Javna televizija prisutna je u svakoj europskoj zemlji i njezin se položaj na tržištu mijenjao tijekom procesa tranzicije iz monopola u oligopol, te dalje prema tržištu monopolističke konkurencije. U ...većini tranzicijskih zemalja Europske unije taj je proces započeo početkom 1990-ih, a danas javna televizija predstavlja samo jednog igrača na tržištu. Ovaj rad analizira položaj javne televizije u 8 zemalja: Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji za razdoblje od 1995. do 2019. godine. Cilj je analizirati promjene u udjelu koji javna televizija ima u tim zemljama, kao i usporediti položaj javne televizije u ovih 8 zemalja. To se analizira pomoću deskriptivne statistike primijenjene na podatke o gledanosti. Gledanost predstavlja tržišni udio i analizira se na razini pojedinog javnog TV kanala. Zemlje su dalje podijeljene u tri skupine, one s jakom, srednje jakom i slabom javnom televizijom. Uz to, analiza koncentracije na temelju HHI pokazat će koliko su slična ili različita analizirana tržišta. Rezultati pokazuju da je tržišna moć javne televizije pala u promatranom razdoblju. Unatoč tome, u većini od 8 analiziranih zemalja javna televizija i dalje ima značajnu ulogu na tržištu.
Ratings of the television programs as well as commercial effects become crucial measures of the media success and journalists’ efficiency neglecting minimal ethical standards. The profit maximisation ...logic and mere survival in times of the economic crisis also has the impact on preserving the sensitive ethical standards. In this respect, the television, as the most influential medium, especially public television, has the biggest responsibility. Violation of the ethical norms on public television means that it does not fulfil its key role – the role of public service. In important cases of the violation of ethical rules, the lack of clear responses of the regulators is the other side of the problem. The case study in this text shows us how easy it is to turn to the contempt of the professional journalistic standards and, consequently, ethical norms. This leads us to think how difficult is today to remain professional and ethical in times of the tangible commercialism and sensationalism.
Složena europska društva, tj. ona koja su višenacionalna, višejezična ili višereligijska, osim bogatstva, zahtijevaju i veći stupanj tolerancije u svakom pogledu, pa tako i u medijskoj politici. U ...ovom radu bit će predstavljena uloga javnih RTV servisa s posebnim osvrtom na njihovu važnu ulogu u politički kompliciranim konsocijacijskim društvima kao što su: Belgija, Švicarska i Bosna i Hercegovina. I dok su Belgijanci i Švicarci ustrojili funkcionalne javne servise, bez obzira na sve poteškoće, i kojima u većini primjera mogu biti zadovoljni pripadnici raznih etničkih i jezičnih zajednica bez osjećaja da su zbog svoje pripadnosti zakinuti, u Bosni i Hercegovini je stanje posve drukčije, i što se tiče financijske stabilnosti, i poštivanja profesionalnih standarda i prihvaćanja pripadnika sva tri naroda javnoga servisa kao vlastitoga. Nezadovoljstvo posebice iskazuju Hrvati, čije političke i intelektualne elite, kao i brojni građani, navode da su zakinuti zbog nepostojanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u sklopu javnoga RTV servisa.
Cilj članka je istražiti stil koji slijedi medijska kultura u predstavljanju i zastupljenosti žena na hrvatskoj javnoj televiziji. Budući da su i mediji institucija koja sudjeluje u oblikovanju ...identiteta te utječe na učvršćivanje ili rušenje rodnih stereotipa, autore je zanimalo slijedi li HRT zakonsku regulativu ravnopravnosti spolova i njihova prikazivanja u medijima. Analizom dviju informativnih talk show emisija – In medias res i Otvoreno – pokušalo se vidjeti zovu li se i u kojoj mjeri žene kao gosti stručnjaci kada se raspravlja o važnim društvenopolitičkim temama ili je to područje još uvijek pridržano muškarcima. Autori su analizirali 38 epizoda dviju navedenih emisija u odnosu na prisutnost/odsutnost žena u studiju, na teme epizoda, glasove, tj. izvore informacija s obzirom na spol, i zanimanja gostiju. Ovim istraživanjem potvrđena je polazna hipoteza da su žene na hrvatskoj javnoj televiziji, barem u okviru analiziranih epizoda dviju informativnih emisija, nečujan glas kada se govori o ozbiljnim političkim, društvenim, gospodarskim i inim pitanjima.
