V prispevku obravnavamo poslovne modele t. i. ekonomije delitve (angl. sharing economy) ter njihovo vlogo v spreminjanju narave dela in oblik zaposlenosti. Obravnavane spremembe umeščamo v kontekst ...namestitvene industrije, saj podrobneje analiziramo vlogo Airbnbja kot enega izmed prvih primerov poslovnih modelov, ki se predstavljajo pod nazivom ekonomije delitve. Airbnb je spletni rezervacijski sistem, ki se od starejših podobnih modelov (npr. Booking.com) razlikuje predvsem v naslavljanju zasebnih posameznikov, da v zameno za plačilo gostijo tujce v svojem domu. V prispevku odpremo razpravo, ki jo tovrstni novi, digitalno podprti, poslovni modeli prinašajo za naravo dela in razumevanje delavskih pravic. Pri tem ugotavljamo, da je poslovni model Airbnbja bolj smiselno opisovati s terminom platformna ekonomija kot ekonomija delitve. V prispevku analiziramo, kako Airbnb izkorišča širše strukturne procese za uveljavljanje svojih konkurenčnih prednosti: trend brezplačnega ali nizko plačanega digitalnega dela, vedno večjo vlogo uporabniških komentarjev kot orodja menedžerskega nadzora in vedno večjo vključenost socialnih medijev v vsakdanje življenje s spremljajočo komodifikacijo. Spremembe, ki jih tovrstni poslovni modeli prinašajo za svet dela so tako predvsem v vse večji prekarizaciji dela, povečevanju emocionalnega dela in brisanju meja med službenim in zasebnim življenjem.
Ovaj rad prikazuje djelovanje Podravke na globalnim tržištima, s posebnim naglaskom na ekonomiju manjinskih etničkih zajednica. Tvrtka broji značajne poslovne uspjehe u brojnim zemljama diljem ...svijeta, a razlog tome je pomno osmišljeno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu, ali i činjenica što diljem svijeta žive i djeluju hrvatski iseljenici i njihovi potomci. Mnogi od njih dio su upravo manjinske etničke ekonomije. Uvidom u poslovne rezultate utvrđeno je da Podravka uspješno izgrađuje svoj položaj na globalnom tržištu, pa tako i u zemljama s izraženim ekonomijama manjinskih etničkih zajednica. Zahvaljujući uspješnom poslovnom balansu radi kojeg opstaje i širi se na globalnom svjetskom tržištu, tvrtka je u pandemijskoj 2020. i 2021. godini zabilježila rast proizvodnje i prihoda, naročito na tržištima s izraženim udjelom manjinskih etničkih ekonomija.
Ovaj rad ima za cilj uspostaviti sveobuhvatan i lako
operacionalizirajući konceptualni okvir za istraživanja
ekonomije suradnje. Iako ova ekonomija privlači sve veću
pozornost kompanija, potrošača, ...političara / regulatora i
istraživača, široko prihvaćene konceptualizacije fenomena
još uvijek nema. U ovom članku ekonomija suradnje
obuhvaća profitnu i neprofitnu razmjenu proizvoda koji su:
a) od vlasnika privremeno ustupljeni drugima na upotrebu
(tj. dijeljeni) onda kada su podiskorišteni; b) koji su dijeljeni
sporadično, tj. do određene mjere; c) koji su dijeljeni od
amatera / neprofesionalaca u slučajevima kada je
profesionalna dozvola za to dijeljenje potrebna; i d) koji su
dijeljeni putem online-platformi. Ako su svi ovi uvjeti
(istodobno) ispunjeni, dijeljeni proizvodi obuhvaćaju dobra i
usluge, a djelitelji mogu biti osobe (npr. P2P) i organizacije
(npr. B2P). Predloženi konceptualni okvir raspravljen je u
kontekstu ključnih koncepata "susjedskih" ekonomija
suradnje – ekonomiji na zahtjev, ekonomiji honorarnih
poslova, iz druge ruke i cirkularnoj ekonomiji te rentnoj
ekonomiji.
