U radu se prikazuje proces modernizacije sveučilišta u Habsburškoj Monarhiji koji je počeo sredinom 18. stoljeća i nastavljen je u 19. stoljeću, pri čemu je naglasak stavljen na reforme započete ...1848. godine. Analizira se recepcija idejnih utjecaja iz drugih europskih zemalja, napose Pruske, u kontekstu modernizacije visokoškolske nastave u Habsburškoj Monarhiji. Prikazuje se politički kontekst koji je omogućio provođenje tzv. Thunove reforme sveučilišta i njezina glavna obilježja u pogledu ustroja sveučilišta (fakulteta), organizacije nastave i upravljanja sveučilištem (fakultetima). Ta je reforma oblikovala modernu visokoškolsku nastavu i sveučilišta u Monarhiji stavila pod nadzor države. Reformom sveučilišta u Monarhiji, osmišljenom u revolucionarnim godinama 1848. i 1849., stvorena su moderna sveučilišta kakva uz određene manje modifikacije postoje i danas. U drugom dijelu rada prikazuje se proces osnivanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu u kontekstu modernizacije sustava visokoga školstva Habsburške Monarhije.
Autor govori o dosad nepoznatom popisu stanovništva iz 1802. godine te ga komparira s popisom iz 1785/87 godine. Nakon uvoda u kojem su analizirani popisi stanovništva s kraja 18. i početka 19. ...stoljeća te prikazano što je u historiografiji o toj problematici pisano, autor govori o strukturi stanovništva u hrvatskim krajevima tog vremena te razlozima porasta/smanjenja brojnosti stanovništva. U glavnom dijelu članka obavljena je usporedba broja stanovništva Provincijala prema dva popisa – 1785/87. i 1802. U posljednjem se poglavlju daje analiza
potonjeg popisa, odnosno analiza naselja i stanovništva Provincijala u to doba.
Kuga je bila jedna od najsmrtonosnijih epidemijskih bolesti XVIII. stoljeća. Odgovori na nju nisu bili samo medicinski već i religijski. Dobar je primjer toga spomenik Presvetoga Trojstva u gradu ...Osijeku što ga je u baroknome stilu između 1729. i 1730. dala podići udovica generala Maksimilijana Petraša koji je preminuo tijekom epidemije kuge 1728. Njegova se izgradnja može protumačiti kao izraz katoličke obnove pa se u tome smislu spomenik može percipirati kao simbol uspješnog uvođenja habsburških rekatolizacijskih vjerskih mjera u Osijek i Slavoniju nakon njihova oslobođenja od Osmanlija, ali i i kao kontinuitet teurgičkoga razumijevanja medicine i kao znak neuspješnog uvođenja habsburških prosvijećenih zdravstvenih mjera. Pregledom arhivske građe i analizom samoga spomenika, rad nastoji razjasniti spomenute suprotnosti.
Autori su nastojali na temelju podataka iz zapisnika brodske tridesetnice prikazati karakteristike trgovačke djelatnosti na spomenutoj tridesetnici, u Brodu i brodskoj okolici, ali djelomično i u ...drugim dijelovima Habsburške Monarhije u razdoblju od 19. studenog 1719. do kraja lipnja 1721. godine. Analizirajući prikupljene podatke primijenili su različite kvantitativne metode. Utvrdili su da osmanski trgovci i trgovačke družine još uvijek nisu preuzele dominaciju u trgovini Habsburške Monarhije brojem trgovaca, ali jesu vrijednošću robe, odnosno visinom udjela vrijednosti dopremljene robe u ukupnoj vrijednosti carinjene robe. Analiza podataka omogućila je utvrđivanje karakteristika prema vrijednosti robe ali i prema mjestu stanovanja trgovaca i članova trgovačkih družina. Utvrđeno je da su trgovci i trgovačke družine uglavnom nabavljali robu u Brodu i brodskoj okolici (habsburški trgovci) te Osmanskom Carstvu (osmanski trgovci). Podaci iz tridesetničarskog zapisnika omogućili su utvrđivanje odredišta u koja su otpremali vlastitu robu. Svaki osmi trgovac i trgovačka družina transportirali su robu rijekom Savom, odnosno nekim plovilom. Na temelju podataka iz tridesetničarskog zapisnika moguće je utvrditi vrste korištenih plovila. Na kraju su prikazali karakteristike trgovačke djelatnosti brodskih trgovaca i trgovačkih družina. Na temelju analize zapisnika brodskog tridesetničarskog ureda moguće je zaključiti da je to značajan izvor podataka za proučavanje povijesti trgovačke djelatnosti domaćih, ali i osmanskih trgovaca i trgovačkih družina.
