Climate is considered to be the main factor that determines forest species distribution. In Serbia, climatic series show a global warming trend and an increase in frequency of summer droughts, which ...should affect growth and regeneration of tree populations. European beech is one of the major tree species in Serbia, considering its large spatial distribution and involment in total wood volume. Beech is particularly sensitive to drought and high temperatures. In the temperate-continental zone, it is almost certain, based on climate scenarios, that the frequent summer droughts will lead to increasement of vulnerability to some European beech ecosystems within the current range. Changes in climate not only will increase vulnerability of the beech ecosystems but also will reduce natural range of this particular species in some areas. The most endangered areas are considered the regions of South and South-East Europe, as well as stands at the lower altitudes. In order to make predictions of the future distribution range of beech forest ecosystems and insight into the ability of provenances to adapt to the different site conditions, several provenance trials, in five European countries were founded as a final product within COST Action E52: "Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry". As a participant of the above mentioned program, two provenance trials were established in 2007 in the Republic of Serbia. One of the trials is situated on the territory of National park "Fruška Gora", while the second one is located on the territory of the Scientific Centre of the University of Belgrade, Faculty of Forestry – "Majdanpečka Domena", in Debeli Lug. Research conducted in this doctoral dissertation was focused on the investigation of variability of anatomical, physiological and morphological parameters of European beech provenances, in two Serbian provenance trials. Study was conducted in 2010 and 2011, and involved 21 provenance in total, which were common for both of the trials. The results showed the significant genetic variation within and between different provenances, and that the measurement results were influenced by genetic constitution of the provenance, as well as site conditions. For the most of investigated parameters the presence of statistically significant interaction "provenance x location" was determined. Results showed that the ranking of provenances varied depending on the site of research. Considering that the research was conducted over two vegetation periods characterised by contrasting climate conditions (2010 was the year with the above range precipitation, while 2011 was extremely drought), traces of adaptation to the conditions of water deficit, which was reflected both in the modification of anatomical and morphological structure, as well as alteration in physiological processes that accompany this adaptation, were found in all provenances. According to the results of cluster analysis and canonical discriminant analysis, it was concluded that there was no grouping of provenances depending on their place of origin, indicating a pronounced phenotypic plasticity and ecotypic pattern of genetic variation. The obtained results regarding phenotypic differences, their genetic causality, interaction "provenance x location", as well as differences in the adaptive potential of the investigated European beech provenances, presents significant basis for improvement of silvicultural practice in beech forests in Serbia.
Bukva je jedna od najvažnijih vrsta drveća u Srbiji, s obzirom na njenu prostornu zastupljenost i učešće u ukupnoj drvnoj zapremini. Očekivane klimatske promene, koje će se u umereno-kontinentalnoj klimatskoj zoni manifestovati kroz intenziviranje i trajanje suša tokom vegetacionog perioda, imaće negativan uticaj na bukvu, koja je poznata kao vrsta osetljiva na sušu. Danas je gotovo izvesno da će učestale letnje suše voditi ka povećanoj ugroženosti pojedinih ekosistema bukve unutar postojećeg areala, pri čemu pojedine procene idu čak dotle da predviđaju da će usled ovakvih promena doći do redukcije prirodnog areala vrste u pojedinim