Istraživanje percepcije znanja i korisnosti hrvatskoga jezika među slovenskim studentima na području ekonomije i poslovanja provedeno je s ciljem dobivanja relevantnih informacija na temelju kojih bi ...se mogla donijeti odluka o uvođenju izbornog predmeta
Hrvatski jezik za ekonomiju i poslovanje
u slovenski sveučilišni sustav. Rezultati pokazuju da hrvatski jezik kod proučavane populacije u kontekstu 21 stranog jezika zauzima drugo mjesto prema prosječnoj razini znanja i treće mjesto prema percepciji korisnosti ovladavanja jezikom. Kod proučavane studentske populacije ujedno postoji i razmjerno velik interes za učenje hrvatskog jezika, koji je kod te mlađe slovenske populacije jasno identificiran kao zaseban jezik.
The research of the perception of knowledge and usefulness of the Croatian language among Slovenian students in the field of economics and business was conducted with the aim of obtaining relevant information on the basis of which a decision could be made on introducing the elective course “Croatian language for economics and business” in the Slovenian higher education system. The results show that the Croatian language in the studied population takes second place (among 21 foreign languages) according to knowledge and third place according to the perception of the usefulness of language acquisition. At the same time, there is a relatively high interest among the Slovenian student population in the field of economics and business in learning the Croatian language. The results also indicate a changed attitude towards the Croatian language in Slovenian society, and that younger Slovenians make a clear distinction between the Croatian and other South Slavic languages.
U radu se na temelju izvješća zadarskog kapitularnog vikara i arhiđakona Ivana Jurovića iz 1815. godine razmatraju ekonomske prilike i neprilike Zadarskog kaptola uoči preustroja dalmatinskih ...biskupija za vrijeme druge austrijske uprave u Dalmaciji. Iznose se podatci o prihodima crkvenih institucija i župa Zadarske nadbiskupije u Zadru te o neprilikama s kojima su se susretale, a pomažu boljem razumijevanju crkvenog života na početku 19. stoljeća. Izneseni podatci stavljeni su u korelaciju s izvješćem o materijalnom stanju Zadarskog kaptola radi usporedbe prihoda gradskog i seoskog/ otočnog svećenstva. Uz to, podatci izneseni u radu pridonose usporedbi feudalnog uređenja crkvenog poslovanja i novih privredno-financijskih planova austrijske vlade za buduću crkveno-upravnu cjelinu Zadarske nadbiskupije/metropolije.
Upravljanje korisničkim iskustvom podrazumijeva analizu i oblikovanje interakcije korisnika s proizvodom i brendom radi unapređenja prodaje, imidža organizacije i lojalnosti korisnika. U ovom radu ...analizira se kako poslovne organizacije u Republici Hrvatskoj prikupljaju podatke o korisnicima i koja korisnička iskustva najčešće stvaraju. U empirijskom istraživanju koristi se mrežni anketni upitnik sa 16 pitanja na koja su u potpunosti odgovorile 54 (N) poslovne organizacije iz Republike Hrvatske. Čak 38,9% ispitanih organizacija ne prikuplja nikakve podatke o korisnicima, a samo 46,3% ispitanih organizacija omogućuje korisnicima evaluaciju proizvoda i usluga. Analizom je identificirana statistički značajna pozitivna povezanost između percipiranog unaprjeđenja korisničkog iskustva i percipirane lojalnosti korisnika (τb = .335, p = .005). Poslovne organizacije obuhvaćene istraživanjem tek ponekad ili rijetko stvaraju obrazovna i estetska iskustva, a vrlo rijetko ili nikad zabavna i eskapistička iskustva. Ovaj je rad namijenjen vlasnicima tvrtki i menadžerima koji nastoje unaprijediti prodaju, imidž organizacije i lojalnost korisnika.
