Zapis posveta o zahtevah po znanju slovenščine, kot jih opredeljuje najnovejši Zakon o tujcih, in dostopu do znanja slovenščine za državljanke in državljane tretjih držav. Javni posvet je organiziral ...Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in se je odvil v torek, 9. maja 2023, v Zbornični dvorani Univerze v Ljubljani.
Ob 30. obletnici izbrisa stalnih prebivalcev, ki še danes nima ustreznega epiloga, ta članek obravnava posledice izbrisa, odzive širše skupnosti na izbris in boj izbrisanih. Izhajajoč iz širšega ...koncepta integracije ter s pomočjo analize sekundarnega gradiva in opazovanja z udeležbo na dogodkih, ki so jih izbrisani pripravili ob tradicionalnem Tednu izbrisanih, ugotavlja, da je etnonacionalistično dejanje izbrisa točno določene stalne prebivalce izključilo iz zgodovine skupnosti ter njenega solidarnostnega kompromisa in sprožilo bodisi podaljšan nadzor bodisi prikrito solidarnost članov širše skupnosti in posledično relativno pozno grajenje skupnosti boja, ki se še danes bori za odpravo krivic in povrnitev odvzetih pravic. S pomočjo izbrane metodologije pa članek poudari tudi pomembno vlogo javnih prizadevanj izbrisanih ter s tem pomen in vlogo marginaliziranih skupin pri ozaveščanju širše skupnosti o potrebi po obravnavi in odpravljanju strukturnih neenakosti.
Straipsnyje analizuojamas požiūris į neįgaliuosius teoriniu aspektu, pateikiami studentų apklausos rezultatai, atskleidžiantys jų požiūrį į neįgaliuosius bei neįgaliųjų integravimą per sportą. ...Neįgaliųjų integracija dažniau aptariama nagrinėjant švietimo bei įtraukimo į darbo rinką klausimus, kas atsiskleidžia ieškant informacijos internete. Vis dėlto politiniame kontekste aptariamos ir kitos neįgaliųjų integracijos gyvenimo sritys, tokios kaip bendruomeniškumas, socialinė įtrauktis per darbą, kultūrinis gyvenimas ir laisvalaikis, poilsis ir sportas. Įvairiais tyrimais nustatyta, kad vis dar egzistuoja sisteminio požiūrio į negalią klaidos, kai organizuojant įvairias veiklas pasitaiko neįgaliųjų atskyrimas, ne išimtis ir sportas. Žinant studentų požiūrį į neįgalius asmenis ir jų integraciją per sportą galima numatyti, kaip organizuoti veiklas, kad jose kartu galėtų dalyvauti tiek neįgalūs, tiek sveiki asmenys. Tyrimas atliktas 2018 metų pavasarį, apklausiant Kauno kolegijos Verslo fakulteto 262 pirmo kurso studentus. Tyrimui atlikti naudota modifikuota ir adaptuota H.E. Yuker, J.R. Blocr it J.H. Young (1970) „Požiūris į neįgalius asmenis“ metodika, (ATDP) skalė. Rezultatai atskleidė, kad studentų požiūris į neįgalius asmenis yra pozityvus ir jie neatsisakytų bendrauti su neįgaliu asmeniu. Studentai neturi pakankamai informacijos apie integruotą sportą ir nėra sportavę kartu su neįgaliais asmenimis, tačiau sutiktų dalyvauti sportiniuose renginiuose, kuriuose kartu sportuotų su negalią turinčiais asmenimis.
Krajem 2013. i u 2014. Hrvatsku su obilježile dvije vrlo različite promjene u statusu seksualnih manjina. Prvo, ustavnim referendumom istospolnim partnerima onemogućio se pristup instituciji braka. ...Drugo, novim Zakonom o životnom partnerstvu omogućila im se većina bračnih prava, osim zajedničkog usvajanja djece. Ovo jasno ilustrira sukobljene trendove hrvatskog društva. S jedne strane, poboljšanja u položaju seksualnih manjina mogla su se uočiti još 1970.-ih i 1980.-ih, a nakon prekida tih pozitivnih trendova 1990.-ih, do poboljšanja dolazi posebice 2000.-ih. Istodobno, mnoge formalne pozitivne promjene nisu bile popraćene i promjenama u heteronormativnim i homofobnim praksama hrvatskog društva koje pak postaju očevidne kroz pregled izabranih aspekata socijalne isključenosti seksualnih manjina u sva četiri sustava socijalne isključenosti (demokratsko-pravnom, radno-tržišnom, sustavu socijalne dobrobiti te obiteljskom i sustavu lokalne zajednice) koji se u ovom radu prvenstveno temelji na rezultatima EU LGBT studije iz 2012. godine i koji je nadopunjen rezultatima recentnih domaćih istraživanja vezanih uz LGBT tematiku.