krajevima. Kao najugroženija područja smatraju se regioni južne i jugo-istočne Evrope, kao i staništa na nižim nadmorskim visinama. Kako bi se uradila procena budućeg areala bukve u sklopu globalnih klimatskih promena i sagledala sposobnosti populacija da se prilagode izmenjenim stanišnim uslovima, u okviru COST akcije E52: "Evaluation of beech genetic resources for sustainable forestry", osnovano je više provenijeničnih testova u više zemalja Evrope. Kako je Srbija bila učesnik navedenog programa to je na njenoj teritoriji, u 2007. godini, osnovano dva provenijenična testa. Jedan je osnovan na teritoriji Nacionalnog parka "Fruška gora", dok je drugi osnovan u okviru Naučno-nastavne baze Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu "Majdanpečka Domena", u Debelom Lugu. Istraživanja sprovedena u okviru doktorske disertacije su bila usmerena na ispitivanje varijabilnosti pojedinih anatomskih, fizioloških i morfoloških parametara u provenijeničnim testovima bukve osnovanim na teritoriji Republike Srbije. Istraživanje je sprovedeno tokom 2010. i 2011. godine i obuhvatilo je ukupno 21 provenijenciju, koje su bile zajedničke za oba lokaliteta. Rezultati istraživanja su pokazali da je postojala značajna genetička varijabilnost kako unutar, tako i između različitih provenijencija, kao i da su rezultati merenja bili pod uticajem kako genetičke konstitucije provenijencija, tako i stanišnih uslova lokaliteta na kojima su testovi osnovani. Kako je istraživanje za potrebe doktorske disertacije izvršeno u dva provenijenična testa, izvršena je procena adaptibilnosti pojedinih provenijencija u juvenilnoj fazi razvića. Kod većine istraživanih parametara je konstatovana statistički značajnainterakcija "provenijencija x lokalitet", što pokazuje da se rang provenijencija menjao u zavisnosti od lokaliteta istraživanja, odnosno njihovo različito reagovanje. S obzirom da su se godine u kojima je rađeno istraživanje u značajnoj meri razlikovale u pogledu klimatskih uslova, kod svih provenijencija su uočeni znaci adaptacije na uslove vodnog deficita, koji su se ogledali u modifikaciji anatomske i morfološke građe, kao i fiziološkim promenama, koje prate ovu adaptaciju. Na osnovu rezultata klaster analize i kanonijske diskriminantne analize, konstatovano je da nije došlo do grupisanja provenijencija u zavisnosti od mesta njihovog porekla ukazujući na izraženu fenotipsku plastičnost vrste i ekotipski obrazac genetske varijabilnosti. Dobijeni zaključci o fenotipskim razlikama, njihovoj genetskoj uslovljenosti, interakcijama "provenijencija x lokalitet", kao i razlikama u adaptivnom potencijalu istraživanih provenijencija bukve, predstavljaju važan preduslov za unapređenje gajenja bukve u Srbiji.
Napredak u medicinskoj dijagnostici omogućava rano prepoznavanje teškoća s hranjenjem djece, što potvrđuje podatak o porastu teškoća s hranjenjem u dječjoj dobi. Područje hranjenja i mogućih teškoća ...nije izolirano, već ga podupiru i omogućavaju različiti sustavi. Kako bi napredak prema optimalnom načinu hranjenja bio što učinkovitiji, važno je u proces savjetovanja i podupiranja djeteta i obitelji uključiti interdisciplinarni tim stručnjaka (npr. pedijatar, psiholog, gastroenterolog, logoped). Ovaj rad donosi pregled osnovnih obilježja procesa gutanja, mogućih teškoća te posebno uzroke i obilježja hranjenja sondom. Produljeno hranjenje sondom često donosi medicinske i psihološke komplikacije. U svijetu postoji mali broj kliničkih centara specijaliziranih za odvikavanje od sonde. Opisano je nekoliko različitih programa, odnosno pristupa za što lakši i učinkovitiji prijelaz na peroralnu prehranu. Zajedničko obilježje svih programa je naglasak na poštivanju kontinuuma pri prelasku na peroralnu prehranu, dugotrajnost procesa te potreba za nadzorom različitih profila stručnjaka i pomak s usmjerenosti na sam čin hranjenja prema procesima koji podupiru hranjenje. Cjeloviti intervencijski programi, izuzev poticanja oralnih vještina, podržavaju sve sustave koji su uključeni u hranjenje, osiguravaju podršku za dijete i obitelj te tijekom cijeloga procesa vode računa o djetetovom medicinskom stanju.