Pojam socijalne pravde koristi se u socijalnim politikama kao primarno i glavno načelo bez dostatnog objašnjenja pojma pravde. U ovom radu opisuje se kako se pojam pravde tumači u teologiji, ...filozofiji, pravu i ekonomiji te se ta tumačenja ocjenjuju iz perspektive (1) svođenja pravde na opreku nepravdi, odnosno dualističkog tumačenja tog pojma ili iz perspektive (2) prema kojoj pravda nema svoju oprečnost, odnosno monističkog tumačenja. S obzirom na to, u radu se preporučuje da se u socijalnim politikama koriste preciznija parcijalna načela poput zasluga, solidarnosti, participacije i sl. umjesto dualističkog i širokog tumačenja načela socijalne pravde. Primjena načela pravde u monističkom smislu preporučuje se tek kao posljednje i krajnje načelo u osmišljavanju sustava socijalne politike.
Numerički mediji mogu simulirati sve detalje drugih medija, kumulirajući sve prethodne klasične medijske funkcije ( televizija, pisaći stroj, itd..), i tom smjeru osvajaju do sada nedostižive ...prostore reprezentacije i izražaja. Takav kapacitet numeričkih medija za digitalno programiranje kroz modularnih struktura, svih prethodnih funkcija klasičinih mas-medija uspijevaju putem mrežne rekonfiguracije i kulturalnog transkodiranja, predočiti retrospektivnu sliku svijeta i kulture u povijesti čovječanstva. Inter-konektivnost između numeričkih medija i internetskih mreža predstavlja planetarnu virtualnu mrežu koji neki uspoređuju sa “svjetskim kolektivnim korteksom”. Međutim, s obzirom na rastuću gustoću i kompleksnost, numerički mediji postaju sve hermetičniji i složeniji u njihovom dubokom funkcioniranju. Postupna autonomizacija i emancipacija od svojih kreatora i operatora, otvara proces u kojem se nastaje zagonetna umjetna inteligencija kao uvod u novu vladavinu algoritama. Riječ je o uvodu u novu virtualnu geopolitiku cyber-prostora u kojem su strategije osvajanja i monopola nad informacijama postali suparnički prostor igre moći između službenih državnih aktera i drugih asimetričnih aktera.
Trumpame straipsnyje analizuojama darbo pasidalijimo sąvoka, išskiriami įvairūs jos aspektai, pabrėžiamas darbo visuomeniškumas, pateikiamos šio termino reikšmės. Teigiama, kad darbo pasidalijimas ...yra ne grynai ekonominis, o socialinis-ekonominis reiškinys. Analizuojant jį vien iš ekonominio taško, negalima apimti visų to reiškinio socialumo (visuomeniškumo) aspektų. Sutapatinant skirtingas darbo pasidalijimo puses, labai susiaurinama jo socialinė esmė, o visos darbo pasidalijime kylančios problemos imamos laikyti grynai ekonominėmis. Politinė ekonomija tiria ne visus, o tik tuos žmonių santykius gamyboje, kurie yra glaudžiai susiję su materialine-technine gamybos puse. Sociologija domisi gamybos procesu jo santykyje su visuomenės institucijomis, tiria, koks visuomeninis mechanizmas reguliuoja žmonių sąveiką darbe.
