U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore vrtova na području grada Skradina, koji je smješten u sjevernoj Dalmaciji, na desnoj obali rijeke Krke, u Šibensko-kninskoj županiji. Grad ...Skradin obuhvaća prostor od 186,79 km2 na kojem se nalazi 21 naselje. Urbani vrtovi na području grada Skradina su uglavnom neformalno oblikovani i uređeni. U njima su zasađene utilitarne i dekorativne vrste i u globalu ne posjeduju dobre kompozicijske karakteristike. Tijekom florističkog istraživanja u svibnju 2016. godine, analizirani su skradinski vrtovi različite veličine te je zabilježeno 74 svojti s dominacijom kritosjeme-njača (66 svojti; 89,19 %), među kojima su dvosupnice (59; 79,73 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (7; 9,46 %). Golosjemenjače su zastupljene s 8 svojti (10,81 %). Svojte su svrstane u 36 porodica. Porodica Rosaceae se ističe s najvećim brojem vrsta (13 vrsta; 17,57 %). U pogledu analize dendroflore s obzirom na tip habitusa (po Erhardtu i sur., 2002) dominiraju grmolike forme (33 svojte; 44,59 %), potom slijede stabla (31 svojta; 41,89 %, polugrmovi (3 svojte; 4,05 %), polugrmovi-sukulente (1 svojta; 1,35 %) i penjačice (6 svojti; 8,11 %). Zimzelene svojte (41; 55,40 %) su zastupljenije od listopadnih (33; 44,59 %). Od 74 svojte u istraženoj dendroflori Skradina 15 svojti (20,27 %) su autohtone.
Uz sve funkcije koje imaju zelene površine, školski vrt ima još i edukativnu ulogu. Nekad je bio vezan uz škole u ruralnom području, dok danas postoje brojne potvrde o njegovoj važnosti u obrazovnom ...procesu bez obzira radi li se o ruralnom ili urbanom okruženju. Gradska četvrt Sesvete cijelim je svojim područjem smještena izvan granica grada Zagreba kao naselja. Zauzima čak četvrtinu njegovog ukupnog prostora na sjeveroistoku grada. Još prije nekoliko desetljeća najveći je dio tog prostora obilježavao izrazito ruralni način života, elementi kojega su i danas jasno vidljivi u većini ovdašnjih naselja. Industrijalizacija i s njom povezano doseljavanje tisuća novih stanovnika ponajprije su, već sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, potaknuli brzu urbanizaciju tada još malih Sesveta i drugih tadašnjih samostalnih naselja. Na cijelom području postoje 4 gradske i 5 privatnih predškolskih ustanova te osam osnovnih škola. Neke od tih institucija imaju vrt koji je uključen u obrazovni program sa svrhom razvoja pozitivnih psihofizičkih osobina kod učenika. Cilj rada bio je istražiti postojanje vrtova uz odgojno-obrazovne institucije (predškolske TIP 1 i osnovnoškolske TIP 2) na području gradske četvrti Sesvete, identificirati biljne svojte prema kategorijama (jedno i dvogodišnje cvjetne vrste, trajnice i geofiti, grmlje, drveće i penjačice); procijeniti uređenost vrtova i njihovu usklađenost s tradicijom i prostorom u kojem se nalaze. U vrtovima TIP 1 zabilježeno je ukupno 97 svojti (44 jedno i dvogodišnje, 12 trajnica i geofita, 15 grmova i 26 stabala), a u vrtovima TIP 2 ukupno 40 svojti (8 jedno- i dvogodišnje, 7 trajnica i geofita, 19 grmova i 6 stabala). Osim jednog vrtića, niti jedna od istraživanih odgojno-obrazovnih institucija na području gradske četvrti Sesvete niju imala vrt uključen u odgojno-obrazovni rad.
Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) se koristio u pošumljavanju krša šibenske regije od sredine 19. stoljeća, te se zbog toga ova vrsta često javlja u ranije zasnovanim parkovima. Upravo zbog ...poznatih dekorativnih karakteristika, te kulturološke vrijednosti, cilj rada je izvršiti inventarizaciju i predočiti estetsku ocjenu zelenih površina s alepskim borom. U tu svrhu provedena je taksonomska analiza vrsta na zelenim površinama s alepskim borom. Florističko i anketno istraživanje je provedeno tijekom 2013. godine na području grada Šibenika. S obzirom na tip habitusa po Erhardtu i sur., 2002. dominiraju grmolike forme i alohtone dendrološke svojte. Temeljem rezultata istraživanja vizualnog dojma „geštalta”, putem anketnog ispitivanja, zaključak je da ispitanici ugodno doživljavaju parkovne prostore s alepskim borom.
U 16. stoljeću gradu Senju zaprijetila je velika opasnost od turske sile zbog čega će, na prijedlog senjskog kapetana I. Lenkovića, kralj Ferdinanda I. iz obrambenih razloga, a uz suglasnost crkvenih ...i vojno-političkih vlasti, donijeti odluku o rušenju svih građevina izvan gradskih zidina kako ih neprijatelj ne bi osvojio i ugrozio grad. Njegovu odluku u djelo provodi I. Lenković koji je između ostalih građevina 1540. srušio i franjevačku crkvu sa samostanom u predjelu Sv. Petar, ali uz obvezu da franjevcima sagradi novu crkvu i samostan unutar gradskih zidina. Ta nova crkva unutar gradskih zidina do temelja će biti srušena u Drugom svjetskom ratu 1943. godine.
Od samoga početka crkva sv. Franje je određena da bude posljednje počivalište senjskih odličnika – znamenitih i proslavljenih uskočkih knezova, kapetana, vojvoda i nadvojvoda koji su u crkvi pokapani tijekom 16., 17. i 18. stoljeća.
Ova crkva sa svojom arhitekturom i inventarom postala je dragocjen spomenik kulture grada Senja. Nažalost, crkva je srušena 1943. kada je stradao i veliki dio njezina spomeničkog inventara, unutar kojeg i nadgrobne ploče senjskih uskoka koje su uglavnom razbijene i pretvorene u fragmente koji su pohranjeni na više lokacija u gradu Senju.
Grad Senj i Odbor za zaštitu i obnovu povijesne jezgre grada Senja 1995. godine odlučili su, za moguću buduću namjenu, utvrditi lokacije smještaja i sadržaj te stanje u kojem se nalazi sačuvana spomenička građa – inventar iz crkve sv. Franje. Također je odlučeno da se ta spomenička građa obradi i popiše, odnosno inventarizira. Taj zadatak povjeren je autorici ovog rada.
Nakon inventarizacije obrađeni inventar crkve je spreman za daljnju stručnu obradu konzervatora, restauratora i arhitekata, poslije čega je moguće predložiti i rješenja za revitalizaciju prostora nekadašnje crkve sv. Franje u koji bi bio ukomponiran i prezentiran sačuvan i stručno obrađeni inventar crkve.
Inventarizacijom je utvrđeno da se unutar građe iz crkve sv. Franje nalazio i dio materijala koji ne pripada ovoj crkvi o čemu će također biti riječi u nastavku rada.
