samoprijavljenog ekcema kože šaka (za trenutni ekcem medijan (raspon) 1,5 (0–8) vs 0,5 (0–4), P<0,001) te više vrijednosti TEWL-a na koži šaka u učenica koje su prijavile da peru ruke >20 puta na dan medijan (interkvartilni raspon): 24,4 (19,7 – 33,7) g/m2/h vs 18,8 (15,4 – 23,2) g/m2/h; P<0.001). Osim toga, u frizerskih su učenica kliničkim pregledom kože šaka utvrđeni teži simptomi, a većina (83 %) prijavila je pogoršanje ekcema tijekom stručne prakse, u odnosu na 38 % kozmetičarskih učenica. Zaključno, rezultati sugeriraju da je potrebno uložiti više napora u obrazovanje u području zaštite zdravlja kože na radnom mjestu, što bi trebalo biti prilagođeno profesiji.
Tijekom rada s dermatološkim bolesnicima javlja se pitanje koje dijagnostičke testove i postupke koristiti u obradi bolesnika, osobito kod slučajeva kronične urtikarije (KU) i numularnog ekcematoidog ...dermatitisa, bolesti kod kojih liječenje pratećih bolesti i infekcija može biti značajno za ishod liječenja bolesnika. U ovoj retrospektivnoj studiji istražili smo utjecaj pratećih bolesti na ishod bolesti kože, na temelju medicinske dokumentacije bolesnika s KU i ekcematoidnim dermatitisom koje smo usporedili s kontrolnom skupinom. Uključili smo bolesnike zaprimljene u našu dermatološku kliniku tijekom 6 godina te smo analizirali njihove laboratorijske nalaze, povezane čimbenike i ishode bolesti kože koji su zabilježeni nakon 2 godine praćenja i liječenja. U usporedbi s kontrolnim skupinama bolesnici s KU imali su značajno učestalije pozitivne nalaze na Helicobacter (H.) pylori (p=0,020), češće potvrđene alergije (p=0,006), češće povišen IgE (p=0,011) i češće patološke nalaze štitnjače (p=0,049), dok su bolesnici s ekcematoidnim dermatitisom imali značajno učestalije pozitivne nalaze H. pylori (p=0,046). Značajna regresija obiju dermatoza bolesti zabilježena je nakon provedenog liječenja pratećih, uz utvrđenu značajnu korist provedenog liječenja infekcije bakterijom H. pylori. To ukazuje na važnost dijagnostike pratećih infekcija (osobito
H. pylori i urogenitalnih infekcija), potvrđenih alergija, endokrinih poremećaja (osobito štitnjače kod bolesnika s KU) i vrijednosti serumskih tumorskih biljega, kao i njihovog liječenja, što utječe na ishod ovih bolesti kože.
Pojava kožnih promjena u zdravstvenih radnika povezana je s negativnim utjecajem rada na važne funkcije kože, uključujući
zaštitu od mehaničkih ozljeda, sunčeve svjetlosti, dehidracije i prodora ...kemijskih tvari ili patogenih mikroorganizama. U
zdravstvenih radnika najčešća profesionalna bolest kože je kontaktni dermatitis (CD), iritativni kontaktni dermatitis (ICD)
i alergijski kontaktni dermatitis (ACD), koji se javljaju najčešće na šakama. Pritom ICD čini oko 80% profesionalnog CD-a,
što ga čini njegovim najčešćim oblikom. Prema literaturi, učestalost CD-a veća je u zdravstvenih radnika nego kod ostalih
zanimanja, gdje je kontakt s iritansima i alergenima na radnom mjestu ključni profesionalni čimbenik rizika. Nadalje, ICD
je multifaktorski poremećaj na koji utječu mnogi konstitucijski i okolišni čimbenici. Konstitucijski čimbenici uključuju dob,
spol, mjesto na tijelu, atopiju i genetske čimbenike, dok čimbenici okoliša uključuju temperaturu, protok zraka, vlažnost i
okluziju. Iritansi koji se često susreću su voda, deterdženti i surfaktanti, otapala, oksidirajuće tvari, kiseline i lužine; međutim,
upotreba zaštitnih rukavica ili opreme, navike pranja ruku, uporaba sredstava za čišćenje i kreme, aktivne upalne bolesti kože
i svakodnevne aktivnosti također su važne za pojavu ICD-a. Uz to, poznato je da ICD predisponira osobu za pojavu ACD-a.
