U radu se nastoji prikazati kako se vjera i teologija mogu iskoristiti za testiranje uspješnosti velikih jezičnih modela (LLM–ova) i automatiziranih programa za čavrljanje (chatbotova) pogonjenima na ...takvim modelima, mjerenjem njihovih filozofskih vještina. Predstavljaju se rezultati testiranja četiriju odabranih chatbotova: ChatGPT, Bing, Bard i Llama2. Za potrebe testiranja uzeta su tri moguća izvora iz područja vjere i teologije: 1) teorija četiri smisla Svetog pisma, 2) apstraktne teološke izjave, 3) apstraktna logička formula izvedena iz vjerskog teksta kako bi se pokazalo da su ovi izvori korisni u zadacima koji učinkovito mjere filozofske vještine kao što su npr. interpretacija danog isječka, kreativna dedukcija te prepoznavanje ontoloških ograničenja. Ovakav pristup omogućuje ispitivanje osjetljivosti kojom se otkrivaju razlike u uspješnosti četiriju chatbotova. Također je dan primjer kako odrediti referentne vrijednosti za ocjenu i usporedbu vještina, koristeći kriterije za procjenu te pojednostavljene skale za ocjenjivanje svakog korištenog chatbota u pogledu ispunjenja pojedinog kriterija.
Analiziran je problem višeznačnosti u gravimetrijskoj interpretaciji platformnih područja. Dan je teoretski primjer koji pokazuje da postoji višeznačnost u određivanju dubine i položaja rasjeda i kad ...je poznat oblik strukture. Zaključeno je da u interpretaciji gravimetrije najbolje rezultate daje konstrukcija karte i profila koji pokazuju dubine horizonta na kojem se javlja najjači kontrast gustoće. Dan je primjer iz područja Sultana u Jordanu, gdje je gravimetrijska karta preračunata u karte »kvantitativnog regiona-la« i »pravog reziduala«. uz korištenje podataka bušotina. Interpretacijom gravimetrijskog reziduala metodom gravimetrijskog modeliranja konstruirana je karta struktura i dubina horizonta kontrasta gustoče, s položajima i iznosima pomaka glavnih rasjeda.
Abraham je, bez sumnje, jedan od najpoznatijih i najznačajnijih biblijskih likova. Dobivao je na značenju, ovisno o situaciji u kojoj se nalazio židovski narod. Članak obrađuje lik patrijarha ...Abrahama kako je prikazan u svetopisamskim tekstovima, uvijek vodeći računa o njihovoj povijesnoj uvjetovanosti.
Nakon etimološkog tumačenja Abrahamova imena, posebna je pažnja posvećena tzv. ciklusu o Abrahamu, sadržanom u Post 12-25. Raščlanjene su predaje koje sačinjavaju taj ciklus: jahvistička, elohistička i svećenička. Prikazom njihovih specifičnih naglasaka, osvijetljen je lik „praoca naše vjere“ u njegovom povijesnom razvoju i shvaćanju.
Podaci i naglasci iz predaja uspoređeni su s podacima koje pružaju povijesno-arheološka istraživanja. Na temelju oskudnih povijesnih podataka i indicija Abrahama je moguće smjestiti u povijesni i zemljopisni kontekst.
Kasnožidovska shvaćanja Abrahamova lika i uloge našla su svoj odraz u nekim kasnijim spisima Staroga zavjeta. Tu je vidljiv proces kontinuiranog suočavanja s Božjim obećanjima.
Članak završava osvrtom na novozavjetne recepcije i interpretacije Abrahamova lika.
Mjesto fenomena paranormalnog je određeno "drugošću" od uobičajene slike svijeta. One su kulturne formacije koje se mijenjaju tijekom vremena i moguće je komparirati današnje s nekadašnjim ..."vjerovanjima" o nadnaravnom. No, one su ujedno i dijelovi šireg kulturnog konteksta i upravo stoga istraživane su posredstvom osobnih priča (oral history) o događajima nadnaravne ili magijske prirode koji su se dogodili samim kazivačima. Tako se otvara mogućnost šire analize kulturnih potreba koje su stvorile ovakav pogled na svijet.
Kršćani čvrsto vjeruju da biblijska vijest nadmašuje svoje vrijeme
i kulturu. Stoga, kako godine prolaze i jaz se stoljeća između starog
i suvremenog svijeta širi, sve više postaje važno da se tumači ...Biblije
sve dosljednije drže načela interpretacije koji proistječe iz samoga
teksta, da ne bi pogrešno tumačili Riječ Božju. Ovo je naročito aktualno kada utvrđujemo istine što ih sadrže simboli apokaliptičkih
knjiga Daniela i Otkrivenja. U ovome članku autor navodi karakteristike apokaliptičkog proroštva, opisuje svrhu i temu Otkrivenja, istražuje prirodu simbolizma i sugerira kako utvrditi značenje poruke Otkrivenja. Svi sustavi interpretacije Otkrivenja moraju početi lociranjem svojih nekoliko segmenata u prošle, sadašnje ili buduće vremenske okvire. Nakon godina proučavanja autor je duboko uvjeren da jasno razumijevanje literarnog poretka Otkrivenja nudi potrebni temelj na kojemu valja izgraditi načela pouzdanog tumačenja vizija. Sama proročka knjiga sadrži ključ za objašnjenje svoje strukture.