Model javne televizije nacionalno je strukturiran model formiran početkom
dvadesetog stoljeća s ciljem prezentiranja i prenošenja najviše razine ljudskog znanja
koja će demokratski predstavljati ...ujedinjeni glas nacije. Model javne televizije je model
namijenjen služenju javnosti. Zamišljen je kao kolektor različitih gledišta i interesa
koji egzistiraju unutar zajednice. Štoviše, kao osjetljivi senzor koji će znati prepoznati
različitost aspiracija publike, te koji će znati kvalitetno odgovoriti na različitost spektra
interesa.
Ovaj je tekst namijenjen analiziranju problema koje Hrvatska televizija susreće u
svojem pokušaju transformacije ka instituciji koja će svoje djelovanje podrediti zakonitostima
funkcioniranja modela javne televizije. Problem transformacije sagledan je
kroz prizmu povijesnog naslijeđa. Stoga je djelovanje Hrvatske televizije analizirano
tri faze: komunističku, u kojoj je HTV predstavljao negativnu refleksiju modela javne
televizije; fazu nacional-autokracije, u kojoj, u okruženju umjereno promijenjenih
metoda, ali bitno promijenjenog političkog predznaka, HTV nije načinio bitniji pomak
prema udaljavnju od negativne refleksije modela javne televizije; kroz novu fazu koja
je uslijedila nakon općih parlamentarnih izbora, 3. siječnja 2000. te korjenitih promjena
strukture vlasti, fazu koja je donijela nagovještaj promjena. Međutim, bilo bi
iluzorno očekivati nagle promjene. Trodijelnom kronološkom analizom, ovaj rad donosi
prosudbu mogućnosti transformacije HTV-a ka modelu javne televizije.
Iako Hrvatska televizija i Hrvatski radio čine cjelinu (Hrvatska radiotelevizija),
zbog specifičnosti namjene ovog rada, Hrvatska televizija bit će analizirana kao nezavisna
cjelina.
Rad se bavi usporedbom naglasnog sustava u govoru novinara, voditelja i spikera hrvatske televizije s prozodijskom normom hrvatskoga jezika. Izabran je HTV koji je javna, državna televizija pa se ...stoga polazi od pretpostavke da bi se govor koji se na njoj čuje trebao doživljavati uzornim i poželjnim te bi trebao udovoljavati govornim i jezičnim normama. Snimljeno je i odslušano 418 minuta programa, uglavnom informativnog karatktera. Izračunat je broj pogrešaka po emisiji, ali i prosječan broj pogrešaka u naglašavanju u minuti. Otkloni od standarda nedvojbeno pokazuju usustavljenost i svrstani su u sedam kategorija: pojava silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima riječi, hiperkorektnost, neutralizacija kratkosilaznog i kratkouzlaznog naglaska, prisutnost lokalnih naglasnih obilježja, neprenošenje silaznih naglasaka na proklitiku, gubljenje zanaglasne dužine i kraćenje dugih naglasaka. Najčešće se griješi u izgovaranju silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima riječi. Odstupanja od standarda mogu se objasniti neusustavljenošću naglasne norme, težnjom za pojednostavljenjem složenog naglasnog sustava ili malom funkcionalnom razlikovnošću naglasaka.
Autorica drži kako je istraživanje funkcija televizije prioritetni problem svih suvremenih teorija medija. Svi opisi funkcija televizije naglašavaju informacijsku ulogu televizije čime televizijska ...vijesti zadobiva izuzetno mjesto. Za bilo koje istraživanje informativnog programa moraju se definirati specifičnosti televizijske vijesti, te definirati osnovni profesionalni kriteriji u odabiru i obradi vijesti. Na taj se način može odrediti koja je informativna uloga određene televizijske emisije i koji se profesionalni standardi primjenjuju pri uređivanju. U tekstu se dalje analizira situacija na HTV-u i komentiraju novija istraživanja uređivanja i selekcije vijesti u Hrvatskoj. Autorica smatra da je nužan temeljiti znanstveni rad iz područja televizijskog novinarstva kako bi se unio red među pojmove i definicije televizijskog novinarstva i TV vijesti. Sva buduća istraživanja televizijskog medija imati će višestruke koristi za unapređenje hrvatskoga televizijskog novinarstva u cjelini, podizanju profesionalnih standarda, a mogla bi se koristiti u različitim obrazovnim oblicima namijenjenim budućim novinarima.