Važni čimbenici rizika za razvoj ACD-a uključuju zanimanje, dob, anamnezu atopijskog dermatitisa, genetiku, ženski spol
i fototip svijetle kože. Ukratko, brojne značajke kože i drugi čimbenici povezani sa zanimanjem doprinose nastanku CD-a
u zdravstvenih djelatnika. S obzirom na visoku razinu izloženosti kontaktnim iritansima/alergenima u zdravstvu, provedba
preventivnih mjera presudna je za sigurnije radno okruženje.
LIJEČENJE KOŽE U OKOLINI RANE KECELJ LESKOVEC, NADA; HULJEV, DUBRAVKO
Acta medica Croatica,
02/2013, Letnik:
66, Številka:
Suplement 1
Web Resource
Odprti dostop
Obrambena funkcija kože u okolini rane je u pravilu smanjena. uz to, koža može biti atrofična, stanjena, bez kožnih adneksa i elastičnih vlakana, suha s tendencijom stvaranja kalusa. obrambenu ...funkciju kože možemo poboljšati redovitom uporabom krema za kožu. Značajno je razlučiti je li crvenilo u okolini rane, koje nastaje zbog hipostatskog dermatitisa u sklopu kronične rane, od bakterijske infekcije kao što su erizipel ili celulitis, te kontaktne toksične, odnosno alergijske reakcije ili kroničnog ekcema, budući da je liječenje potpuno drugačije.
Povećana incidencija alergija u Hrvatskoj Stipić-Marković, Asja; Čvoriščec, Branimir; Pevec, Branko ...
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991). Medicinske znanosti,
04/2008
499=32
Journal Article
Odprti dostop
Suvremena alergološka znanost i praksa u Republici Hrvatskoj nalazi se pred izazovima koje donosi civilizacijski i tehnološki razvoj a jedan od vidljivih znakova tih izazova je predstojeći ulazak ...države Hrvatske u zajednicu Europskih naroda. Zahvaljujući dugom, 55-godišnjem znanstvenom i stručnom radu alergologa iz svih specijalističkih područja medicine, hrvatska alergologija integrirat će se u Europu kao njen ravnopravni dio. Radna grupa za izradu plana i programa specijalizacije iz alergologije i kliničke imunologije izradila je prijedlog koji je u potpunosti usklađen sa preporukama Udruženja medicinskih specijalnosti Europe. Važnost suvremene kliničke alergologije u Hrvatskoj proizlazi iz zadataka koje joj nameće trend porasta prevalencije svih oblika bolesti preosjetljivosti. Prema rezultatima epidemioloških studija učinjenih po međunarodno dogovorenoj metodologiji prevalencija simptoma astme, alergijskog rinitisa i ekcema u populaciji školske djece kontinentalnog dijela zemlje iznosi redom 6%, 12.1% i 7.8%.
Prevalencije u primorskoj Hrvatskoj dio iznose 8,4%, 17,5% i 3,4%, istim redom. Prevalencija pozitivnog kožnog testa u «kontinentalnoj» studiji je 52,3%. Zapažen je visoki postotak kožne reaktivnosti na tri i više alergena (51,74%). Dominantni alergeni su grinje kućne prašine a slijede ih alergeni trava, epitel mačke i psa, korov Ambrozije te poleni stabala.
U populaciji odraslih, rezultati ispitivanja trenda prevalencije markera atopije u 15-godišnjem razdoblju ( 1985-1999), pokazuju uzlaznu krivulju razine IgE i simptoma alergijskih bolesti, za muškarce ali ne i za žene. Mjerenje koncentracije grinja u uzorcima prašine, dokazane i razlike u vrstama grinja, kontinentalnog i priobalnog područja, što upućuje na potrebu različitog odabira alergena za testiranje u pojedinim regijama.
Specifično za našu alergologiju je, dokaz da se piroglifidne grinje mogu smatrati profesio-nalnim alergenom u ribara, a nepiroglifidne grinje, profesionalni rizični čimbenik u ruralnim područjima Hrvatske.
Najčešči kontaktni alergeni našeg područja su nikal sulfat, kobalt klorid i mješavina mirisa, prema rezlutatima istraživanja provedenih na 3293 pacijenta Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
PDF
