Iako se intolerancija na histamin (Histamine Intolerance, HIT) ne javlja često, posljedice mogu biti teške. Intolerancija na hranu je nealergijska preosjetljivost na hranu koja ne uključuje ...imunološki sustav iako su simptomi slični onima kod alergijskih reakcija posredovanih IgE-om. Čini se da HIT nastaje oštećenjem aktivnosti diaminoksidaze (DAO) zbog gastrointestinalnih bolesti ili inhibicijom DAO, a u dijelu bolesnika dokazana je i genetska predispozicija. Unos hrane bogate histaminom te alkohola ili lijekova koji uzrokuju otpuštanje histamina ili blokiraju DAO može uzrokovati različite smetnje na brojnim organima (gastrointestinalni sustav, koža, pluća, kardiovaskularni sustav i mozak), ovisno o ekspresiji histaminskih receptora. Kao dermatološke posljedice javljaju se osip, svrbež, urtikarija, angiedem, dermatitis, egzem, pa čak akne, rozaceja, psorijaza i dr. Prepoznavanje simptoma nastalih kao posljedica HIT-a je osobito značajno u liječenju bolesnika. U novije vrijeme sve više se dolazi do spoznaja o značenju HIT-a u bolesnika s atopijskim dermatitisom (AD), u kojih je dokazana korist provođenja dijete siromašne histaminom. Zbog mogućih simptoma u brojnim organima, za dijagnozu HIT-a nužno je ispitati detaljnu anamnezu o simptomima nakon unosa hrane bogate histaminom ili lijekova koji interferiraju s metabolizmom histamina. S obzirom da takvi simptomi mogu biti posljedica više čimbenika, postojanje HIT-a je obično podcijenjeno, ali se dosta očekuje od budućih studija.
Funkcionalna hrana postala je važan sektor u promicanju zdravstvenih prednosti hrane preko njenih funkcionalnih sastojaka sadržanih u ovim proizvodima. Posljednjih godina povećano je zanimanje ...potrošača i prehrambene industrije ne samo za funkcionalne sastojke hrane nego i za način na koji mogu pomoći u održavanju ljudskoga zdravlja. Mišljenje da prehrana ima važnu ulogu u sprečavanju i liječenju bolesti široko je prihvaćeno. Brojni literaturni podatci upućuju na to da pčelinji proizvodi, uključujući matičnu mliječ, mogu imati blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Matična je mliječ pčelinji proizvod s brojnim biološki aktivnim sastojcima zdrave hrane. Izlučevina je posebnih žlijezda (hipofaringealnih i mandibularnih) koju pčele radilice (Apis mellifera L.) koriste za hranjenje matice i ličinki. Matična mliječ sadrži znatnu količinu proteina, slobodnih aminokiselina, lipida, vitamina i šećera. Njene su karakteristične sastavnice bioaktivne tvari, primjerice trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina, antibakterijski proteini, i protein mase 350 kDa protein, nazvan apisin, koji stimulira proliferaciju ljudskih monocita. Matična mliječ pokazuje brojne fiziološke i farmakološke učinke u sisavaca, uključujući vazodilataciju i sniženje krvnog tlaka, sniženje vrijednosti kolesterola, usporavanje procesa starenja, antioksidativnu aktivnost, imunomodulacijski te protuupalni, antimikrobni, estrogenski, antiosteoporozni i protutumorski učinak. Ublažavanje simptoma menopauze također je jedan od povoljnih učinaka matične mliječi. Ovaj pregledni članak upućuje na molekularne mehanizme uključene u razvoj pojedinih poremećaja te na odnos između matične mliječi i raznovrsnih bolesti na temelju dosadašnjih rezultata različitih in vivo i in vitro istraživanja. Rad također opisuje tumačenja mogućih mehanizama višestrukih korisnih učinaka matične mliječi u borbi protiv starenja i komplikacija povezanih sa starenjem. Osim toga, navode se i preporuke o definiranju standarda kakvoće matične mliječi s obzirom na to da rezultati analize ovoga pčelinjega proizvoda upućuju na značajne razlike u sastavu i djelotvornosti svježih i dehidriranih uzoraka.
