Using Kosovo as a case study, the book illuminates the interplay of some of the most controversial concepts in postcolonial times, including humanitarian intervention, peacebuilding, nation-state ...building, and doing development in war torn states. A special focus is on development professionals, mandated to build peace and implement development projects in war-torn or failed states. The book seeks to uncover the complex nature of doing good for others, especially when development efforts are serving the political and economic interests of donor states and when the social status attained by the expatriate development workers tends to improve upon migrating to and working in war-torn states.
Imigracija je postala jedna od najvažnijih tema u političkoj debati u javnim medijima tijekom prošlog desetljeća. Ovo istraživanje analizira termine koje mediji koriste u opisu fenomena imigracije i ...imigranata. Osnovna je namjera ovoga rada proučavanje konceptualnih metafora injihove realizacije u vodećim britanskim, američkim i hrvatskim novinama. Ovim se radom nastoji upozoriti na važnost promišljene upotrebe konceptualnih metafora kojima se oblikuje kontekst diskursa vezanog uz fenomen imigracije. Kognitivna teorija čini teoretsku podlogu ovoga rada (vidi Lakoff & Johnson 1980, Kövecses 2002, Goatly 2007, Barcelona 2000, Croft et al. 2004) i primijenjena je u analizi medijskog diskursa i njihove percepcije immigranata (vidi Wodak 2015; van Dijk, 2000; Cunningham-Parmeter, 2012; Musolff, 2015, Drulak 2006, etc.). Rezultati analize reprezentativnog korpusa metafora vezanih uz imigrante pokazuju da ograničeni broj ‘konceptualnih okvira’ definira percepciju imigranata. Identificirano je nekoliko temeljnih modela: imigrant=stranac; imigracija=voda, poplava; imigracija=kretanje, putovanje, itd. Ove se metafore koriste u različitim diskursima kojima se nastoji dublje promišljati o konceptu imigracije. Empirijsko istraživanje pokazuje kako mediji definiraju svoje viđenje imigranata. U ovome radu koristili smo interdisciplinarni pristup, kombinirajući kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode, uključujući socio-političke i lingvističke poglede na ovu problematiku. Ishod istraživanja može poslužiti kao mogući izvor informacija za buduća istraživanja kako bi se bolje definirala uloga medija u oblikovanju i definiranju javnog mišljenja o problemima imigracije.
Istraživački fokus rada jest na propitivanju podrazumijeva li posjedovanje državljanstva i integriranost u društvo u kojem se živi. Rad se temelji na integracijskim iskustvima dviju skupina. Hrvatima ...iz Venezuele, iseljenicima i njihovim potomcima, koji su dobili hrvatsko državljanstvo na osnovi etničkog podrijetla i preselili se u Hrvatsku, gdje većina njih nikada nije živjela, i pripadnicima nacionalne manjine Romima, koji su na ovim prostorima rođeni. Ove naizgled nepovezane građane povezuje hrvatsko državljanstvo i život u Republici Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje da su kazivači pravno integrirani u hrvatsko društvo, no nisu integrirani prema ostalim dimenzijama integracije i samopercepcije. Istražujući kvalitativnom kulturnoantropološkom metodologijom u radu se kompariraju i analiziraju svakodnevne prakse ovih koetničkih migranata i pripadnika nacionalne manjine kroz sljedeće dimenzije integracijskog procesa: društveno-ekonomsku, kulturnu, interakcijsku, identifikacijsku i pravno-političku. Istraživanje pokazuje da se integracijski proces treba istraživati i promatrati holistički.