Perivoj dvorca Erdödy važan je spomenik parkovne arhitekture, zaštićen u okviru dvostrukog režima
zaštite i to po Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zatečena
...krajobrazna osnova perivoja rezultat je intervencija s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Perivoj je
tijekom desetljeća promijenio i vlasničku strukturu i namjenu, a time i režime održavanja. Grad
Jastrebarsko kao sadašnji vlasnik, potaknuo je izradu dokumentacije te obnovu perivoja kroz nekoliko
projekata EU koji su u realizaciji već duži niz godina. Temeljem dostupne literature i terenskom
inventarizacijom, analizirana je dendroflora perivoja, utvrđeni su omjeri autohtonih i alohtonih svojti,
njihov oblik rasta te vitalitet kao i raspored biljnih porodica. Ukupno je utvrđeno 68 svojti i 946
jedinki različitih klasa vitaliteta. Danas perivoj Erdödy obiluje autohtonim svojtama (34 svojte, 50 %)
od kojih su najzastupljenije: Carpinus betulus, Acer campestre, Pinus sylvestris, Tilia cordata te
Quercus robur. Od alohtonih svojti (24 svojte, 35 %) svojom brojnosti se ističu stabla invazivne vrste
Robinia pseudoacacia, ukrasne Catalpa bignonioides i Styphnolobium japonicum. Zabilježene su
ukupno tri invazivne vrste; izrazito opasna i agresivna Ailanthus altissima (pajasen), Acer negundo
(javor negundovac) i R. pseudoacacia (bagrem) koje se nikako ne bi smjele saditi u nekontroliranim
uvjetima. Prema tome, perivoj danas u većoj mjeri nema zastupljene egzote kao što je to navedeno da
je bilo krajem 19. stoljeća. Budući da nisu pronađeni izvorni popisi introduciranih alohtonih svojti
koje su vremenom iščezle iz perivoja, prilikom budućih zamjena stablašica potrebno je poštivati
zatečeni omjer autohtonih i alohtonih svojti odnosno listopadnih i vazdazelenih vrsta. Na vodenim i
močvarnim staništima u perivoju treba nastojati očuvati prirodnu vegetaciju u što izvornijem obliku.
U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore Donatim parka, koji se nalazi u gradu Adapazari, administrativnom centru i najvećem gradu turske provincije Sakarija, na nadmorskoj visini od 31 ...m. Tijekom florističkog istraživanja koje je provedeno na obuhvatnom području Donatım parka tijekom prve polovine 2021. godine zabilježeno je 61 svojte iz 28 porodica. U ovom parku dominiraju kritosjemenjače (52 svojte; 85,25 %), među kojima su dvosupnice (47 svojti; 90,38 %), izrazito zastupljenije nego jednosupnice. Golosjemenjače su zastupljene s manjim brojem, 9 svojti (14,75 %). Porodica Rosaceae (12 svojti; 19,67 %) i porodica Pinaceae (6 svojti; 9,84 %) se ističu s najvećim brojem svojti. U pogledu analize flore obzirom na tip habitusa rezultati su pokazali dominaciju stabala (37 svojte; 60,66 %), potom slijede grmovi (23 svojti; 37,70 %) te penjačice (1 svojta: 1,64 %). Listopadne svojte (36; 59,02 %) su zastupljenije od vazdazelenih (25; 40,98 %). Od 61 zabilježenih svojti, kultivarima pripada 8 svojti (13,11 %), hibridima dvije (3,28 %), dok podvrstama pripadaju tri svojte (4,92 %). S gledišta krajobraznih vrijednosti Donatim park prilično je bogat dendrološkim svojtama. Drveće i grmlje uglavnom ima izvrsne funkcionalne, estetske i oblikovne karakteristike, osim nekoliko stabala datulje Phoenix dactylifera L. koja su osušena te ih je potrebno ukloniti. Parkovna infrastruktura je u odličnom stanju.
Dudanov park u Kaštel Kambelovcu Stojić, Miro; Marić, Mara; Dorbić, Boris
GLASILO FUTURE,
12/2022, Letnik:
5, Številka:
4
Journal Article
Odprti dostop
Dudanov park nalazi se sa sjeverne strane naselja Kaštel Kambelovac. Početkom 19. stoljeća park su
podigli članovi obitelji Dudan nasuprot obiteljske palače. Arhivska građa o izvornom uređenju
...perivoja nije pronađena. Sukladno austrijskoj izmjeri iz prve polovice 19. stoljeća, osim agrikulturnih
posjeda u neposrednoj blizini palače, obitelj je posjedovala i reprezentativni perivoj karakteristične
ortogonalne postave šetnih staza. Uređenje zapuštenog Dudanovog parka (površine 5915 m2) iz 2021.
godine bio je veliki iskorak u hortikulturnom uređenju Kaštel Kambelovca.