Primarna je uloga hrane osiguravanje hranjivih tvari dovoljnih za podmirivanje nutritivnih potreba. Međutim, unazad nekoliko godina sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju pretpostavke da ...određena hrana ili sastojci hrane imaju pozitivan fiziološki i psihološki utjecaj na zdravlje. Funkcionalna je hrana obogaćena sastojcima koji povoljno utječu na jednu ili više funkcija u organizmu. Konzumacijom funkcionalne hrane potrošač može očekivati zdravstvenu korist. Proizvodnja peradarskih proizvoda kao funkcionalne hrane izuzetno se razvija u stranim zemljama, dok je udio takvih proizvoda na domaćem tržište prehrambenih proizvoda neznatan. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti obogaćivanja peradarskih proizvoda, kao što su meso brojlera i pura te kokošja jaja, koji se mogu okarakterizirati kao funkcionalna hrana. Funkcionalni sastojci u peradarskim proizvodima su polinezasićene masne kiseline (LNA, EPA i DHA) i antioksidansi. Obogaćivanje peradarskih namirnica navedenim sastojcima povoljnim za zdravlje predmet je mnogih istraživanja, ali je značajno u novije vrijeme proučavanje održivosti takvih proizvoda na tržištu.
Unazad nekoliko desetljeća stručnjaci iz područja prehrane publiciraju velik broj studija o vrsti hrane i načinu prehrane koja je najbolja za populaciju. Posebice se istražuje problematika o ...epidemiji debljine koja je u stalnom porastu u zemljama s visokim bruto društvenim proizvodom, a u velikom je obimu prisutna u populaciji mladih naraštaja u Republici Hrvatskoj. Rasprave što je zdravo jesti, a što nije, sve su većeg obima i nikada nije bilo toliko neslaganja i različitih mišljenja. Pojam „zdrave“ prehrane nerijetko se povezuje s uporabom/konzumacijom nemasnih engl. light proizvoda i vegetarijanstvom, te povećanim unosom žitarica, voća i povrća, te se savjetuje ograničena konzumacija crvenog mesa, jaja i punomasnih mliječnih proizvoda. Unatoč napretku medicine i farmacije u općoj populaciji ne verificira se poboljšanje stupnja zdravlja. Štoviše, nikada u povijesti nije bilo većeg broja kroničnih bolesti, iako se na tržištu lijekova kontinuirano pojavljuju novi, „pametniji“ lijekovi i njihova potrošnja je u stalnom porastu. Svemu gore navedenom usprkos nema naznaka da se epidemija debljine, kao i drugih tzv. „modernih bolesti“, zaustavlja ili barem usporava. Zadnjih desetljeća, otkako znanstvene institucije preporučuju nove prehrambene smjernice, a prehrambena industrija nametnula je uporabu procesuirane hrane i lijekova, povećao se obim raznih „modernih“ bolesti. Naime, povećana je učestalost probavnih tegoba i crijevnih bolesti, alergija i intolerancije hrane, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, a i autoimune bolesti značajno su povećane incidencije te u nekim zemljama imaju razmjere epidemije. Mnogi ljudi, iako kod istih nije verificirano postojanje kronične bolesti, osjećaju se kronično loše i navode postojanje raznih tegoba koje im narušavaju kvalitetu života. Nadutost, težina i bolovi u trbuhu, neuredna stolica, ovisnost ili prekomjerna žudnja za hranom ili slatkišima, kronični umor, nesanica, nagle promjene raspoloženja, kožne promjene i borba sa smanjenjem tjelesne težine učestali su simptomi u općoj populaciji. Moramo li prihvatiti neugodne simptome kao našu svakodnevnicu? Hoćemo li zaista odmahnuti glavom i popiti još jedan novi farmaceutski proizvod jer baš on umanjuje naše tegobe? Moramo li doista uzimati lijekove da bismo se održavali na životu? Jesmo li ikada osvijestili da nam je industrijski razvoj nametnuo vrstu hrane koja nikada ranije u povijesti nije postojala? Nova saznanja publicirana u recentnim studijama objašnjavaju pozadinu opisanog paradoksa u kojem živimo. U radu se objašnjavaju verificirane činjenice koje su publicirane od davnina, ali smo na njih zaboravili u današnjem ubrzanom životu s prevelikom količinom informacija.
Prehrana i zdravlje respiratornog sustava Verbanac, Donatella; Perić, Mihaela; Čipčić-Paljetak, Hana ...
