Poduzete mjere ekonomske politike u analiziranom trinaestgodišnjem
razdoblju 2001.-2013., nisu bile dovoljno učinkovite glede unapređenja ekonomskoga
položaja hrvatskoga hotelijerstva. Mjere ...ekonomske politike bile
su odraz nedorečene politike razvoja turizma pa samim time i hotelijerstva.
Usporedba ekonomskoga položaja hrvatskoga hotelijerstva s hotelijerstvom
izabranih zemalja (Španjolska, Francuska, Italija, Mađarska, Grčka i
Turska) ukazuje na lošiji ekonomski položaj hrvatskoga, što je dobrim djelom
i odraz (ne)poduzetih mjera ekonomske politike.
Rad je dokazao da odabrane sastavnice ekonomske politike (PDV, tečaj
i kamatna stopa) bitno predodređuju ekonomski položaj hrvatskog hotelijerstva
na način da ograničavaju uspješnost poslovanja te ga čine manje
konkurentnim u odnosu na neposredno okruženje.
Model međuovisnosti ključnih sastavnica ekonomske politike i ekonomskoga
položaja hotelijerstva pokazuje da promjene odabranih sastavnica
mogu rezultirati pozitivnim bruto rezultatom hotelijerstva. U aplikativnom smislu model može poslužiti kao dobra polazna točka u defi niranju
novih mjera ekonomske politike kako za hrvatsko hotelijerstvo tako i za one
djelatnosti koje su s njim povezane po izvoznom potencijalu (poljoprivreda,
brodogradnja, prerađivačka industrija). Unatoč pozitivnim učincima primjene
proaktivnih mjera važno je prepoznati i stanovita ograničenja koja se
vežu uz stanje proračuna, zaduženosti i rizik zemlje.
Dijagnoza stanja hrvatskog gospodarstva (zadnjih 7 godina 2008. - 2014.) vezana je na unutrašnju neravnotežu koju najbolje oslikava stanje recesije (a nikako inflacija) i vanjsku neravnotežu koju ...najbolje oslikava deficit tekućeg računa platne bilance (a nikako suficit), a to znači pojavu opće ekonomske neravnoteže što oslikava nezaposlenost i smanjen (usporen) rast proizvodnje i BDP-a. Nema stabilne unutrašnje ravnoteže uz visoku vanjsku neravnotežu. Stoga sve mjere ekonomske politike treba usmjeriti na problem vanjske neravnoteže a to znači stimulirati izvoz svim mogućim sredstvima i instrumentima (deprecijacija, ne i devalvacija, smanjenje apsorpcije, reprogramiranje i otpis dugova i dr.), uz podršku restrukturiranju nizom mjera, s osobitom zadaćom da se poveća konkurentnost i provodi aktivna politika tržišta i cijena putem smanjenja apsorpcije. U takvom okruženju izvoz, koji je po definiciji što se ekonomije tiče, važan segment finalne proizvodnje, kao i agregatne potražnje i potrošnje, djeluje upravo onako kako ekonomska struka nalaže, a to znači da ima protuciklično ili proturecesijsko djelovanje. Koristeći brojne sekundarne izvore, u radu se koriste i razne znanstvene metode kao što su, metoda apstrakcije, indukcije, dedukcije, analize, sinteze, generalizacije, deskripcije i dr. Sadašnju ekonomsku politiku nužno je promijeniti a to konkretno znači monetarnu politiku realnom deprecijacijom domaće valute uskladiti i sinkronizirati s fi skalnom politikom tj. sa smanjivanjem apsorpcije, koje zajedno u kombinaciji deprecijacije i smanjenje apsorpcije kao i reprogramiranja dugova, postaju efikasno oružje za postizanje unutrašnje i vanjske ravnoteže. Povezivanje finalne potrošnje i finalne proizvodnje zadatak je ekonomske politike koja mora stvarati preduvjete za razvoj domaće proizvodnje čiji troškovi moraju biti prilagođeni cijeni koja se formira na svjetskom tržištu. To je put da se iskoristi izvozna (integrirajuća) razvojna osnova vezana na finalnu proizvodnju i finalnu potrošnju i da se prevladaju nepovezanosti ukupne potrošnje i domaće agregatne proizvodnje.
