Socijalnim modelom u psihijatriji prepoznata je socijalno-genetska osovina etiologije duševnih poremećaja.
Istraživanja na Zapadu uglavnom pokazuju da poremećaji iz psihotične i depresivne kategorije ...zahvaćaju pripadnike
nižih socijalno-ekonomskih stratuma. Da bi se opisao socio-ekonomski status psihijatrijskih pacijenata u crnogorskom
društvu, kao tranzicijskom, te da bi se ukazalo na socijalno-etiološku osovinu geneze duševnih poremećaja u
navedenom društvenom kontekstu, pristupljeno je istraživanju s kvazieksperimentalnim dizajnom. Kontrolni dio
uzorka čine sudionici u istraživanju kod kojih nije dijagnosticiran duševni poremećaj, dok se eksperimentalni dio
uzorka sasoji od pojedinaca kod kojih je dijagnosticiran psihotični ili depresivni poremećaj. Rezultati istraživanja
ukazuju na tijesnu prepletenost socijalne i psihijatrijske problematike u crnogorskom društvu: psihijatrijski pacijenti
dolaze iz porodica slabijeg socijalno-ekonomskog statusa, a i sami su opterećeni nizom socio-ekonomskih problema
poput onih stambene prirode. Uvažavajući teorijske i praktične spoznaje socijalnog modela u psihijatriji, a s obzirom
na rezultate istraživanja, na incidenciju i prevalenciju duševnih poremećaja u jednom tranzicijskom društvu moglo
bi se utjecati intervencijama u području socijalne politike.
Neka djeca češće su pogođena traumama zuba od ostalih. Visoka prevalencija zapažena je kod dječaka i djevojčica iz obitelji s niskim socijalno-ekonomskim statusom (SES). Svrha U ovom se istraživanju ...željelo istražiti razlikuje li se SES djece s ponovljenim ozljedama od onoga dječaka i djevojčica s jednom ozljedom. Cilj je također bio ustanoviti je li nizak SES rizični čimbenik za ponavljanje ozljeda kod djece s traumama zuba. Materijal i metode Istraživanje je provedeno na uzorku od 151 djeteta u dobi od 6 do 17 godina (99 dječaka i 52 djevojčice) liječenih zbog traumatskih ozljeda zuba. Njihov socijalni status procijenjen je Hollingsheadeovim dvofaktorskim indeksom socijalnog položaja. Svi ispitanici razvrstani su u tri socijalna razreda – gornji, srednji i donji. Skupine su uspoređene primjenom Studentova t-testa i χ2 testa. Primijenjeni su također Pearsonovi koeficijenti korelacija i omjeri izgleda (OR) za procjenu povezanosti SES-a s ponovljenim ozljedama. Rezultati Većina djece s ponovljenim ozljedama potjecala je iz donjega socijalnog razreda, pokazujući prosječnu vrijednost indeksa socijalnog položaja (ISP) od 42,89 u usporedbi s ispitanicima s jednom ozljedom kod kojih je taj indeks bio 38,5 (p = 0,018). Pacijenti iz donjega socijalnog razreda imali su 1,54 puta veći rizik za ponavljanje ozljeda od onih iz gornjega socijalnog razreda (OR = 1,542; CI = 0,564 – 4,214). Zaključak Djeca s ponovljenim ozljedama značajno se razlikuju od djece s jednom ozljedom, kad se uzmu u obzir ISP i SES. Dakle, ako dijete pripada donjem socijalnom razredu ima povećani rizik od ponavljanja ozljeda.
U radu je primjenom faktorske analize istražena socio-prostorna struktura Zagreba. Faktorskom analizom šesnaest manifestnih varijabli dobivena su tri faktora. Prvi faktor (socio-ekonomski) ima ...sektorski oblik, drugi faktor (radni status) nema izražen prostorni obrazac, dok treći (obiteljski) ima kružna obilježja prostornog obrasca. Dokazano je da su najveće prostorne razlike između dijelova grada određene socio-ekonomskom varijablama. Rezultati istraživanja upućuju na to da je u Zagrebu prisutna socio-prostorna polarizacija.