Cilj rada bio je ispitati aspiracije korisnika novoobnovljenog Dudanovog parka. Osim navedenog u
radu je izvršena inventarizacija postojeće i obnovljene vegetacije. Rad je proširen analizom dostupne
literature, austrijskog katastra i recentnog projekta obnove. Rezultati anketnog ispitivanja su pokazali
da je posljednja rekonstrukcija parka ispunila cilj - park je postao često korišteno javno mjesto građana
Kaštel Kambelovca i drugih posjetitelja. Usporedbom stanja na terenu i projektne dokumentacije,
utvrđeno je da je osnova parka s njegovim sadržajima izvedena prema projektnoj dokumentaciji.
Vizualnim pregledom je ustanovljeno da je park vrlo dobro održavan. Taksonomskom analizom
obuhvaćeno je 45 svojti gdje dominiraju kritosjemenjače s podjednakom zastupljenošću grmolikih
formi i stabala.
Rad donosi sažeti prikaz dokumentarističke djelatnosti u Etnografskom muzeju u Zagrebu od 1919. godine do danas. Nastoji uputiti na značaj, ali i promjenu te proširenje uloge dokumentacije u muzejima ...tijekom vremena. Istaknut je kontinuitet vođenja dokumentacije u Etnografskom muzeju tijekom 100 godina njegova djelovanja te ukratko predstavljen rad osoba koje su imale ključnu ulogu u formiranju i vođenju dokumentacije Muzeja. U zaključnom dijelu predstavljeni su trenutni izazovi i nastojanja da se tradicija vođenja dokumentacije uskladi s promjenama zakona, razvojem tehnologije i međunarodnim standardima.
Dokumentiranje pokretne baštine fotografijom (u svijetu, ali i u Dalmaciji) od početka je imalo različite ciljeve. Neke od najranijih snimki pokretne baštine čine dio fotomonografija, odnosno albuma ...koji su se darivali istaknutim povijesnim ličnostima ili su služili u komercijalne svrhe. Kao potpora i podloga znanstvenom vrednovanju kulturnih dobara i njihovu objavljivanju u stručnoj i znanstvenoj literaturi, fotografija je u drugoj polovici 19. stoljeća zamijenila grafičke tehnike koje su dotad služile toj svrsi. Ubrzo se fotografija počela koristiti kao dokument bilježenja stanja kulturnog dobra prije i nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata te pri inventarizaciji kulturnoga dobra. Postojale su i druge pobude zbog kojih su se snimala djela umjetničke vrijednosti početkom 20. stoljeća. Među ostalim, tu su i one koje su bile u svezi s ilegalnim radnjama, poput prodaje (ili pokušaja prodaje) kulturnoga dobra u inozemstvo, slijedom čega je fotografija služila kao ilustracija u prodajnom katalogu. U ovom radu fokus je na istraživanju povijesti i razvoja fotografske dokumentacije kojom su zabilježena djela pokretne baštine u Splitu i Dalmaciji, primarno u svezi s njihovom zaštitom i očuvanjem. Rad je utemeljen na građi koja se čuva na Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Splitu, pri čemu su konzultirane Inventarne knjige fotografija i Inventarne knjige negativa, iz kojih su podaci uspoređeni sa sačuvanim fotografijama iz tzv. stare fototeke te s arhivskom korespondencijom. Slijedom istraživanja donose se primjeri najranijih fotografskih dokumentiranja pokretne baštine u Dalmaciji i imena osoba koje su sudjelovale u tim procesima, kao i u stvaranju fotografskog arhiva baštine u Splitu do sredine 20. stoljeća.
Kratak prikaz hercegovačkih suhozida Šaravanja, Krešimir; Oreč, Frano; Kurtović, Azra
e-Zbornik,
09/2018, Letnik:
8, Številka:
Posebno izdanje
Journal Article
Odprti dostop
U početnom dijelu rada dat je kratak osvrt na suhozidnu gradnju i njen prostorno-povijesni obuhvat, posebno u području istočne strane Jadranskog mora.
U središnjem dijelu rada dat je prikaz nekih ...značajnih suhozidnih građevina u Hercegovini, od (pre)ilirskih vremena do suvremenih primjena.
U završnom dijelu rada istaknuta je slaba educiranost poljoprivrednika i posjednika, kao jedan od glavnih uzroka njihove degradacije, kao i potreba njihove temeljite inventarizacije, vrjednovanja i revitalizacije.