Socijalni rad je u Sloveniji kao i drugdje tradicionalno povezan s nadzorom, bilo da se neposredno nadovezuje na rad sudova (maloljetnički sudovi, razvodi itd.), bilo da ima ovlasti posezati u ...privatnost ljudi bez njihove suglasnosti (npr. izdvajanje djece, smještaj u udomiteljsku obitelj i sl.). Svijest o moći koja proizlazi iz ovih ovlasti već je tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća dovela do konceptualnih pomaka koji su ljudima omogućavali zadržavanje kontrole nad vlastitim životima, unatoč ovim intervencijama. Tada se govorilo o konfliktu između skrbi i nadzora, o dvostrukom ili čak trostrukom mandatu socijalnog rada, a kasnije su se razvili koncepti osnaživanja, zagovaranja te participativni pristupi i sl. Suština tih pristupa bila je u osvještavanju moći kojom se uspostavljaju autoritarni odnosi između stručnjaka i korisnika u okviru kojih problem nije moguće riješiti, jer korisnici pri tome gube kontrolu nad vlastitim životima. U ovom se trenutku suočavamo s novom vrstom nadzora koja više nije povezana sa sudstvom i zakonskim ovlastima, već je dio socijalnih politika koje postaju sve represivnije. Riječ je o politikama koje su usmjerene na jačanje individualne odgovornosti i krivnje pojedinca za situaciju u kojoj se našao. Te politike prije svega pogađaju nezaposlene i korisnike novčanih davanja ili nekih drugih socijalnih novčanih davanja. Tako se socijalni rad suočava s novim očekivanjima vezanim uz sudjelovanje u nadzoru i kažnjavanju ponašanja i osobnosti korisnika usluga, što dovodi do velikih suprotnosti između teorije i prakse socijalnog rada.
Cilj rada je istražiti procese dekonstrukcije institucije socijalne države pod utjecajem novih izazova kao što su ekonomska globalizacija i tehnološka revolucija. Rad se temelji na metodološkim ...alatima neoinstitucionalizma. Utvrđeni su glavni egzogeni i endogeni uzroci krize institucije socijalne države. Ekonomska globalizacija i tehnološki napredak svrstani su među odlučujuće čimbenike koji uzrokuju dekonstrukciju socijalne države. Sve socijalne države, bez obzira na njihov model, sada se reformiraju putem aktiviranja radno sposobnih osoba i stvaranja države socijalnih ulaganja. Primjećuje se da danas konfiguraciju socijalne države određuje njezin fokus na poticanje konkurencije i razvoj samoinicijative stanovnika glede osiguravanja vlastite dobrobiti. Naglašava se da ekonomsku globalizaciju i tehnološki napredak ne treba sagledavati samo kroz rizike za socijalnu državu. Ova su dva čimbenika utvrđena kao poticaji za daljnji razvoj institucije socijalne države kako bi se prevladalo njeno dugotrajnije stagniranje i kako bi se ona sačuvala kao politička institucija, ali u obnovljenom modelu.
Bit nove ekonomije leži u preobražavanju ekonomske misli iz egocentrične u ekocentričnu svijest. Znanje u takvom procesu nosi ključnu ulogu, a redefiniranje funkcije koju ono danas ima u modernim ...društvima neoliberalne ekonomske doktrine predstavlja temeljni preduvjet transformacije društva prema ekonomiji smisla. Svijest pojedinca stoga se odmiče od vrijednosti zajedničkog i usmjerava se k vrijednostima pojedinačnog, kao nečeg nužnog kako bi se ostvario u potpunosti. Individualizacija stoga postaje uporište i temeljni pokretač procesa proizvodnje znanja u modernim društvima. Ubrzavanje vremena determinirano samo jednim društvenim područjem djelovanja pojedinca (ekonomskim) direktno se odražava na strukturu i volumen znanja koje tokom svog života treba usvojiti. Ovim radom ukazuje se na povezanost vremena tj. komprimiranja vremena pojedinca sa strukturom i volumenom znanja koje proizvode pojedine dionice lanaca proizvodnje znanja. Znanje koje se nameće pojedincu determinirano je tržišnim zakonitostima i korporativnim vrijednostima koje nadilaze sve ostale društvene vrijednosti. Svi pokazatelji, od ekonomskih, klimatskih, energetskih i sl., ukazuju na neodrživost individualnog tipa svjesnosti te proces proizvodnje znanja orijentiranog isključivo pojedinačnim interesima. Stoga se nužnim nameće potreba uspostavljanja nove platforme za proizvodnju znanja koja za primarni cilj ima stvaranje društvenih skupina nositelja promjena prema ekonomiji smisla.
PDF