This paper investigates the conditions of the emergence and duration, i.e. the survival, of a conceptual integration that appeared in Croatian political discourse during the pre-election campaign for ...the 2011 parliamentary elections. This is the KUKURIKU-COALITION blend, which was at one time generally accepted among politicians, but also among the citizens of the Republic of Croatia. It appeared in all media, it was used by all politicians, both opponents of the coalition and its members. Although it was both loved and hated, and although it was referenced extremely often, after some time it gradually disappeared from language use. We will therefore illustrate in this paper the birth of this conceptual integration. We will show when this conceptual integration was most used and we will try to explain the reason(s) for its disappearance from today’s political discourse by analyzing survey responses and examples collected from websites over the last year.
Čim višja stopnja inkluzivnosti izobraževalnega sistema je cilj, h kateremu stremimo na vseh vzgojno-izobraževalnih ravneh. Inkluzivnost se nanaša na tiste posameznike in skupine, ki so bili skozi ...zgodovino večkrat izključeni, zaradi odstopanja od pričakovanih norm razvoja pa so bili pogosto tudi stigmatizirani. V članku so predstavljene glavne teoretske opredelitve koncepta inkluzije in sodobne sistemske rešitve vključevanja oseb s posebnimi potrebami v izobraževanje. Osredotočamo se na podobnosti in razlike med izobraževanjem oseb s posebnimi potrebami na različnih ravneh izobraževanja. Zanima nas, ali se identificirane prepreke na poti k inkluzivnosti šolskega sistema prenašajo z nižjih na višje ravni vzgojno-izobraževalnega sistema in kako to vpliva na inkluzivno naravnanost učnih skupnosti. Izhajamo iz analize relevantnih zakonodajnih dokumentov, spletnih strani, teoretske literature in sekundarnih virov o vključevanju oseb s posebnimi potrebami v sistem izobraževanja v Sloveniji. Ugotavljamo, da to, kar velja za izobraževalni sistem na douniverzitetni ravni, v veliki meri velja tudi za terciarno izobraževanje. Bolj kot inkluzivno se na vseh ravneh izobraževanja odraža integracijsko razumevanje vključevanja oseb s posebnimi potrebami. To hkrati pomeni odmik od širšega razumevanja inkluzije kot temelja za vzpostavljanje bolj inkluzivno naravnane učne skupnosti.
Naturaliziranje fenomenologije projekt je integriranja filozofskih analiza svjesnih doživljaja u eksplanatorni okvir prirodnih znanosti. O mogućnosti provedbe takvog projekta istaknuti pripadnici ...fenomenološkog pokreta imali su podijeljene stavove. Martin Heidegger strogo je odvajao bitno mišljenje koje pušta bića da se pokažu u svom načinu bitka od metodološki vođenog znanstvenog istraživanja, dok je Edmund Husserl po pitanju naturalizacije ostao ambivalentan, kritizirajući psihologizam te kasnije ukazujući na utemeljenost znanosti u svijetu života, no također postavljajući zahtjev stroge znanstvenosti, pridržavanja metodoloških koraka redukcija i suzdržavanja od metafizičkih predrasuda. Tek je u djelima Maurice Merleau-Pontyja naturaliziranje fenomenologije postalo prihvaćeno kao pozitivna mogućnost koja će unaprijediti i znanost i filozofiju, u povezivanju empirijskih istraživanja i transcendentalnih analiza. Suvremene struje formalizirane, eksperimentalne ili neurofenomenologije, koliko god se međusobno razlikovale, slijede u tom smislu Merleau-Pontyja, ukazujući na neizostavnost fenomenoloških deskripcija pri proučavanju složenih aspekata svjesnog uma. Plodonosnu suradnju fenomenološke filozofije i integrativne kognitivne znanosti uvjetuje nužnost multiperspektivnog i interdisciplinarnog pristupa ako nastojimo razumjeti i objasniti život svjestan svijeta implementiran u dinamički sustav interaktivnih procesa u mozgu, tijelu i okolini.
The naturalization of phenomenology is a project of integrating philosophical analyses of conscious experiences into the explanatory framework of natural sciences. Prominent members of the phenomenological movement had divided attitudes on the possibility of implementing such a project. Martin Heidegger strictly separated »essential thinking«, which lets beings show themselves in their modes of being, from methodologically guided scientific research, while Edmund Husserl remained ambivalent on the question of naturalization by criticizing psychologism and later pointing to the foundation of sciences in the life-world, but also requiring rigorous scientificity, adherence to the methodological steps of reductions, and refrainment from metaphysical prejudices. Only in the works of Maurice Merleau-Ponty did the naturalization of phenomenology become accepted as a positive possibility which should improve both science and philosophy by connecting empirical research with transcendental analyses. Contemporary currents of formalized, experimental, and neurophenomenology, although different from each other, follow Merleau-Ponty in this sense, pointing to the indispensability of phenomenological descriptions when studying complex aspects of the conscious mind. We believe that the fruitful cooperation between phenomenological philosophy and integrative cognitive science is conditioned by the necessity of a multi-perspective and interdisciplinary approach in order to fully understand and explain our world-conscious life implemented in a dynamic system of interactive processes occurring in the brain, body and environment.
