Jedan od glavnih preduvjeta za razumijevanje i oblikovanje koherentnoga usmenoga ili pisanoga diskursa jest uspješno razumijevanje i stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa. Tijekom obiju proizvodnja ...djeca imaju na raspolaganju širok raspon jezičnih sredstava za obilježavanje uzročnosti, od eksplicitnijih do implicitnijih.
U ovom je istraživanju upotrijebljeno prepričavanje kao metoda za poticanje stvaranja priča na temelju kojih je raspodjelom u pet markerskih tipova analizirano izražavanje uzročno-posljedičnih odnosa. Prepričavanje omogućuje istraživanje reformulacije sintaktičkih struktura prethodno pohranjene priče i analizu preklapanja između jezičnoga sadržaja kojemu je dijete izloženo (jezični unos) i jezika koji dijete proizvodi (jezični izlaz). Dvije skupine djece, u dobi od 10 (N=23) i 12 (N=30), bile su izložene priči u dvjema vremenskim točkama; u prvoj su je morali prepričati usmeno, a u drugoj pismeno.
Provedene analize pokazale su da su 12-godišnjaci proizveli ukupno više uzročno-posljedičnih veza od 10-godišnjaka, ali samo u pisanom obliku. Ta se razlika objašnjava većom pismenom kompetencijom 12-godišnje djece u proizvodnji složenih sintaktičkih struktura. Nadalje, obje skupine djece služile su se u obama modalitetima dominantno istim uzročnim markerima koji su u prvom redu gramatički. Rezultati upućuju na dječju sposobnost reformuliranja uzročnih odnosa neovisno o jezičnom sadržaju kojemu su prethodno bila izložena.
Zahvaljujući priređivaču Ondřeju Koupilu, 2003. godine ponovno je izdan etimološki poredbeni rječnik Knížka českých slov vyložených (1587.) Mateuša Benešovskoga Philonomusa zajedno s tekstom ...Gramatiky české (1577.). Taj rječnik s otprilike 300 natuknica zanimljiv je zbog usporedbe čeških leksema s drugim slavenskim jezicima, od kojih se poimence najčešće ističu ruski i poljski jezik. Očit je velik udjel istočnoslavenskoga leksika, ali se među natuknicama navode i riječi iz hrvatskoga jezika (hrv. vruće = češki horko). U ovom se radu analiziraju takve natuknice te se pokušava odrediti udjel hrvatskoga leksika među natuknicama u kojima autor češki jezik povezuje s »jedinstvenim slavenskim jezikom«. Smatra se kako mu je kao izvor hrvatskoga leksika mogla poslužiti bogata emauska knjižnica jer je autor bio posljednji ultrakvistički opat samostana Na Slovanech.
U radu se pozornost usmjerava na stihovanu zagonetku kao posebnu pjesničku vrstu, koja je u dvadesetom stoljeću zaokupljala pažnju istraživača (Jolles, Crnković, Kekez, Valand). Najprije se govori o ...njenim karakteristikama, a potom o tradiciji pojavljivanja tijekom povijesti hrvatske dječje književnosti, s komparatističkog gledišta u odnosu na stvaralaštvo nekolicine hrvatskih pjesnika (Vitez, Halovanić, Luketa, Videk i dr.). Središnji dio rada posvećen je zagonetkama Aljoše Vukovića, hrvatskoga pjesnika, koji se oslanja na tradiciju i djelo dosadašnjih pisaca za djecu, preuzimajući različitost pristupa u težini odgonetanja od svojih prethodnika, ali značajno šireći dosege vrste u motivskom, jezičnom i sadržajnom pogledu. Na nekolicini primjera argumentira se izražajni habitus Vukovićevih zagonetki. Autorice ga pozicioniraju u središte suvremene pjesničke produkcije, a vlastite analize potkrepljuju i citatima iz radova eminentnih književnih kritičara o Vukovićevu djelu.