U nedostatku longitudinalnih studija dugoročnih odgojno-obrazovnih ishoda djece koja odrastaju u uvjetima ekonomske krize u Hrvatskoj, provedeno je istraživanje mišljenja stručnjaka različitih ...područja koji imaju profesionalni uvid u kvalitetu obiteljskog funkcioniranja i dječji razvoj. Primjenom klasične Delfi metode kroz tri kruga, analizirani su ishodi ekonomske krize. Ekonomskafunkcija obitelji prepoznata je kao
značajna obiteljska funkcija koja je povezana s kvalitetom obiteljskog
funkcioniranja. Pretpostavlja se da će roditeljski stres rasti kao posljedica ekonomske krize i izostanka društvene potpore roditeljstvu.
To se može negativno odraziti na stabilnost obitelji i manje djece u
obitelji. Sudionici istraživanja pretpostavljaju da nije opravdano očekivati da će ekonomska kriza potaknuti veću kohezivnost šire obitelji. Sukladno recentnim svjetskim istraživanjima, pretpostavlja se povezanost ekonomske funkcije obitelji i akademskih postignuća djece. Povezanost je veća što su djeca mlađa. Ekonomska kompetencija pojedinca trebala bi biti jedan od odgojno-obrazovnih ishoda kvalitetnog
obiteljskog funkcioniranja. Nije utvrđena statistički značajna razlika procjene sudionika istraživanja – znanstvenika i praktičara o svim aspektima ekonomske funkcije obitelji.
Cilj rada bio je utvrditi prehrambene navike, te indeks tjelesne mase (ITM) žena umirovljenica s područja Osječko-baranjske županije i otkriti postoji li povezanost između njihova socio-ekonomskog ...statusa i promatranih parametara. U razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine na području Osječkobaranjske županije provedeno je presječno istraživanje tijekom kojega je mjerenjima i vaganjem pomoću računalnog analizatora sastava tijela Tanita TBF 300 bilo obuhvaćeno 88 umirovljenica, prosječne dobi 66,8 ± 6,6 godina (raspon 52-79 godina). U sklopu provedenih mjerenja svakoj je ispitanici određen ITM.
Anonimnim anketnim upitnikom dobiveni su podaci o dobi, rebivalištu, prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva, te prehrambenim navikama svake pojedine ispitanice. Kriterij za utvrđivanje socio-ekonomskog statusa bila su prosječna mjesečna primanja kućanstva, temeljem kojih su sve ispitanice bile podijeljene u skupinu nižeg, te višeg socio-ekonomskog statusa. Prehrambene navike povezane s povećanim ITM u promatranoj populaciji bile su svakodnevno konzumiranje slatkiša, kuhanje na masti, te značajna potrošnja kruha. U skupini ispitanica nižeg socio-ekonomskog statusa bilo je više njih s povećanom tjelesnom težinom i debljinom, te su u njoj bile češće zastupljene sve gore navedene prehrambene navike povezane s povećanim ITM. Veća učestalost prekomjerne težine među populacijom nižeg socio-ekonomskoga statusa
potvrđuje kako i u Hrvatskoj postoji trend povezanosti siromaštva i učestalije pojave debljine, zbog čega preventivne akcije za sprečavanje debljine svakako treba usmjeriti na ciljane, posebno vulnerabilne podskupine stanovništva, među ostalim i na starije osobe, te osobe nižeg socio-ekonomskoga statusa.
Opći cilj istraživanja jest odrediti kakav je utjecaj
potencijalnih činitelja rizika i zaštite na psihološku
dobrobit roditelja i roditeljske odgojne postupke. Podaci
o sociodemografskim varijablama, ...financijskom stresu,
depresivnosti, percipiranoj socijalnoj podršci te roditeljskim
odgojnim postupcima (podrška, nadzor, uključenost u odgoj
i zajedničko odlučivanje) prikupljeni su od majki i očeva
iz 287 dvoroditeljskih i 283 jednoroditeljske obitelji.
Utvrđeno je da su financijske poteškoće glavni prediktor
roditeljske depresivnosti, a depresivniji roditelji manje su
uključeni u odgoj djece, imaju slabiji nadzor nad dječjim
aktivnostima i pružaju djeci manje podrške. Rezultati
pokazuju da se utjecaj socijalne podrške na pojedine
dimenzije roditeljskih odgojnih postupaka razlikuje s obzirom
na vrstu podrške. Instrumentalna podrška okoline pridonosi
većoj roditeljskoj podršci, nadzoru i zajedničkom odlučivanju
s djecom, a podrška prijatelja roditeljskoj uključenosti u
odgoj djece. Uz to, podrška prijatelja i instrumentalna
podrška djeluju kao moderatori negativnog utjecaja
financijskoga stresa i depresivnosti roditelja na roditeljski
nadzor.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri
sociodemografske varijable, subjektivna materijalna dobrobit,
aspekti socijalnih odnosa i osobni resursi predviđaju zadovoljstvo
životom ...adolescenata. Istraživanje je provedeno na
reprezentativnom uzorku od 2823 hrvatska srednjoškolca.