Tijekom vladavine Marije Terezije, uz opsežne reforme koje su vodile formiranju protomoderne uprave u Hrvatsko-Slavonskome Kraljevstvu, oblikovana je i nova percepcija “prosvijećenogˮ javnog ...službenika. Iako još uvijek gotovo isključivo plemićkoga staleža, taj je službenik morao biti lojalan interesima bečkoga dvora i spreman provoditi reforme, ali i sposoban da vladara savjetuje o nužnim mjerama napretka u smislu vladavine prosvijećenog apsolutizma. U isto je vrijeme njegov javni autoritet morao biti prihvaćen od strane staleža kao nositelja tradicionalnih političkih struktura. Profesionalno obrazovanje javnih službenika stoga je postalo jednim od važnijih ciljeva prosvjetnih reformi 18. stoljeća: upravo je Marija Terezija osnovala niz akademija i tečajeva na kojima je nastava bila kontrolirana od strane države, a njih su pratile intenzivne reforme sveučilišnih programa – prije svega na studijima prava i filozofije. Na njima su se podučavale znanosti koje su bile praktično primjenjive u javnoj upravi ili ekonomiji, a budući javni službenici podučavali su se vještinama “dobre politikeˮ ili “pametne vladavineˮ (gute Polizei) koje su obuhvaćale teoretska znanja javne uprave, školstva, zdravstva, gospodarstva te sigurnosti kao glavnih postulata za postizanje “javnoga dobraˮ ili “općega blagostanja.ˮ Jedan od takvih programa, kao samostalni studij, osnovan je 1769. u Varaždinu. Usko povezan sa novoosnovanim Hrvatskim kraljevskim vijećem, zamišljen je kao obrazovni centar s regionalnim značajem ne samo i za buduće i za već djelatne javne službenike. Ovim se radom, pretežito na temelju arhivskih istraživanja, na primjeru Političko-kameralnog studija u Varaždinu do razdoblja njegove integracije u Kraljevsku akademiju u Zagrebu 1776. prikazuje politika Marije Terezije prema školovanju javnih službenika i definira znanje koje je za javnu službu bilo potrebno u razdoblju prosvjećenog apsolutizma, odnosno u razdoblju stvaranja protomodernih struktura državne vlasti. Studij u Varaždinu komparira se s drugim sličnim programima na području Habsburške Monarhije, a njegov se uspjeh u Hrvatskoj i na regionalnoj razini kritički propituje.
Gábor Baross (Pružina, 6. lipnja 1848. – Budimpešta, 8. svibnja 1892.) bio je istaknuti mađarski političar u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Zastupnik je okruga Illava-Pučo u Ugarskom parlamentu ...(1875.), državni tajnik u ugarskom Ministarstvu prometa i javnih radova (1882.), ministar istoga resora (1886.) i trgovine (1890.), jedan je mjesec ministar religije i prosvjete (1888.) te tri mjeseca ministar unutarnjih poslova (1889.). Poznat je po iznimnoj sposobnosti za rad, energičnosti i ambicioznosti. Uz njegovo se ime veže nacionalizacija ugarske željeznice, reforma tarifnih zona, modernizacija cestovnoga prometa, osnivanje Poštanske štedionice, razvoj strukovnoga obrazovanja, regulacija riječnoga prometa donjim Dunavom, razvoj ugarskoga pomorstva znatnim proširenjem luke u tadašnjoj Rijeci i dr. Njegov je moto bio obrana mađarskih nacionalnih gospodarskih interesa, što je, s obzirom na to da je djelovao od vremena oko Hrvatsko-ugarske nagodbe dalje (1868.), imalo negativne utjecaje na tadašnju Hrvatsku, pa se u hrvatskoj literaturi on nerijetko spominje u negativnom kontekstu.