Podaci pokazuju da se Otkrivenje sastoji od osam vizija koje su
međusobno povezane u četiri para. Proroštvo se prirodno dijeli na
dva dijela, od 1. do 14. poglavlja i od 15. do 22. Četiri su vizije
u prvome dijelu i četiri vizije zaključuju knjigu. Prve četiri vizije
(povijesna serija) nalazi svoje ispunjenje u kršćanskoj eri uvodeći
na kraju u Drugi advent. Posljednje četiri vizije (eshatološka - sudbena serija) opisuje događaje nakon završetka ljudske kušnje. Takva temeljna struktura Otkrivenja i druga spomenuta načela omogućuju važne smjernice za tumačenje Otkrivenja.
U ovom se radu bilježe tri karakteristična svojstva odglagolskih izvedenica na -ač (nemogućnost tvorbe imenica od neakuzativnih glagola, prisutnost morfoloških oznaka vida i dvostruka interpretacija ...imenica). Prvo se svojstvo opisuje najdetaljnije, dok se pitanja vidskih oznaka i dvostruke interpretacije ne obrađuju tako iscrpno jer bi ti problemi mogli biti predmet samostalnih rasprava. Na kraju se razmatra utjecaj tih svojstava na unutarnju strukturu imenica na -ač te se predlaže odgovarajući strukturni opis u teorijskom okviru distributivne morfologije.
Tema je ovoga rada semantička interpretacija glagolskih imenica na -nje i njihovo odgovarajuće unutarnje ustrojstvo. Temeljna je značajka imenica na -nje mogućnost njihove dvostruke interpretacije. ...Imenice mogu biti interpretirane događajno (kao glagoli) i nedogađajno (kao ostale imenice). U radu se na temelju testova Jane Grimshaw utvrđuje događajnost glagolskih imenica u hrvatskome jeziku. Događajnost se, kao i druga svojstva imenica, opisuje u skladu s distribuiranom morfologijom, jednom od suvremenih generativnih teorija morfologije. Konačan se strukturni opis glagolskih imenica temelji na modelu poimeničenja Artemis Alexiadou iz 2001. Također se predlažu odgovarajuće promjene modela potrebne za opis glagolskih imenica u hrvatskome jeziku.
U radu se opisuje princip ispitivanja dilatometrom Marchetti i interpretacije nekih parametara tla na temelju rezultata pokusa. Ispituje se utjecaj pogrešne prognoze pornog tlaka in situ u0 (NPV) na ...vrijednost interpretiranih parametara tla: tipa tla, nedrenirane čvrstoće i modula stišljivosti. Ustanovljeno je da je pogreška u interpretaciji navedenih parametara zbog krive procjene u0 zanemariva za preliminarne geotehničke analize. Istaknuta je opravdanost uporabe ovoga pokusa.
Priča o Josipu u Postanku 37-50 je homogena književna pripovijest, iako je sastavljena od različitih izvora (J, E, P). Ključ za razumijevanje pripovijesti je izjava s početka priče o posebnom odnosu ...oca Jakova (Izraela) prema njegovom mlađem sinu Josipu te o negativnoj reakciji Josipove braće na njegovu nadmoć nad njima: »Izrael je volio (’ āhab) Josip više od svih njegovih sinova /…/ Kad su braća vidjela da ga njihov otac voli (kî-ʼōtô ʼāhab ăbîhem) više od sve njegove braće, zamrzili su ga (wayyiśněʼû ʼōtô) /…/« (Postanak 37,3-4). Josip je prikazan kao primjer onoga koji vidi stvarnost izvan privida i onoga koji nadilazi opasnosti vlastitog interesa. Ipak, postaje žrtva zavisti svoje braće, deformiran željom za samopotvrđivanjem i nadmoći. Josipovo nepokolebljivo pouzdanje u Boga pomaže mu da se, na poziciji moći, ne osvećuje svojoj braći za neutemeljenu mržnju, već da izabere put oprosta i pomirenja. Prilog se temelji na semantičkoj i književnoj analizi strukture pripovijetke koja se ističe svojim kontrastima. Razotkrivajući literarni način prikazivanja postupaka likova u njihovoj pozitivnoj ili negativnoj ulozi, utvrđujemo koliko ti likovi djeluju pod utjecajem vlastitih želja, strasti ili ideala, a koliko je njihov prikaz pod utjecajem nekog višeg plana povijesti u široj perspektivi biblijske teologije i etike. U analizi pripovijesti o Josipu pozornost se posvećuje jezičnim, semantičkim i književnim izražajnim sredstvima koja čine vanjsku i unutarnju kompoziciju cijele priče. Obraćamo pozornost na ključne riječi i fraze koje izražavaju osjećaj ljubavi i njegovu suprotnost u ogorčenju i mržnji. Također veliku pozornost posvećujemo visinama i dubinama narativne umjetnosti u prikazivanju emocija protagonista, koji svoje osjećaje ljubavi, mržnje, laži, straha, kajanja i krivnje izražavaju kroz umjetničke narativne pristupe. Glavni fokus je, međutim, na prikazu dijametralnog kontrasta između osjetljivosti Josipove braće s jedne strane i Josipa s druge strane u pogledu interakcije ljudskih i božanskih čimbenika u tijeku priče od početka do kraja.