Iluzija zrcala očituje se time da stojeći ispred zrcala položenog u sagitalnu ravninu, gledajući na jednu stranu gdje nam je ispružena i jedna ruka, vidimo odraz kao da se radi o drugoj strani tijela ...zahvaljujući vizualnom zrcalnom povratu. Cilj ove studije bio je pokazati promjene brzine protoka krvi u srednjoj moždanoj arteriji (ACM) pomoću transkranijskog doplera (TCD) tijekom različitih motoričkih zadataka i zadataka s upotrebom zrcala. Osmoro mladih, zdravih dobrovoljaca (četiri muškarca i četiri žene) sudjelovalo je u ovom istraživanju. Pomoću TCD bilježile su se vrijednosti brzine protoka te promjene brzine u obje ACM, dok su ispitanici obavljali zadatke sjedeći u stolici. Snimljene vrijednosti prikazane su kao srednje vrijednosti. Tijekom iluzije o motoričkoj aktivnosti lijeve ruke pri pomicanju samo desne te gledanju njenog odraza u zrcalu zabilježeno je povećanje srednje brzine strujanja krvi u kontralateralnoj ACM (3. zadatak, porast za 4,5% u odnosu na bazalnu vrijednost, P=0,017). Nadalje, pri pomicanju lijeve ruke dok ispitanik promatra odraz nepomične desne također je došlo do porasta brzine u desnoj ACM (porast za 5,6% u odnosu na bazalnu vrijednost, P=0,044), koji je bio veći nego pri samoj iluziji motoričke aktivnosti (3. zadatak), a manji od porasta tijekom gledanja izravno u ruku koja se pomiče (2. zadatak, porast za 6,3%, P=0,005). Rezultati ovoga istraživanja pokazali su kako vizualna iluzija kretanja, kao i izravno promatranje aktivnosti povećava brzinu protoka krvi u ACM, što upućuje na mogućnost primjene iluzije zrcala u motoričkoj neurorehabilitaciji.
Pobjednici najvećih biciklističkih 3-tjednih etapnih utrka (npr. Giro d’Italia, Tour de France, Vuelta a Espana) su najčešće biciklisti koji dominiraju u segmentima utrke s usponima. Amaterski ...biciklisti,
pak, često izbjegavaju uzbrdice zbog neugodnosti koju vožnja uzbrdo izaziva. Zbog toga je nužno poznavati i razumjeti kretanje tijekom vožnje bicikla uzbrdo da bi se izabralo optimalno motoričko ponašanje
koje se može primijeniti u praksi. Cilj je ovoga rada ocijeniti kvalitetu istraživanja o biomehanici i energetskim zahtjevima bicikliranja uzbrdo. Ukupno smo analizirali 40 članaka iz znanstvenih i stručnih
časopisa koji su istražili energetiku, sile pedaliranja i sile u zglobovima, ekonomičnost i učinkovitost mišićne aktivnosti te optimizaciju izvedbe i udobnosti tijekom vožnje bicikla uzbrdo. Za vožnje po uzbrdici
biciklisti moraju svladati gravitaciju, a da bi u tome uspjeli, potrebne su određene promjene u položaju tijela. Glavni rezultat ovog preglednog rada jest zaključak da se mišićna aktivnost mijenja tijekom vožnje bicikla uzbrdo u sjedu usporedbi s vožnjom po ravnom terenu, dok se s druge strane, sile na pedalama, dinamika zglobova i učinkovitost vožnje
ne mijenjaju značajno. Suprotno tome, tijekom vožnje bicikla uzbrdo u stojećem položaju sve ranije spomenute mjere su različite od onih zabilježenih u vožnji bicikla uzbrdo u sjedu ili u vožnji po ravnom
terenu. Daljnja istraživanja trebala bi se usmjeriti na istraživanja provedena u vanjskim uvjetima i na strmijim usponima.
