Pojmovi medijacije i medijatizacije u literaturi se najčešće spominju u kontekstu politike, iako se danas i brojne druge društvene pojave, uključujući terorizam, mogu smatrati medijski posredovanima ...i medijatiziranima. Osnovna teza rada je da je suvremeni terorizam medijski posredovan i medijatiziran, s obzirom na to da građani informacije o terorizmu dobivaju pretežno iz medija te da se teroristi u svojem djelovanju vode medijskom logikom. Odnos terorizma i medija najčešće se promatra kao ”simbiotski’’ odnos, koji se, s jedne strane, manifestira interesom terorističkih skupina za što većom prisutnošću u medijima radi postizanja što snažnijih medijskih učinaka, odnosno, s druge strane, interesom medija za prenošenjem vijesti koje privlače pozornost javnosti. Na taj način mediji zapravo postaju glavni prenositelji terorističkih poruka, ali i kreatori javne percepcije i straha od terorizma. Koristeći Strömbäckov teorijski model o četiri faze medijatizacije, u radu je potvrđena teza o postojanju medijacije terorizma, s obzirom na to da je za veliku većinu građana Zapada izravan i osoban susret s terorizmom, osobito islamističkim, iznimno rijetka pojava, zbog čega se može zaključiti da mediji za građane danas predstavljaju najvažniji izvor informacija o terorizmu. Nadalje, analizom djelovanja terorističkih skupina, a osobito IS-a, uočljivo je da se ovi akteri u velikoj mjeri vode medijskom logikom, izraženoj kroz provođenje vlastite medijske strategije u svrhu manipulacije i eksploatacije mainstream masovnih medija. Stoga se zaključuje da je u radu potvrđena i teza o postojanju medijatizacije terorizma, za koju bismo mogli reći da po svojim karakteristikama pretežno odgovara Strömbäckovoj trećoj fazi medijatizacije.
Sadržaj i poruke komunikacijske kampanje Islamske države od proglašenja kalifata u srpnju 2014. do kraja 2015. bitno su drukčiji od promidžbe i komunikacije drugih poznatih islamističkih skupina s ...Bliskog istoka. Pozornost su isprva plijenile bolja kvaliteta produkcije i nezamisliva morbidnost prizora. No važnija je razlika u idejnom sadržaju i autentičnosti motiva, metoda i ciljeva. Islamska država obraća se muslimanima koji su upućeni u kanonske tekstove, normativne tradicije i autoritativna tumačenja islamske vjere i zakona. Oni prihvaćaju mnoga temeljna načela radikalnog tumačenja islama, no trebalo ih je uvjeriti u to da Islamska država obnovlja legitimni kalifat i da je Abu Bakir El Bagdadi istinski amirul-muminin. U komunikacijskoj kampanji 2014–2015. upadljivo je bilo nepozivanje na ideološke razloge ili pritužbe zbog ekonomske, kolonijalne, nacionalne, rasne ili druge ugro- ženosti. Pokazana je i posvemašnja nezainteresiranost za stvaranje pozitivne slike o sebi među nemuslimanima i umjerenim muslimanima na Zapadu i drugdje. Ako Zapad prepozna razinu autentičnosti kojom se u komunikacijskoj kampanji predstavljaju motivi, sredstva i ciljevi Islamske države, studiozniji pristup mogao bi biti važan korak u suzbijanju ideje kalifata i njegova utjecaja na islamski svijet.
Kurdski faktor ima dugoročan potencijal za promjenu umjetno konstruiranih granica Bliskog istoka, koje ih već preko jednog stoljeća drže u okovima nacija kojima ne pripadaju. "Siročad svijeta", kako ...su ih više puta oslovljavali, s kaosom koji je donijelo Arapsko proljeće, dobila su priliku da na razvalinama Sirije i Iraka započnu borbu za svoja prava i učvrste svoje političke položaje. Za razliku od iračkih Kurda, koji su nakon dva rata protiv Sadama Huseina dobili i dalje konsolidirali svoju autonomiju, Kurdi u Siriji tek s eskalacijom građanskog rata stupaju u borbu za ostvarenje određenog stupnja samostalnosti.
Daeš stavlja naglasak na vlast kao čistu silu, što je u suvremenome
međunarodnom poretku zastarjeli i u načelu nesuvereni oblik političke uprave. Stoga se Daeš nikako ne može smatrati državom kao ...svakom drugom, iako je prisutno nastojanje da se medijskom propagandom stvori privid te državnosti. Ovakva simulirana državnost nema gotovo nikakvog
utemeljenja u realnome razvoju događaja.
