U procesu učenja stranoga jezika motivacija kao jedan od afektivnih čimbenika ima vrlo važnu ulogu. Tijekom procesa učenja motivacija se mijenja. Povezana je s dinamičnim promjenama i različitim ...unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima je učenik izložen, stoga u tom procesu dolazi do čestih fluktuacija motivacije (Dörnyei i Skehan 2005). Motivacija u svojoj pojavnosti bitno utječe na način i tijek usvajanja stranoga jezika određujući joj intenzitet, tip, trajanje i učinkovitost. Ovaj rad je nastavak istraživanja o motivaciji za učenje francuskoga i talijanskoga jezika koje je provedeno tijekom školske godine 2019./2020. u srednjoj strukovnoj školi u Dubrovniku. U radu se prikazuju rezultati istraživanja provedenoga na uzorku dvije skupine učenika srednje strukovne škole, jedne koja uči francuski jezik (N = 124) i druge koja uči talijanski jezik (N = 146). Kao mjerni instrument korištena je prilagođena inačica Upitnika za mjerenje tipa i intenziteta motivacije učenika za učenje stranoga jezika autorice Mihaljević Djigunović (1998). Analiza podataka provedena je metodom deskriptivne i inferencijalne statistike. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos motivacije i varijabla spola, duljine učenja, ocjene, izloženosti izvannastavnim sadržajima, kao i boravka u zemljama francuskoga/talijanskoga govornog područja. Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost motivacije i navedenih varijabla u skupini učenika francuskoga jezika, a u skupini učenika koji uče talijanski jezik povezanost ovih varijabla uočena je samo na određenim ljestvicama motivacije. Nekolicina istraživanja bavi se motivacijom za učenje ovih dvaju stranih jezika u hrvatskome obrazovnom kontekstu. Stoga dobiveni rezultati pridonose spoznajama o motivaciji za učenje francuskoga i talijanskog jezika kao stranih jezika i mogu biti korisni istraživačima u području OVIJ-a i nastavnicima stranih jezika.
Poznato je da su grčki jezik i kultura imali velik utjecaj na rimsku
kulturu i književnost na latinskom jeziku. Nešto rjeđe pozornost privlači
utjecaj latinskoga jezika na grčki, osobito kada se radi ...o posuđenicama. Cilj
je ovoga rada prikazati poteškoće te neke neutemeljene navode pri analizi
latinizama zapažene tijekom istraživanja provedenoga na
Etimološkom rječniku
novogrčkog jezika
jezikoslovca i leksikografa Nikolaosa Andriotisa.
It is well known that Greek language and culture had a great impact on
Roman culture and literature in the Latin language. However, the influence of
the Latin language on Greek has drawn less attention, particularly when it
comes to loanwords. The goal of this paper is to show the difficulties and
certain unfounded claims in the course of analysis of Latinisms observed during
the research on the
Etymological Dictionary of Modern Greek
by linguist
and lexicographer Nikolaos Andriotis.
Članek obravnava jezikoslovno analizo govorjene slovenščine pri predstavnikih slovenske skupnosti v Torontu. Analiza prikazuje jezikovne značilnosti slovenščine pri dveh tipih uporabnikov slovenščine ...kot dediščinskega jezika, in sicer nosilcih in govorcih slovenščine kot dediščinskega jezika. Pri prvem tipu se kažejo predvsem narečne značilnosti izvornega kraja na vseh jezikoslovnih ravninah, pri drugem tipu uporabnikov pa vse večji vpliv angleščine kot večinskega jezika in kot enega od uradnih jezikov v Ontariu.1
V procesu jezikovne standardizacije imajo med različnimi funkcijami ključno vlogo funkcija združevanja, funkcija razdruževanja in funkcija prestiža. V prispevku je v središču pozornosti funkcija ...razdruževanja, ki zahteva redefiniranje statusa standardnih jezikov, pri čemer ima pomembno vlogo tudi politika. V takih primerih lahko pogosto govorimo o procesu restandardizacije ali, z drugimi besedami, o preoblikovanju jezika, ki je že standardiziran, vendar na nekoliko drugačnih temeljih. Rezultate takega procesa prikažemo v štirih jezikih naslednikih nekdanje srbohrvaščine, tj. hrvaščini, srbščini, bosanščini in črnogorščini, ki so bili po razdružitvi deležni različnih (potrebnih in nepotrebnih) jezikovnih sprememb (posebej na leksikalni in glasoslovni ravni) z izjemno simbolno vrednostjo. Vzroki za spremembe so tako zunanji (nova družbeno-politična ureditev), kot notranji (spremenjen odnos do sosednih standardnih jezikov, večje zanimanje za jezikovna vprašanja, strankarsko delovanje posameznih jezikoslovcev v okviru različnih inštitucij ipd.), v obeh primerih pa tesno povezani s političnimi strukturami.