Autor se u članku bavi ranijim razdobljem Pilarove karijere u namjeri da pokaže kako je njegov životni put višeslojan i ne može se jednostrano ocijeniti kao što je to slučaj u mnogim dosadaπnjim ...radovima. U početnom dijelu rada osvrnuo se na njegovo obiteljsko okruženje i intelektualno oblikovanje tijekom studija u Beču, kada je pripadao modernistički usmjerenoj mladeži koja se uglavnom
priklonila naprednjačkoj ideologiji. Premda se do odlaska u Bosnu i Hercegovinu samo rubno osvrtao na politička pitanja, očito je da se Pilar u tom razdoblju kritički odnosio prema držanju hrvatske političke elite, držeći da ona zbog svog tradicionalizma ne razumije suvremene probleme društva. U tom smislu odbacivao je i političku doktrinu Stranke prava kao besplodni nacionalizam. Na temelju slabo korištenih i novootkrivenih dokumenata jasno je da je Pilar s
nekim drugim pripadnicima pokreta moderne i tijekom boravka u Sarajevu nastavio promišljati u naprednjačkom duhu. Prekretnicu označavaju duboke promjene na hrvatskoj političkoj sceni, kad se osniva Hrvatska pučka napredna stranka, koja je iz taktičkih razloga vezanih uz suradnju sa srpskim političarima zanemarila raspravu o Bosni i Hercegovini, što je po Pilaru bilo neprihvatljivo jer se time išlo u prilog srpskom nacionalizmu. Na kraju članka uvršteni su
izvorni prilozi.
Tijekom revolucionarnih previranja 1848.-1849. u Habsburškoj Monarhiji u duhu liberalnih ideja, među ostalima, izneseni su zahtjevi za donošenjem ustava i uvođenjem građanskih i političkih sloboda i ...prava. Među navedenim slobodama i pravima posebno mjesto zauzimale su sloboda tiska i s njom povezane sloboda izražavanja misli u usmenom i pismenom obliku, vjerska i nacionalna jednakopravnost te sloboda učenja i poučavanja. Revolucionarnim pobunama potaknuto ostvarenje tih zahtjeva stvorio je pozitivnu atmosferu i omogućilo formuliranje i provođenje modernizacijskih reformi u školstvu Habsburške Monarhije, a vrlo pozitivno odrazilo se i na hrvatsko školstvo. Uvođenje slobode tiska dalo je snažan zamah razvoju tiska u Hrvatskoj i jačanju uloge javnog mnijenja. Zagrebački politički listovi od početka 1848. godine postaju forum u kojemu prosvjetni djelatnici i intelektualci različitih profesija raspravljaju o ulozi škole u društvu, odnosu škole i Katoličke crkve, prikazuju aktualno stanje u hrvatskome školstvu i donose prijedloge i konkretne mjere za njegovo poboljšanje. U to vrijeme organiziraju se prvi sastanci učitelja na kojima su raspravljali o svom profesionalnom statusu i problemima struke. Prosvjetni odsjek Banskoga vijeća (de facto samostalne hrvatske vlade od rujna 1848. do lipnja 1850.) rukovodio je svim poslovima vezanima za školstvo i, unatoč brojnim objektivnim ograničenjima, uveo je hrvatski kao nastavni jezik u većinu škola u Hrvatskoj, ostvario je određene uspjehe u izdavanju školskih udžbenika na hrvatskom jeziku, provodio je zapošljavanje učitelja na temelju javnih natječaja i provjere profesionalne osposobljenosti kandidata neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti i društvenom statusu, rješavao je financijske probleme škola i učitelja, i donošenjem zakonske osnove o ustroju hrvatskog školstva 1849. godine (prema austrijskoj liberalnoj osnovi o preustroju školstva na svim razinama) postavio je temelj za daljnju modernizaciju hrvatskog školstva.
Alfonso Montecuccoli stavio se u službu francuskog kralja, a kasnije u službu obitelji Habsburg. Razvoj ranijeg perioda njegove karijere odlučujuće je obilježen njegovim talentom i simpatijom te ...podrškom kraljice Elizabete Habsburške i kasnije nadvojvode Ernsta. Taj period, koji je trajao nešto više od dva desetljeća, odredio je i kasniju sudbinu njegove obitelji. Nakon toga, Montecuccoliji svoju sreću više nisu tražili na dvoru obitelji d’Este, nego u službi cara. Prisjetimo se Alfonsova sina Ernesta ili pak jednoga od njegovih daljnjih rođaka, Raimonda Montecuccolija
U organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suorganizaciji Društva za hrvatsku povjesnicu i Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju održan je 3. ...prosinca 2007. u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu međunarodni Okrugli stol »150. obljetnica prvog modernog popisa stanovništva 1857.«.
PDF
