Uz sve funkcije koje imaju zelene površine, školski vrt ima još i edukativnu ulogu. Nekad je bio vezan uz škole u ruralnom području, dok danas postoje brojne potvrde o njegovoj važnosti u obrazovnom ...procesu bez obzira radi li se o ruralnom ili urbanom okruženju. Gradska četvrt Sesvete cijelim je svojim područjem smještena izvan granica grada Zagreba kao naselja. Zauzima čak četvrtinu njegovog ukupnog prostora na sjeveroistoku grada. Još prije nekoliko desetljeća najveći je dio tog prostora obilježavao izrazito ruralni način života, elementi kojega su i danas jasno vidljivi u većini ovdašnjih naselja. Industrijalizacija i s njom povezano doseljavanje tisuća novih stanovnika ponajprije su, već sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, potaknuli brzu urbanizaciju tada još malih Sesveta i drugih tadašnjih samostalnih naselja. Na cijelom području postoje 4 gradske i 5 privatnih predškolskih ustanova te osam osnovnih škola. Neke od tih institucija imaju vrt koji je uključen u obrazovni program sa svrhom razvoja pozitivnih psihofizičkih osobina kod učenika. Cilj rada bio je istražiti postojanje vrtova uz odgojno-obrazovne institucije (predškolske TIP 1 i osnovnoškolske TIP 2) na području gradske četvrti Sesvete, identificirati biljne svojte prema kategorijama (jedno i dvogodišnje cvjetne vrste, trajnice i geofiti, grmlje, drveće i penjačice); procijeniti uređenost vrtova i njihovu usklađenost s tradicijom i prostorom u kojem se nalaze. U vrtovima TIP 1 zabilježeno je ukupno 97 svojti (44 jedno i dvogodišnje, 12 trajnica i geofita, 15 grmova i 26 stabala), a u vrtovima TIP 2 ukupno 40 svojti (8 jedno- i dvogodišnje, 7 trajnica i geofita, 19 grmova i 6 stabala). Osim jednog vrtića, niti jedna od istraživanih odgojno-obrazovnih institucija na području gradske četvrti Sesvete niju imala vrt uključen u odgojno-obrazovni rad.
U radu je riječ o motivaciji osoba s invaliditetom za aktivnosti i obuku u hortikulturi kako bi se unaprijedile njihove mogućnosti za zapošljavanjem na otvorenome tržištu rada. Provedeno je ...kvantitativno istraživanje o spremnosti za zapošljavanje u sektoru hortikulture među osobama s invaliditetom koje su korisnici naknade do zapošljavanja. Uzorak je bio prigodan, a sačinjavalo ga je 236 ispitanika. Osim socio-demografskih varijabli analiziran je i njihov obrazovni status, dodatne vještine i znanja za zapošljavanje, zdravstveni pokazatelji te hortikulturne preferencije. Rezultati pokazuju da većina ispitanika voli biljke (88%) i boravak u prirodi (93%), dok je trećina ispitanika zainteresirana za edukaciju u ukrasnoj hortikulturi. Vrtlarstvo je za 38% ispitanika preferirana struka, izabrana između 12 sektora različitih zanimanja. Dodatne analize jasno pokazuju da edukacija i prakticiranje hortikulturnih aktivnosti za osobe s invaliditetom imaju znatan potencijal. I to na različite načine – zbog velikoga (poljo) privrednog potencijala Hrvatske i potrebe za hortikulturnim proizvodima kao izvrstan model za unaprjeđenje ove gospodarske grane; kao izvrsno područje za zapošljavanje, a time i smanjenje vrlo visoke stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom; te kao aktivnost sa znatnim dobrobitima u njihovu osobnom razvoju, rehabilitaciji i općenito u podizanju kvalitete života barem jednoga dijela ove vrlo vulnerabilne populacije.
PDF