Učno gradivo za nemščino kot tuji jezik Weitblick B2.1 poleg pregledanega učbenika in delovnega zvezka obsega še aplikacije za učenje, avdioposnetke za prenos in kot zgoščenko ter digitalni in ...tiskani učiteljski priročnik. Dodatno gradivo ponujata tudi spletna stran http://www.cornelsen.de/codes in platforma Scook https://www.scook.de/, kjer je prav tako na voljo učbenik v e-obliki.
Učno gradivo za nemščino kot tuji jezik Weitblick B1+ poleg pregledanega učbenika in delovnega zvezka obsega še aplikacije za učenje, avdioposnetke za prenos in kot zgoščenko ter digitalni in tiskani ...učiteljski priročnik. Dodatno gradivo ponujata tudi spletna stran http://www.cornelsen.de/codes in platforma Scook https://www.scook.de/, kjer je prav tako na voljo učbenik v e-obliki.
U ovom prinosu raspravlja se o jezičnoj uporabi i stilu u dosad neobjavljenom fragmentu drame Vladimir Ignaca Kristijanovića. Radu se prilaže transkripcija čitava fragmenta drame.
Učno gradivo za nemščino kot tuji jezik Das Leben za raven B1 poleg pregledanega učbenika in delovnega zvezka obsega še e-učbenik, na voljo prek spletne strani cornelsen.de in platforme ...blinklearning, aplikacijo z vsemi dodatnimi gradivi za uporabnike in uporabnice ter aplikacijo za utrjevanje besedišča, tiskani in digitalni priročnik za učitelja oz. učiteljico z vsemi dodatnimi gradivi, vadnico s testi in uvrstitvene teste, dvojezične slovarčke ter avdio- in videogradivo na zgoščenkah. Dodatno gradivo k učbeniški seriji ponuja tudi spletna stran cornelsen.de/webcodes.
Govorenje i pisanje dva su modaliteta jezične proizvodnje različitih obilježja koji pružaju različite izražajne mogućnosti te se zasnivaju se na različitim jezičnim zakonitostima. Razlike između ...modaliteta očituju se u uporabi jezičnih sredstava kojima se uspostavljaju odnosi na nadrečeničnoj razini, to jest konektora i ostalih diskursnih oznaka. Dosadašnja su istraživanja pokazala da se uporaba konektora i ostalih diskursnih oznaka razlikuje s obzirom na jezični modalitet. Mnogi oblici upotrebljavaju se i u pisanome i govorenome modalitetu, ali s različitim funkcijama, dok su neki drugi ograničeni na jedan jezični modalitet. S obzirom na nedostatak sličnih istraživanja u hrvatskome, u ovome su se istraživanju željele ispitati razlike u uporabi konektora i ostalih diskursnih oznaka s obzirom na jezični modalitet. Sukladno prijašnjim istraživanjima, očekivale su se razlike u čestoti konektora i diskursnih oznaka s obzirom na jezični modalitet. Istraživanje je provedeno na Hrvatskome nacionalnom korpusu (pisani jezik) te na Hrvatskome korpusu govornog jezika (govoreni jezik). Dobiveni su rezultati većim dijelom sukladni dosadašnjim istraživanjima, to jest pronađena je veća čestota diskursnih oznaka koje nisu konektori u govorenome korpusu te su se pojedini konektori i diskursne oznake pojavili u samo jednome od korpusa. Utvrđeno je i da se konektori pojavljuju češće u govorenome korpusu, a taj je rezultat u suprotnosti s prvotnom pretpostavkom o većoj čestoti tih oblika u pisanome korpusu. Rezultate provedenoga istraživanja potrebno je tumačiti u svjetlu žanrovskih osobitosti, stupnja formalnosti i interakcije.
Speaking and writing are two language production modalities that have different characteristics, expressive possibilities, and language principles. They differ in language devices that establish the relations on the level higher than the level of sentence, e.g., connectives and other discourse markers. Previous studies showed that the usage of connectives and other discourse markers differs regarding the language modality. Many forms are used in both spoken and written modality, though with different functions, while others are limited to only one language modality. Given the lack of similar research in Croatian, the aim of this study was to examine the differences in the usage of connectives and other discourse markers with respect to the language modality. Following previous research, differences in the frequency of connectives and other discourse markers in written and spoken modality were expected. It was also expected that some connectives and discourse markers would be limited to only one language modality. Corpus based research was conducted using a written (Croatian National Corpus) and a spoken corpus (Croatian Adult Spoken Language Corpus). The obtained results are largely in line with previous studies. A higher frequency of discourse markers was found in the spoken corpus, and some connectives and discourse markers were limited to only one or the other of the corpora. Contradictory to the initial assumption that connectives would be more frequent in the written corpus, the frequency of connectives was higher in the spoken corpus. The results of this research should be interpreted in the light of genre characteristics, the degree of formality and interaction.
PDF