This book will appeal to scholars and policymakers who deal with and/or are conducting research on the factors of economic growth. At present, there is no unified growth model that is feasible for ...every investigation. As such, this volume offers key insights into the factors that are most relevant in explaining growth variation at country, regional and metropolitan levels. In order to acquaint the reader with the concepts related to the subject, two theoretical chapters detail the schools of thought and the models that were formulated in the past. Three empirical chapters then present an up-to-date and a multi-level investigation, using the most comprehensive models, for the European Union. The results of this book are policy-oriented and will serve to help close the gaps between EU countries and regions.
Dealing with climate change means accepting tough tradeoffs: giving up certain energy sources, products, and conveniences, all of which have economic impacts. Politicians balk, but there are ...solutions. Roland Kupers turns to the new science of complexity to show how we can untangle a knotty global economy and start making progress.
Studije diljem Europe pokazale su da se ljudi u ranim fazama pandemije COVID-19 nisu u potpunosti pridržavali preventivnih mjera i preporuka koje su dale vlasti. Kao što je vidljivo, stope ...usklađenosti mogu ovisiti o mnogim različitim čimbenicima, uključujući osobine ličnosti, spol, dob, pa čak i iracionalno vjerovanje u teorije zavjere. Ovi nalazi naglašavaju heterogenost među ljudima i, u kombinaciji s uvidima iz teorije igara i eksperimentalne ekonomije, sugeriraju da bi bilo teško održati visoke stope usklađenosti i spriječiti širenje smrtonosnog virusa bez uvođenja strožih mjera koje su kasnije usvojene.
Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u ...procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.
Nautički turizam selektivna je vrsta turizma koja se za gospodarstvo svih ekonomija Europe pokazala izuzetno važnom. Kao i turizam, tako i nautički turizam nije službena gospodarska grana pa ga ...nećemo naći u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), ali njegove poddjelatnosti možemo barem donekle prepoznati. Promjene NKD-a nastale 2007. donekle su prikrile izvore podvrsta nautičkog turizma, ali spoznaja i linija razvoja za istraživače ostala je prepoznata. Sukladno s time, prilikom procjene važnosti nautičkog turizma, promatrano s aspekta službenih NKD djelatnosti, tu činjenicu treba uzeti u obzir jer se time pridonosi službenoj ocjeni postignutih učinaka. Njegovi su učinci mnogostruki pa se za one neizravne procjenjuje 3 – 5 puta veća vrijednost nego za izravne. U nautičkom turizmu poslovanje marina vezuje za sebe najam plovila te bi se moglo reći da su ove dvije poslovne aktivnosti u simbiozi jer bilježe visok stupanj međuovisnosti. Ipak, profili njihova poslovanja, kao i tržišnog nastupa, bitno su različiti, ali to ne umanjuje njihovu povezanost. Upravo ta činjenica važna je zbog određenih promjena u razvrstavanju nautičkog turizma, što će se u ovom radu samo sporadično naznačiti. Posebna važnost podvrsta nautičkog turizma, posebno u uvjetima ekonomije Hrvatske, ima snažan poduzetnički karakter. Upravo ta činjenica ključna je za ovo istraživanje. Stoga je malo i srednje poduzetništvo, Small & Medium Entrepreneurship (dalje: SME), promatrano s istraživačkog aspekta, zanimljiv karakter marina businessa1 jer se na temelju analize sustava poslovnog djelovanja može raspoznati razina razvijenosti SME-a na makrorazini. Odnosno, da bi se SME razvio, važan je koncept prema kojem se razvija, što se u uvjetima ekonomijâ u tranziciji pokazuje kao ključan problem. Utjecaj države, njezina uloga i način postavljanja sustava po kojem se SME razvija pokazuju bitne razlike u ekonomijama u tranziciji, kao i u razvijenim ekonomijama Europske unije. Stoga će se u ovom istraživanju analizirati hrvatski i njemački sustav, iz čega će se, uz važne spoznaje, moći zaključiti o razlikama u razvijenosti misli o SME-u, što je ključan činitelj razvoja.