Ovim radom autor je želio prikazati uzroke i posljedice vođenja ekonomske politike kroz dio vrlo karakterističnog tranzicijskog razdoblja Republike Hrvatske, od njezinog osamostaljenja početkom ...devedesetih godina pa sve do 2005. godine. Kroz teoretsku
definiciju stabilizacijske politike autor je želio dobiti okvir za razumijevanje čitavog povijesnog i ekonomskog konteksta. Za objašnjavanje glavnih ekonomskih i neekonomskih razloga stvarnog stanja hrvatskog gospodarstva autor se služio različitim grafičkim prikazima glavnih makroekonomskih indikatora te se bavio njihovom interpretacijom. Da bi se uočili glavni problemi nastale situacije hrvatske ekonomije i da bi se uspješno detektirali njeni glavni uzroci, bitan je bio osvrt i na političke akte poput vladinih stabilizacijskih
programa te njihova provedba. Isto tako, autor je usporedio rezultate provedene stabilizacijske politike i stavio ih u međunarodni kontekst te je time Hrvatsku i njeno gospodarstvo suočio s gospodarskim rezultatima njoj sličnih tranzicijskih država u
želji da se dobije što objektivinija slika. Kroz čitavi rad autor je prikazao ekonomsku sferu problema koji su postojali te zaključio kako još uvijek postoje u hrvatskom gospodarstvu bilo zbog tereta prošlosti bilo zbog manjka vizije napretka.
Rad istražuje pitanje oporezivanja rada hrvatskih radnika u usporedbi s radnicima zemalja OECD i EU. Koristeći hijerarhijsku klaster analizu proučava se odnos između poreznog klina i ishoda tržišta ...rada, dok se panelnom regresijskom analizom, primijenjenom na podacima za 39 zemalja u periodu od 2000-2008, procjenjuje učinak poreznog klina na stopu nezaposlenosti. Empirijske procjene pokazuju da se Hrvatska svrstava među zemlje s višom nezaposlenosti i nižom stopom zaposlenosti, koju karakterizira viši porezni klin. Nadalje, procjene regresijske analize pokazale su da porezni klin na sve tri razine plaća (odnosno, 67%, 100% i 167% prosjećne plaće) ima značajan pozitivni učinak na stopu nezaposlenosti. To znači da Hrvatska, kao i druge proučavane zemlje, treba nastaviti sa smanjivanjem poreznog klina jer će to umanjiti probleme nezaposlenosti i potaknuti stvaranje radnih mjesta.
Uvođenjem oporezivanja rada pojavljuje se tzv. porezni klin između troškova koje za rad snosi poslodavac i neto plaće koju dobiva posloprimac. Pri nekoj zadanoj razini plaće rast poreznog klina ...uzrokuje povećanje nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti. Članak se bavi trima bitnim pitanjima: 1. obilježjima poreznog klina te stopama nezaposlenosti i zaposlenosti u zemljama OECD-a u nedavnoj prošlosti, 2. politikom poreznog klina u starim i novim zemljama članicama Europske unije (EU) te 3. poreznim sustavom u Sloveniji i njegovim učinkom na stope nezaposlenosti i zaposlenosti. Otkrili smo da se zemlje OECD-a mogu svrstati u dvije skupine ako se uzimaju u obzir porezni klin, stopa nezaposlenosti i stopa zaposlenosti. Prvu skupinu čine zemlje s visokim poreznim klinom, visokom stopom nezaposlenosti i niskom stopom zaposlenosti, a druga skupina ima suprotna obilježja. Zemlje članice EU (stare i nove) imaju u prosjeku više porezno opterećenje rada nego zemlje OECD-a u cjelini, pa slijedom toga i više stope nezaposlenosti. U Sloveniji je porezni klin pretjerano visok i od svih zemalja EU viši je samo u Belgiji i Njemačkoj. Sukladno prijašnjim i našim empirijskim spoznajama zaključujemo da bi Slovenija ostvarila korist od smanjenja poreznog klina.
Demografska su kretanja u Hrvatskoj zabrinjavajuća. Do godine 2031., prema projekcijama, smanjit će se broj stanovnika u Hrvatskoj za 17,1 %. Pogoršat će se i dobna struktura stanovništva. Zato se ...hitno mora pokušati mjerama ekonomske politike stimulirati natalitet, jer je povećanje ponude rada dugoročan proces čiji se prvi rezultati mogu očekivati tek za 15 do 20 godina. Prijedlog programa pronatalitetne politike predviđa da se za prvo dijete plaća 500 kuna dječjeg doplatka, za drugo 1.000 kuna, a za treće i svako ostalo po 1.500 kuna. Troškovi takvog programa iznose 21,166 mlrd. kuna. Ako se od toga odbiju dječji doplatci predviđeni u proračunu u iznosu od 1,559 mlrd. kuna, ostaje potreba za dodatnim financiranjem od 19,6 mlrd. kuna. To se može financirati ukidanjem privilegije odbijanja PDV-a na uvozne proizvode koje je u 2004. iznosilo više od 12 mlrd. kuna, ukidanjem drugog stupa mirovinskog osiguranja koje iznosi oko 3,5 mlrd. kuna i ukidanjem izuzeća od PDV-a financijskih institucija i institucija igara na sreću koje je iznosilo oko 5,5 mlrd kuna. Zbog toga je primjena ovoga programa pronatalitetne politike stvar političke odluke, a ne njegova financiranja.