Proglašenje kalifata Islamske države prvoga dana mjeseca ramazana prošle godine moglo bi se pokazati kao najvažniji događaj na političkoj pozornici Bliskog istoka od početka arapskog proljeća 2011. ...godine.
Prvi svjetski rat donio je korjenit društveni preustroj na područja Bliskog istoga
koja su od 1517. bila dijelom Osmanskoga Carstva. Predmet ovoga članka jedna
je od najvažnijih promjena koje su ...obilježile razdoblje između početka Velikog
rata i današnjega vremena, a to je fragmentacija arapskih političkih, ideoloških,
vojnih i religijskih aktera. Budući da je ta fragmentacija, osim procesa stvaranja
nacija i prodiranja različitih ideologija, u određenoj mjeri rezultat arapsko-izraelskog
sukoba, u članku je opisan utjecaj pluralnosti arapskih političkih aktera
na dinamiku odnosa između Arapa i Izraelaca. Kroz prizmu arapsko-izraelskog
sukoba, u članku su prikazani neki trendovi u suvremenim bliskoistočnim procesima
vezanima uz isprepletenost religije islama i politike, te se ukazuje na
njihovu relevantnost u kontekstu nastanka Islamske države, ambicije obnove
kalifata i eshatološke vizije ponovne defragmentacije islamskoga svijeta kroz
reaktualizaciju koncepta asabijaha.
Islamska država u zadnjih je nekoliko godina, usporedno s ratnim uspjesima na teritorijima Iraka i Sirije, razvila informacijsku kampanju u čijem se središtu nalaze društveni mediji. Iskorištavanjem ...društvenih medija, posebice Twittera, radikalni islamisti odašilju propagandne poruke koje ih približavaju mladim i ranjivim muslimanima diljem svijeta. Osim online radikalizacije, problem za svjetsku sigurnost predstavlja sve veći broj regruta koji, nakon kontakta uspostavljenog s teroristima na nekoj od društvenih mreža, odlaze na obuku ili u borbu na teritorije pod okupacijom Islamske države. Procjenjuje se da broj stranih državljana koji su otputovali u Siriju i Irak te se bore na strani Islamske države doseže ukupno 15 000 ljudi, od čega ih je 2000 pristiglo iz država Zapada. Veliki broj online sljedbenika službenih računa radikalnih islamista na društvenim mrežama, kao i organizirana informacijska kampanja, značajno su utjecali na percepciju terorističke organizacije u očima svjetske javnosti. Ukoliko se bolje upoznamo s online strategijama Islamske države, utoliko se umanjuje utjecaj samopromocije i zastrašivanja od strane džihadista.
Rad se bavi fenomenom politizacije islama u arapskom svijetu. U nastojanju da se ponudi odgovor na pitanje o razlozima zbog kojih se islamski pokret u zadnja tri desetljeća uspio nametnuti kao glavna ...opozicijska snaga autoritarnim arapskim režimima, u radu je ponuđena analiza njegovih sociostrukturalnih i ideoloških uzorka na što se nadovezao prikaz temeljnih ideja i koncepata ideologije političkog islama. Jedna od teza rada jest da politički islam ne predstavlja povratak tradicionalnim formama islamskog aktivizma već bitno moderni religiopolitički pokret kojeg je generirala duboka strukturalna kriza koja je zahvatila arapska društva neposredno nakon trećeg arapsko-izraelskog rata. Analiza je također pokazala da islamski pokret ne predstavlja uniformni, monolitni pokret. On uključuje mnoge trendove i usmjerenja i obuhvaća široki opseg diskursa i aktivizma koji se kreću od umjerenog pluralizma i prodemokratske pozicije do ekstremnog radikalizma i netolerantnog unitarizma. Ipak, multiplu matricu islamističkih organizacija, grupa i stranaka treba promatrati kao, u konačnici, jedinstvenu jer su usprkos mnogim razlikama u ideologiji, strategiji i taktici sve one predane zajedničkom cilju – islamizaciji društva i uspostavi islamske države u kojoj je suverenost Boga praktički priznata kroz proglašenje Šerijata kao jedinog izvora zakona. Otuda i nepovjerenje spram kapaciteta umjerenog krila islamističkog pokreta da prihvati temeljna načela demokracije. Zaključak je rada da u njihovom mišljenju i praksi postoji niz nejasnoća i dvosmislenosti glede nekih važnih pitanja koja se tiču demokratske politike i da će tek njihovo razrješenje odrediti da li će umjerena struja unutar islamskog pokreta imati pozitivnu ili negativnu ulogu u budućem političkom životu arapskog svijeta.
PDF