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2013, Letnik:
22, Številka:
2_Respiratorni_Konti
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Disanje je proces izmjene plinova kroz pluća, ali i stanična oksidacija hrane u procesu metabolizma. Razumljiva je stoga činjenica da je zdravlje respiratornog sustava usko povezano s pravilnom ...prehranom. Osim energetske vrijednosti, hrana posjeduje i brojne farmakološke aktivnosti koje pridonose zdravlju respiratornog sustava. Pazeći na uravnoteženi unos hraniva i uzimajući u obzir respiratorne koeficijente pojedinih hranjivih tvari, može se uvelike pridonijeti oporavku od bolesti i bržem uspostavljanju funkcije dišnih organa. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti unosu svježe hrane u obliku svježeg voća i povrća jer su posebno bogati vitaminima i mineralima te važnim biološki aktivnim tvarima (karotenoidi, polifenoli). Najnovija istraživanja također upućuju na povezanost respiratornog, imunosnog i probavnog sustava, posebice uravnotežene flore mikroorganizama (mikrobiote) za koju je dokazano da bitno može ublažiti simptome infekcija i alergija. No hrana ima i svoju psihološku komponentu te može pridonijeti boljem zdravlju živčanog sustava i tako posredno pozitivno utjecati na oporavak i ublažavanje simptoma respiratornih bolesti.
Fusarium spp. Contamination of Wheat, Maize, Soybean, and Pea Grain in Croatia Ivić, Dario (Zagreb University Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia); Domijan, Ana-Marija (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia); Peraica, Maja (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2009, Letnik:
60, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
From 2002 to 2008, 203 samples of wheat, maize, soybean, and pea were analysed for the presence of Fusarium species. Contamination with Fusarium spp., expressed as the percentage of seeds with ...Fusarium colonies, ranged from 5 % to 69 % for wheat, from 25 % to 100 % for maize, from 4 % to 17 % for soybean, and from 3 % to 17 % for pea. 187 isolates were collected and the following 19 species determined: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi, and F. culmorum. Dominant species were F. graminearum on wheat (27 % of isolates), F. verticillioides on maize (83 % of isolates), F. sporotrichioides on soybean (34 % of isolates), and F. proliferatum on pea (29 % of isolates). Among species identified, F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum, and F. compactum have been reported for the first time in Croatia.
U periodu od 2002. do 2008. g. analizirana je prisutnost vrsta Fusariuma na 208 uzoraka zrna pšenice, kukuruza, soje i graška. Kontaminacija vrstama Fusariuma, izražena kao postotak sjemenki s kolonijama Fusarium spp., kretala se od 5 % do 69 % na pšenici, od 25 % do 100 % na kukuruzu, od 4 % do 17 % na soji te od 3 % do 17 % na grašku. Prosje _na kontaminacija vrstama Fusariuma u razli _itim godinama varirala je od 10 % do 46 % na pšenici, od 50 % do 91 % na kukuruzu, od 5 % do 9 % na soji te od 7 % do 10 % na grašku. Vrste Fusariuma koje se javljaju na zrnu izolirane su i determinirane s odabranih uzoraka pšenice, kukuruza, soje i graška. Skupljeno je 187 izolata, a utvrđeno je 19 vrsta: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi i F. culmorum. Dominantne vrste bile su F. graminearum na pšenici (27 % izolata), F. verticillioides na kukuruzu (83 % izolata), F. sporotrichioides na soji (34 % izolata) te F. proliferatum na grašku (29 % izolata). U Hrvatskoj su prvi put utvrđene vrste F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum i F. compactum.
Na prehrambene navike adolescenata bitno mogu utjecati različita emocionalna
stanja koja dovode do poremećaja u hranjenju, posebno među
mladima od 15 do 19 godina. Osnovni cilj ovoga istraživanja, ...provedena
na uzorku od 915 učenika splitskih srednjih škola, bio je ispitati povezanost
prehrambenih navika i emocionalnih stanja adolescenata, odnosno
ispitati učestalost potencijalno rizičnih ponašanja i stavova bitnih za razvoj
poremećaja hranjenja. Istraživanje je pokazalo povezanost određenih
emocionalnih stanja i prejedanja, i to u većoj mjeri kod učenica nego
kod učenika. Naime, emocije i emocionalna stanja za koje smo utvrdili
da su u većoj mjeri povezani s prejedanjem jesu: potištenost, tuga, stres,
samoća, ljutnja, dosada, pa čak i sreća. Kod sudionika istraživanja uočene
su različite emocionalne promjene, posebice negativna emocionalna
stanja. Podatci dobiveni u ovome istraživanju mogu biti polazište javnozdravstvenim
projektima zaštite i unaprjeđenja mentalnoga zdravlja
adolescenata u odgojno-obrazovnome sustavu, kao i projektima udruga
civilnoga društva.