Dosad zanemaren kompleksni fenomen potreba, kako u teorijskim, tako i u praktičnim razmatranjima, zahtjeva nužno promjenu. Jer potreba, predstavlja i početnu i završnu točku i proizvodnje i ...potrošnje.
Relativno je prirodom neograničen i beskonačan broj potreba koji čovjek posjeduje. Razvojem proizvodnje i humanizacijom potrošnje on se geometrijskom progresijom povećava.
Ne sagledavanje ovog fenomena u svoj svojoj kompleksnosti, važnosti i dinamičnosti uzrokuje višestruke gubitke čije dimenzije su u svim svojim granicama teško sagledive. Stoga se pred ekonomsku politiku (makro i mikro) postavlja staro-novi problem čije dubinsko sagledavanje je temeljna pretpostavka ostvarivanja željenih pravaca i dinamike razvoja.
U ovom članku autor sistematizira i interpretira Keynesovu koncepciju poslovnih očekivanja, procjenjujući da se radi o daptivnim očekivanjima. On pokazuje ulogu i značaj tog pojma u Keynesovu modelu ...privrede i keynesijanskoj politici stabilizacije. Razmatrajući razne vrste očekivanja (poduzetnička, spekulativna, inflacijska itd.), autor detaljnije prikazuje Keynesovu verziju adaptivnih inflacijskih očekivanja i njihovu ulogu u uspjesima i neuspjesima neokeynesijanskog upravljanja privredom.
Svrha je ovog istraživanja predložiti teorijsku i programsku podlogu novoj ekonomskoj politici radi prevladavanja recesije i oporavka proizvodnje u hrvatskom gospodarstvu. Također, cilj je pokazati ...da rezultati ove studije daju ekonomskoj politici mogućnost usmjeravanja konzistentnom i izravnom odgovoru na važna pitanja u razrješavanju nepovoljnog aktualnog stanja u hrvatskoj ekonomiji, ali i pitanja, koja su dugoročne naravi. Do istaknutih ciljeva dolazi se znanstvenom metodom analize prispodobljenoj aktivnosti ekonomske politike i zasada suvremene teorije od kojih ona polazi, osobito njezinog fi skalnog i monetarnog sadržaja te njihovog suvremenog pragmatizma. Rezultati istraživanja pokazali su da su uzroci recesije ekonomske krize u Hrvatskoj samo dijelom vanjskog podrijetla, ali su prevalentni oni domaće provenijencije. Među potonjim temeljni je uzrok primjena tzv.“stabilizacijskog programa” od 1993.g, a osobito politika nerealnog i stabilnog tečaja domaće valute. Glavni je zaključak istraživanja da je neophodno napustiti ekonomsku politiku neoliberalizma, a u tom okviru njezin monetaristički sadržaj (politiku sidra). Bez napuštanja te politike nije moguće zaustaviti recesiju i proizvodnju usmjeriti prema oporavku.
Isplati li se u Sloveniji raditi? Dolenc, Primož; Vodopivec, Milan
Financijska teorija i praksa,
12/2005, Letnik:
29, Številka:
4
Web Resource
Odprti dostop
Socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za ...zapošljavanje – tzv. stupicu nezaposlenosti (unemployment trap). Da bi se rad isplatio, nekoliko je zemalja provelo mjere – financijske poticaje – kojima se poboljšavaju mogućnosti zapošljavanja za marginalne skupine na tržištu rada. Tim se mjerama povećao dohodak od rada i ojačali poticaji za rad osobama koje ostvaruju samo dohodak iz transfera. U članku se pokušavaju rasvijetliti dva pitanja: prvo, “isplati” li se u Sloveniji raditi u usporedbi sa zemljama OECD-a, i drugo, treba li Slovenija uvesti dodatak na rad ili neki drugi sustav vezan za rad kako bi se spriječila moguća stupica nezaposlenosti. Prema međunarodnoj usporedbi, Slovenija ne “iskače” kada se promatra stopa zamjene. Slovenija ipak nije uvela nijednu mjeru aktivne politike zapošljavanja koja bi izravno i financijski potaknula nezaposlene da se zaposle u (službenom) gospodarstvu, čak i na slabije plaćenim poslovima. U članku predlažemo uvođenje neke vrste poticaja za rad, barem za one koji su potencijalno najmanje motivirani za ponovno zapošljavanje.
