Tri su važna pitanja u vezi s otokom Cissom zapadno od Istarskog poluotoka: gdje se otok nalazio, gdje baphium sto ga na otoku Kissi spominje »Not. dign.« gdje se nalazilo sjedište cesenskog biskupa ...što ga donosi Pavao Đakon u svojoj »Hist. Lang.«? Odgovor na prvo pitanje otvara mogućnost za rješavanje drugih dvaju: Plinijeva Cissa nijc neki otočić tik uz lstarsku obalu kod Rovinja, koji je navodno uslijed prirodne kataklizme potonuo na morsko dno. Antička Cissa (s latinskim epitetom Pullaria) bio je otok Brijun, u srednjovjekovnim dokumentima Brevonum i sl., a to ime stekao je u kasnoj antici po velikim pličinama (lat. breve, brevia, brevone i dr.). Elementi carske fulonike naziru se u ostacima arhitekture u tzv.. kastrumu u uvali Dobrinka. Ista ubikacija otoka Cissa riješila je i problem cesenskih biskupa Vimdemija u 6. st., i Ursina u 7. st., čija se crkva u sinodskim aktima naziva ecclesia Censi, Sada nema nikakvih osnova da se negira egzistencija ovoga biskupa i da se naslov Cessensis iii Censi pripisuje onom iz Cenede.
Monitoring štetnih tvari u hrani Javor Paris, Rajka; Hrastar-Kostešić, Vesna; Mandalinić, Liviana
Hrvatski Časopis za javno zdravstvo
1, Številka:
3
Web Resource
Odprti dostop
Prema pozivu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i rad prijavili smo nekoliko programa iz javno-zdravstvenih potreba u Istarskoj županiji za 2005. godinu:
a) Program praćenja sadržaja metala ...(Pb, Cd) u krumpiru, kupusu, salati zelene tržnice Istre
b) Program praćenja sadržaja histamina u plavoj ribi u ribarnicama Istre
c) Program praćenja mikrobiološke ispravnosti „zdrave hrane“ (žitarice, sušeno voće, mlinski proizvodi i njihove mješavine iz prometa (trgovine, zelene tržnice) Istre.
U proteklih dvadesetak godina naše društvo doživjelo je temeljite političke i društveno-ekonomske promjene, koje su se, nedvojbeno, odrazile i na područje zapadne Istre, prostora koji je snažnim ...razvitkom u drugoj polovini 20. stoljeća, doživio ogromnu prostornu transformaciju, prvenstveno u priobalju. Razvitak i prostorna transformacija područja tekli su paralelno izradom i donošenjem prostorno-planske dokumentacije i drugih dokumenata, fizičkom izgradnjom stambenih, stambeno-turističkih i područja, zona i lokacija.
U radu se donose osnovni podaci o planiranom
projektu Arheološkog muzeja Istre u Puli o granicama na
Poluotoku tijekom prošlih stoljeća. Rekognosciranjem na
terenu, s obzirom na danas postojeće ...oznake, pokušat će
se utvrditi točna državna granična crta između mletačkih
i austrijskih posjeda, pojedinih općina te teritorija od
osobitoga državnog značenja kao što su bile šume. Planira
se da projekt završi objavljivanjem velikog kataloga s
brojnim slikovnim prilozima i detaljnim općim podacima
o kunfinskim oznakama (lokalitet, dimenzije, očuvanost i
sl.). Graničnim oznakama u Istri bavio se niz povjesničara
i istraživača, među njima: Danilo Klen, Vjekoslav Bratulić,
Miroslav Bertoša, Anton Meden, Marino Budicin,
Christian Gallo i Slaven Bertoša. Za pitanje granica vrlo
su važne bile tzv. diferencije, tj. nepodijeljene parcele,
koje su postale sporna mjesta sukoba: primjerice, Dober
dol, Mune, Šumber, Semić, Grimalda, Zamask, Kašćerga,
Muntrilj i Sv. Lovreč. Stanje se na njima nije smirilo sve
do propasti Mletačke Republike, o čemu jasno svjedoče
brojna izvješća različitih mletačkih rektora u Istri.
Konačni je cilj projekta prvenstveno očuvanje od
uništenja i zaborava onih graničnih kamenih oznaka
kojima dosad nije posvećen nikakav interes, koje su
zanemarene, nepoznate i nedovoljno obrađene. Pokušat
će se dokumentirati sve dostupne i sačuvane granične
oznake. Nažalost, jedan je dio uništen atmosferilijama,
a najveći je dio stradao prilikom gradnje cesta, raznim
zemljanim radovima regulacije toka rijeke Mirne te
ostalim zemljanim radovima po poljima, šumama ili
urbanizacijom. Danas ih pronalazimo ugrađene u razne
građevine kao pragove, dovratnike, u fasadama, kao klupe ispred kuća, na ulicama.
Na temelju analize Dekreta nadvojvode Ferdinanda o izgonu protestanata (1599.) autorica obrađuje protureformacijsko djelovanje habsburških vlasti u austrijskoj Istri kao dijelu Nutarnje
Austrije. ...Teško je preciznije govoriti o raširenosti reformacije u Pazinskoj knežiji jer su oni koji su je širili djelovali u tajnosti, zbog zabrana i progona austrijskih nadvojvoda, te mnogi od njih nisu prešli na novu vjeru. Još neistraženi izvori o suzbijanju reformacije od habsburških vlasti predstavljaju važan dokaz o postojanju protestanata i širenju luteranske vjere u austrijskoj Istri.