Sudionici su popunjavali skale kojima se mjerila njihova
percepcija roditeljskih odgojnih postupaka, obiteljske kohezije,
podrške bliskoga prijatelja i općega samopoštovanja.
Primijenjena su strukturirana pitanja kako bi se procijenilo opće
zadovoljstvo učenika životom, percepcija ekonomskoga statusa
njihove obitelji i sociodemografske varijable. Rezultati multiple
regresijske analize pokazali su da se zadovoljstvo životom
adolescenata može najbolje objasniti njihovim visokim
samopoštovanjem, obiteljskom kohezijom i podrškom roditelja te
višom percipiranom materijalnom dobrobiti. Pronađeni su i
značajni interakcijski učinci koji upućuju na to da
samopoštovanje i podrška bliskoga prijatelja moderiraju
negativne učinke niže percipirane materijalne dobrobiti na
zadovoljstvo životom adolescenata.
Analiza rezultata dobivenih istraživanjem provedenim 2003. godine na
reprezentativnom uzorku škola u Republici Hrvatskoj, ima za cilj utvrditi prisutnost
digitalne podijeljenosti među učenicima osmog ...razreda osnovne škole. Istraživanje
je provedeno u 121 školi iz svih hrvatskih regija, a obuhvatilo je 2.674 učenika prosječ
ne dobi od 14 godina. Teorijski dio rada predstavljaju istraživanja o digitalnoj
podijeljenosti u učeničkoj populaciji provedena u posljednjih desetak godina u
SAD i zapadnoeuropskim zemljama. Rezultati dobiveni na reprezentativnom uzorku
učenika osmog razreda upućuju na digitalnu podijeljenost s obzirom na regiju u
kojoj oni žive, veličinu mjesta, obrazovanje njihovih roditelja te spol. Zamjetno je
da veći broj učenika iz većih gradova i razvijenijih regija, te veći broj dječaka i
učenika čiji su roditelji obrazovaniji, posjeduje računala u kući te se češće koriste
računalom i internetom nego učenici iz manjih mjesta i manjerazvijenih regija, te
oni čiji su roditelji slabije obrazovani. Izrazita digitalna podijeljenost u domaćinstvima
ne odražava se toliko i u školi, jer učenicima iz manjih mjesta škola pruža više
prilike da se koriste računalom i internetom, dok se između učenika različitog spola
i različitoga obrazovnog statusa njihovih roditelja ne pravi razlika pri korištenju
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Ovim istraživanjem želi se verificirati socijalno-ekonomski status kod dvije ortodontske grupe ispitanika te ustanoviti razlike, sličnosti i specifičnosti. Uzorak se sastoji od 640 ispitanika ...osnovnoškolskog uzrasta, od toga 320 eugnatih (E) i 320 disgnatih (D) s ortodontskom anomalijom preranog gubitka zubi ili sekundarnom kompresijom. Ispitanici su svrstani s obzirom na spol, ortodontski status (E, D) i
dob (7—14 godina) u skupine od po 20 djece. Za određivanje socijalno-ekonomskog statusa uzimalo se zanimanje i stručna sprema
roditelja ispitanika (visoka ili srednja stručna sprema te zanat). Rezultati su prikazani u tablicama i statistički su obrađeni. Kod roditelja eugnatih ispitanika ukupno prevalira visoka i viša sprema
u odnosu na roditelje disgnatih ispitanika, te omjer iznosi 54,3% : 44,6%. Razlika je statistički signifikantna na razini od 0,05 (x2 =
6,04, df = 2). Kod roditelja disgnatih ispitanika ukupno prevalira niža stručna sprema u odnosu na roditelje eugnatih ispitanika (2 0 ,6 % : 16,5%). Rezultati pokazuju da se općenito viši stupanj edukacije roditelja pozitivnije reflektira na dento-oralni status djeteta, kao moguća posljedica adekvatnije suradnje u redukciji faktora vanjske
okoline koji uglavnom uzrokuju ortodontsku anomaliju preranog gubitka zubi ili sekundarnu kompresiju.
PDF