Antimikrobni lijekovi su kemoterapeutici koji imaju široku primjenu u humanoj, veterinarskoj i stočarskoj praksi. Beta-laktamski su najraširenija skupina antimikrobnih lijekova koja se zbog vrlo ...snažnog antimikrobnog djelovanja i vrlo niske toksičnosti najčešće koristi u humanoj i veterinarskoj medicini u liječenju bakterijskih infekcija. Dijele se u skupine penicilina, cefalosporina i monobaktama. Penicilini se dobivaju iz filtrata kulture plijesni Penicillium notatum i Penicillium chrysogenum, a cefalosporini iz filtrata kulture aktinomiceta (Cephalosporium acremonium). Istraživanja su omogućila otkrića aktivne skupine, 6-amino-penicilanske kiseline čijim je izdvajanjem omogućena proizvodnja polusintetskih penicilina koji su nadišli ograničenja prirodnog penicilina G. Fizikalno-kemijska svojstva beta-laktama mogu se mijenjati supstitucijom vodika u karboksilnoj skupini penicilina, odnosno modifikacijom bočnog lanca cefalosporina. Time se povećala otpornost na djelovanje β-laktamaza i proširen spektar djelovanja. Beta-laktami u terapijskim koncentracijama djeluju baktericidno inhibirajući sintezu stanične stijenke bakterija. Penicilini su važni za antibakterijsku kemoterapiju, često u kombinaciji s drugim antimikrobnim lijekovima. Cefalosporini se primjenjuju kao zamjena za peniciline u liječenju infekcija uzrokovanih gram-negativnim bakterijama te u profilaksi pri kirurškim zahvatima. Primjena beta-laktama u životinja koje se koriste kao hrana može dovesti do ostataka tih lijekova u mesu i mesnim prerađevinama, te mlijeku i jajima. Unošenje antimikrobnih lijekova u ljudski organizam hranom, osobito je opasno zbog njihove direktne toksičnosti odnosno kancerogenosti, utjecaja na sastav crijevne mikroflore, mogućih alergijskih reakcija, te pojave otpornosti pojedinih patogenih mikroorganizama, te je njihovo određivanje nužno. Obzirom da se puno koriste u tretmanu mastitisa najčešće su utvrđeni antimikrobni lijekovi u mlijeku. U svrhu određivanja ostataka beta-laktama u hrani životinjskog podrijetla primijenjuju se screening mikrobiološke metode, a identifikacija i kvanifikacija danas se provodi najčešće tekućinskom kromatografijiom tandemskom spektrometrijom masa.
Zbog ekonomske isplativosti pri proizvodnji mesa u stočarskoj industriji zlouporabljale su se različite tvari s anaboličkim učinkom, i to stilbeni, derivati stilbena, njihove soli i esteri, ...antitireoidne tvari, prirodni i sintetski sterodini spolni hormoni, laktoni rezorcilne kiseline i beta-agonisti. Način djelovanja tvari s anaboličkim učinkom u organizmu razlikuje se po navedenim grupama tvari, a rezultira povećanim zadržavanjem dušika, sintezom proteina i razgradnjom masti. Iako su mehanizmi djelovanja različiti i mogu biti direktni ili indirektni, uporaba anabolika rezultira istim konačnim učinkom odnosno većim rastom uzgojnih životinja i boljim organoleptičkim svojstvima mesa. Toksikološkim istraživanjima utvrđeno je da primjena anabolika na životinjama ima za posljedicu brojne toksične učinke po zdravlje potrošača, s obzirom da se isti kumuliraju u tkivima životinja koja se nadalje koriste u ljudskoj ishrani. Više slučajeva zlouporabe anabolika u svijetu dovelo je do značajnih štetnih posljedica po zdravlje potrošača. Stoga je uporaba tvari s anaboličkim učinkom u stočarskoj proizvodnji zabranjena i potreban je nadzor temeljem propisanih zakonskih akata i sustavnog monitoringa te primjenom specifičnih i selektivnih analitičkih metoda u određivanju vrlo niskih koncentracija ostataka takvih tvari u različitim matriksima.
PDF