Provider: Czech digital library/Česká digitální knihovna - Institution: National Medical Library/Národní lékařská knihovna - Data provided by Europeana Collections- J. Kříž- Literatura- All metadata ...published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Međunarodni trgovinski sporazumi postoje gotovo od samih početaka moderne civilizacije. Društva su međusobne kontakte i veze ostvarivale u prvom redu trgovinom i razmjenom dobara. Krajem 20. i ...početkom 21. stoljeća na scenu stupaju moderni multilateralni trgovinski ugovori koji drastično mijenjaju sam koncept pojma trgovinskih ugovora. Ugovori poput NAFTAe, TTIPa, CETAa, TISAe i TPPa najmanje se bave trgovinskom problematikom, a ponajviše preuređenjem prostora i odnosa koje obuhvaćaju. U radu ćemo staviti naglasak na izmijenjenu stvarnost prostora u trgovinskim ugovorima, na primjeru sporazuma NAFTA koji je sklopljen 1994. godine s ciljem ekonomskog povezivanja prostora Meksika, SADa i Kanade u jedinstvenu zonu slobodnog protoka roba, usluga i kapitala, ali ne i ljudi. Nakon 23 godine NAFTA je postala primjer trgovinskog sporazuma s kojim su svi nezadovoljni jer je većinski negativno utjecala na život velikog dijela stanovništva Meksika i dijela stanovništva SADa, kroz dramatično osiromašenje meksičkih seljaka i dramatično povećanje prijelaza ilegalnih migranata iz Meksika u SAD. Istovremeno su od NAFTAe najviše profitirale međunarodne korporacije koje su pomoću ISDS mehanizma dobile mogućnost podizanja tužbe i traženja odštete za izgubljenu dobit od suverenih država. Na taj način korporacije su ušle u prostor suvereniteta koji je do sada bio rezerviran isključivo za suverene države te su dramatično izmijenile pozicije moći.
U ovom radu primjenjuje se dvostruka analiza koja obuhvaća ekonomske i socio- psihološke koordinate u integraciji migranata na tržišta rada u deset zemalja EU-a (EU-10), uglavnom imigrantima (naime: ...Belgija, Danska, Finska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Švedska, Italija i Španjolska). Fokus je na otkrivanju važnosti socio-psiholoških vjerodajnica za aktivno sudjelovanje imigranata na tržištu rada s ciljem ekstrapolacije čimbenika (razdoblje od 2000-2019), koji mogu potaknuti ili zakomplicirati sličan proces u budućnosti. Osim ukupnih tijekova useljavanja, osobita pozornost u istraživanju je stavljena prelijevanje koristi na dobitke za Srbiju i Rumunjsku u njihovim migracijskim izazovima prema EU-10. Skup metoda i makro-ekonometrijskih modela, temeljenih na prostornoj analizi, analizi poprečnog presjeka i modeliranju strukturalnih jednadžbi, primjenjuje se na uravnoteženom panelu podataka zemalja koji je formirala EU-10. Rezultati naglašavaju da se povećano sudjelovanje u društvu, zajednici i poboljšanje zadovoljstva životnim standardom (subjektivno blagostanje) pozitivno odražava na integraciju migranata u gospodarstva domaćina, budući da dovodi do tendencije povećanja stope zaposlenosti stranog stanovništva. Suprotno tome, negativan utjecaj nastaje uslijed socijalne isključenosti i smanjene sigurnosti radnih mjesta, dok materijalno lišavanje također značajno smanjuje mogućnosti zapošljavanja stranog stanovništva i njihovu aktivnu integraciju na tržište rada.
U projektima o različitosti u ranom odgoju i obrazovanju važno je pažljivo slušati što nam roditelji govore. Često nam neko čudno ili
neobično pitanje može pomoći da promislimo vlastitu praksu i na ...temelju toga učimo. Iz ovog razloga kontekst različitosti i razlika pruža znatno više prilika za učenje od onog prosječnog i uobičajenog.
Provider: Czech digital library/Česká digitální knihovna - Institution: National Medical Library/Národní lékařská knihovna - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by ...Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se istražuje odnos između migracija, poduzetništva i izravnih stranih ulaganja s fokusom na poduzetničke aktivnosti postsovjetskih (i)migranata u Mađarskoj između 1991. i 2016. Postsovjetski ...migranti nalaze se u fokusu jer je između 1956. i 1989. Sovjetski Savez prisiljavao Mađarsku na ostanak u Socijalističkom bloku. Temeljeći se na anketama i dubinskim intervjuima, u radu se prikazuju značajne razlike u obrascima poduzetništva postsovjetskih imigrantskih poduzetnika u Mađarskoj koje većinom ovise o vremenu njihova dolaska u Mađarsku. Isto tako, motivi za pokretanje poduzetništva među prvim valom imigranata spajaju negativne faktore u bivšemu Sovjetskom Savezu s pozitivnim faktorima s kojima su se imigranti susreli u Mađarskoj, dok faktori koje većina tih imigranata u Mađarskoj smatra pozitivnima dominiraju među motivima kasnijih valova postsovjetske migracije i poduzetništva u toj zemlji. Ovaj rad također pokazuje da su od 2000. državljani bivših sovjetskih republika ostvarili mnogo relativno malih ulaganja u Mađarskoj. Neka od njih preobrazila su se u poduzetničke aktivnosti koje istodobno služe kao temelj imigracije u Mađarsku.