Ubrzani tehnološki razvoj zadnjih nekoliko desetljeća doveo je do odmicanja od tradicionalnog modela poslovanja poduzeća na razvoj novih modela koji se oslanjaju na korištenje digitalnih platformi za ...dijeljenje nedovoljno iskorištenih dobara ili usluga, što je poznato kao ekonomija dijeljenja. Porast ekonomije dijeljenja značajno mijenja potrošačko ponašanje milijuna ljudi širom svijeta. Ekspanzivan rast ekonomije dijeljenja i njezin dramatičan utjecaj na različite aspekte današnjeg društveno-ekonomskog sustava potaknuo je sve veći interes javnosti posljednjih desetak godina. Na tržište su ušli novi igrači na mnogim poljima koji su stekli značajnu važnost, a neki su čak i nadigrali postojeće igrače. Ekonomija dijeljenja značajno mijenja modele poslovanja u raznim industrijama te nameće brojna ekonomska, društvena i pravna pitanja. Cilj ovog rada je ukazati na trendove u razvoju koncepta ekonomije dijeljenja, te kroz pregled relevantne literature pružiti iscrpnu analizu dosadašnjih spoznaja, kao i sagledati potencijalna neistražena područja ekonomije dijeljenja. Stoga se u radu daje pregled literature o motivaciji i iskustvima korisnika, utjecaju recenzija na odabir usluga, te čimbenicima koji utječu na formiranje cijene. Osim aspekta korisnika, proučava se i aspekt pružatelja usluga, njihova motivacija za sudjelovanjem kao i strategije i ponašanje pružatelja usluga. Rad također naglašava važnost proučavanja svih sektora i platformi u ekonomiji dijeljenja, temeljem spoznaje da se najveći broj dosadašnjih studija odnosi na područje smještaja.
Širenje digitalne tehnologije dovelo je do nove faze u transformaciji financijskog sustava diljem svijete te je postalo okidačem za inovativne promjene u svim područjima financijskog posredovanja. ...Svrha ovog članka je analizirati preduvjete i trendove, identificirati prednosti, prilike i rizike digitalne transformacije financijskog posredništva, u okolnostima rastuće konkurencije i jačanja ne-posredništva, uključujući i Ukrajinu. Analitički i sistemski pristupi, metode komparativne i faktorske analize korišteni su za postizanje ciljeva članka. Najvažniji rezultati istraživanja, koji su teorijski značajni, uključuju potporu konceptualnim pristupima u formiranju zajedničkog ekosustava financijskog posredništva i ekosustava osiguranja, temeljenih na integraciji digitalnih tehnologija. Dokazano je da je, unatoč širenju digitalizacije, za financijske posrednike važna usklađenost s načelima orijentiranosti na kupce / klijente, inovativnost, učinkovitost i djelotvornost, sigurnost i organizacijska fleksibilnost. Identificirani su digitalni trendovi financijskog posredovanja, u odnosu na njegove temeljne funkcije, nove vrste rizika povezane sa širenjem FinTech-a i moguće posljedice njihovog utjecaja. Opisane su značajke institucionalne strukture financijskog posredništva i provedbe / implementacije financijskih inovacija u Ukrajini, regulatorna politika Narodne banke Ukrajine, prikazana je inovacijska aktivnost FinTech industrije, u kontekstu širenja digitalizacije, što može biti korisno u proučavanju stranog iskustva. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao osnova razumijevanju ključnih trendova, konceptualnih pristupa promjeni poslovnih modela i oblikovanja ekosustava financijskog posredništva, uputa i mogućnosti uvođenja inovativnih financijskih tehnologija, za ispravnu orijentaciju i odgovor na dinamične promjene na tržištu financijskih usluga.
PDF