Dvije su ključne zadaće javne televizije u liberalnoj demokraciji – poduprijeti demokratski sustav i vladavinu zakona, što je istodobno i jamstvo njezine neovisnosti i slobode, te osigurati javnosti ...točno i sveobuhvatno izvještavanje kao i ravnopravan i slobodan javni forum za raspravu o važnim društvenim temama. U ovom se radu autorica bavi pitanjem kako struktura Programskog vijeća HRT-a, sukladno zakonom povjerenim zadatcima, izravno utječe na program HTV-a, najveće i najutjecajnije nacionalne televizijske kuće. Prema Zakonu o HRT-u iz 2003. godine, jedanaest članova Programskog vijeća HRT-a, čiji je zadatak zastupati i štititi interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem programa, bira i razrješuje Hrvatski Sabor. Time je ponovno otvoreno pitanje mogućnosti izravnog utjecaja državne politike na rad Hrvatske televizije. Jedan od važnijih zadataka Vijeća jest kreiranje okvira neovisnoga, pluralističkog i uravnoteženog televizijskog programa, a ono podrazumijeva uspostavljanje kompleksne, transparentne strukture dinamičkih odnosa između profesionalnih novinara i urednika, organizacija civilnog društva, relevantnih društvenih skupina te interesa sveukupne javnosti.
U članku se analiziraju karakteristike predizbornog izvještavanja na hrvatskim televizijama o kampanji za hrvatske parlamentarne izbore 2007. godine. Po¬daci su dobiveni analizom sadržaja glavnih ...večernjih vijesti na televizijama s nacionalnim pokrivanjem – Dnevnik u 19:30 HTV1, Dnevnik u 19:15 Nove TV i Vijesti u 18:30 RTL-a, te su uključili sve emisije u doba službene predizborne kampanje i na izborni dan, tj. od 3. do 25. studenog 2007. godine. Ukupno su analizirane 22 emisije vijesti u ukupnom trajanju od 27,8 sati, a u njima uku¬pno 1.196 priloga. Od toga je 171 prilog koji se izravno odnosio na izbore či¬nio relevantni uzorak koji je analiziran kako bi se utvrdila obilježja predizbor¬nog izvještavanja televizija. Posebno se analizirala pristranost, odnosno ne-pristranost kao glavna normativna karakteristika vijesti u predizborno vrije¬me.
Istraživanje nije pokazalo postojanje pristranosti u predizbornom izvještava¬nju na razini nacionalnog televizijskog sustava ni prema kriteriju ravnoteže u prikazivanju političkih stranaka i kandidata, stajalištima medija, ni prema kriteriju refleksivne raznolikosti. Različita zastupljenost političkih stranaka pokazala se u slučaju male prednosti govornika najjače oporbene stranke SDP-a na RTL-u, a slične prednosti govornika vladajućeg HDZ-a na HTV-u i Novoj TV. Istraživanje je pokazalo i vrlo važnu ulogu nestranačkih aktera (po¬sebno Katoličke crkve kao najaktivnijeg pojedinačnog aktera) u definiranju predizborne agende vijesti.
Očito je, da se medijska okolina značajno promjenila u tehnološkom, ekonomskom i političkom obziru. To su i razlozi za deregulaciju i re-regulaciju elektronskih medija. U mnogim prilikama su ...komercijalni sistemi zamijenili predhodne sisteme sa isključivo javnom televizijom. Tako se formirao dualni medijski sistem, koji oblikuju komercijalni i javni televizijski akteri. Javna radiotelevizija postaje važan sudionik na slobodnom tržištu. Za europski medijski sistem karakteristične su aktivnosti kako javne televizije tako i privatnih komercijalnih postaja. U novonastalim prilikama došlo je do promjena karakteristika javnog televizijskog servisa, koji je u prošlosti bio ukrućen i nekomercijalan. U medijskoj okolini promatramo ekonomske, političke i tehnološke promjene. Promjene u tehnološkom razvoju donose nove platforme koje moraju biti uključene u tradicionalnu radioteleviziju. Vrlo je važno promatranje promjena u tehnološkom razvoju u kontekstu nove kvalitete, koja je pružana javnosti. Televizija je tako institucija koja je sastavni dio društvenog, kulturnog i političkog sistema. U članku želimo predstaviti nužnost ekonomskog uspjeha i promjene u tehnološkom razvoju, koji su tijesno povezani sa ostvarivanjem javnog interesa medija.