Rad se bavi istraživanjem mirotvornih aspekata europske političke integracije i deficitima europskoga mirotvorstva, kao i pokušajima objašnjenja prirode europske političke integracije kakve pruža ...politička teorija. Rad se oslanja na istraživanja Johna McCormicka, Zakija Laïdija, Sabine Saurugger, Renauda Dehoussea, Hansa Vorländera, Gilberta Merlioa i drugih, a koja se bave teorijom europske integracije, mirotvornim aspektima europske integracije, prednostima i nedostacima političkog sustava Europske unije, te snagama i slabostima europske demokracije. Na temelju McCormickove analize pojedinačno se istražuju aspekti mirotvornoga kapaciteta djelovanja Europske unije, kojima se priključuje kritika specifične »normativne sile« Europske unije, kakvom je opisuje Laïdi. Rad zaključuje da u uvjetima globalnih kriza, naročito u oblicima ratnih sukoba, djelovanje Europske unije u području mirotvorstva pokazuje značajne manjkavosti, koje se temelje na unutarnjim predispozicijama ovoga specifičnog političkog sustava.
The article deals with the research of the peace-making aspects of European political integration and with the deficits of European peacemaking, as well as attempts to explain the nature of European political integration as provided by political theory. The paper relies on research presented by John McCormick, Zaki Laïdi, Sabine Saurugger, Renaud Dehousse, Hans Vorländer, Gilbert Merlio and others, dealing with the theory of European integration, the peacemaking aspects of European integration, the advantages and disadvantages of the political system of the European Union, and the strengths and weaknesses of European democracy. The aspects of the peace-making capacity of the European Union are individually researched based on McCormick’s analysis, which are joined by the criticism of the specific normative force of the European Union as described by Laïdi. The author concludes that in the conditions of global crises, especially in the forms of war conflicts, the action of the European Union in the field of peacemaking shows significant deficits, which are based on the internal predispositions of this specific political system.
Sustavi minimalnog dohotka u zemljama Europske unije važan su instrument u politici borbe protiv siromaštva. Iako se u većem broju strateških dokumenata različitih EU institucija poziva i preporuča ...zemljama članicama da unaprijede svoje sustave minimalnog dohotka, u većem broju EU zemalja među kojima je i Hrvatska implementacija navedenih preporuka još je uvijek na čekanju. Stoga je temeljni cilj ovog rada komparativnom analizom sustava minimalnog dohotka Hrvatske i Slovenije ostvariti dublji uvid u potencijale, ali i izazove sustava minimalnog dohotka u njihovoj usmjerenosti na ublažavanje siromaštva i bolje socijalne integracije njihovih korisnika. Za usporedbu i ocjenu sustava minimalnog dohotka analizirat će se brojni indikatori poput stope adekvatnosti minimalnog dohotka, stope pokrivenosti siromašnih minimalnim dohotkom za period od 2018. do 2020. godine. Analizirat će se elementi dostupnosti sustava minimalnog dohotka građanima poput zahtjevnosti procedure prijave i zahtjevnosti metode provjere dohotka i imovine tzv. means testa. Na kraju se nakon provedene analize i ostvarenih uvida iznose određene preporuke za unapređenja sustava minimalnog dohotka u Republici Hrvatskoj.
Minimum income systems in the countries of the European Union are an important instrument in the policy of fighting poverty. Although in several strategic documents of various EU institutions, member states are invited to improve their minimum income systems and the recommendations how to do it are included, in a large number of EU countries, including Croatia, the aforementioned recommendations are still awaiting implementation. Therefore, the main goal of this work is to achieve a deeper insight into the potentials and challenges of the minimum income system in their focus on poverty alleviation and better social integration of their users in Croatia and Slovenia through a comparative analysis of the minimum income systems in Croatia and Slovenia. For the comparison and evaluation of the minimum income systems, numerous indicators will be analysed, such as the rate of adequacy of the minimum income and the rate of coverage of the poor by the minimum income for the period from 2018 to 2020. Elements of the availability of the minimum income system to citizens will be analysed, such as the complexity of the application process and the complexity of the method of checking income and assets, the so-called means test. At the end, after the analysis, certain recommendations for improving the minimum income system in the Republic of Croatia will be presented.