U radu se predlažu četiri nove etimologije latinskih riječi: 1. lat. volgus ‘narod, puk’ se izvodi iz ie. *wog’hlo- metatezom (isti je praoblik odražen u gr. ókhlos ‘mnoštvo, rulja’, iz korijena ...*weg’h- ‘voziti’). 2. Lat. laedo ‘ubiti’ se izvodi iz ie. *slad- ‘ubiti, udariti’ (stir. slaidid) s dvoglasom -ae-analogijom prema caedo ‘sjeći’. 3. Lat. paedor ‘prljavština’ se izvodi iz ie. složenice *h2pe-h2 eyd-ōs, od prefiksa *h2pe- ‘od, iz’ i korijena *h2eyd- ‘bujati’ (arm. aytnum, stsl. jadъ ‘otrov’). 4. Lat. merx ‘roba, trgovina’ se izvodi iz ie. *merg’- ‘dijeliti’ (het. mārk-i ‘dijeliti, odvajati’), iz istoga korijena koji je i u lat. margō, marginis ‘granica’.
U radu se prikazuje obradba etnika, ktetika i egzonima u novijim tiskanim i mrežnim vrelima Instituta za hrvatski i jezikoslovlje. U uvodnome se dijelu rada raspravlja o tome koji su likovi etnika i ...ktetika prikladni za standardnojezičnu uporabu te se upućuje na novije definicije egzonima. U središnjemu se dijelu rada prikazuje način obradbe etnika, ktetika i egzonima u Školskome rječniku hrvatskoga jezika i Bazi etnika i ktetika.
Gradišćanskohrvatski jezik nema do danas svjesno i sustavno izgrađene leksikografije. Dosadašnji leksikografski rezultati nastali su iz puke praktične potrebe i znanstvenog dijalektološkog ...istraživanja. Ovaj prikaz želi dati nacrt o leksikografskom razvoju male hrvatske narodne skupine gradišćanskih Hrvata u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Moravskoj.
U radu se raspravlja o pridjevskim sintagmama tipa gol golcat. Istražuje se njihov položaj unutar norme hrvatskoga standardnog jezika i način obrade u raznim jezičnim priručnicima (pravopisima, ...gramatikama, frazeološkim radovima te u općim, frazeološkim i dijalektnim rječnicima). Proučavaju se i dosadašnji nazivi tog tipa pridjevskih sintagmi. Istraživanje se temelji na primjerima iz priručnika i rječnika hrvatskoga standardnog jezika i na onima iz čakavskoga narječja, a pokazalo se je da je njihova obrada često nesustavna i da se upotrebljava više naziva za istu pojavnost. Predlaže se da se sintagme tipa gol golcat nazivaju elativima te da se u gramatikama obrađuju na tvorbenoj razini, a u rječnicima unutar vlastite natuknice.
Ostvarenje dvostruke množine jednoga dijela dvosložnih i višesložnih imenica muškoga roda jedno je od zanimljivijih obilježja hrvatskoga imeničkoga sustava. U radu se na temelju korpusa analiziraju ...oblici tzv. duge i kratke množine 26 imenica muškoga roda podijeljenih u tri skupine: 1) dvosložne i trosložne imenice s nepostojanim a; 2) dvosložne imenice s kratkosilaznim naglaskom i dužinom; 3) složenice kojima je druga sastavnica jednosložna imenica. Izneseni podatci upućuju na šarolikost same pojave, ali i neujednačenost rječničkoga opisa te se iznose prijedlozi kako taj opis učiniti bližim stvarnoj jezičnoj uporabi odraženoj u korpusnim podatcima. Uočavaju se i zanimljive oscilacije u zastupljenosti jednih ili drugih oblika s obzirom na konkretni padež te mogućnost nastanka mješovite množinske paradigme. Posebna se pozornost posvećuje metodologiji korpusnoga istraživanja ove pojave te kriterijima za stupnjevanje dubletnosti kroz tzv. pojase dubletnosti.
U radu se na temelju vlastitoga terenskoga istraživanja analiziraju imenice muškoga roda koje su dijelom c-akcenatskoga tipa u sjeverozapadnim čakavskim govorima. Istražuju se promjene kojima su ...podložne i prikazuje suvremena zastupljenost toga akcenatskoga tipa u analiziranome korpusu.
Izvještava se o kroatistici dosad nepoznatu radu pravnika Mate Malinara o šatrovačkome jeziku kaznionice u Mitrovici iz 1912. Time se sustavno istraživanje supstandardnih hrvatskih varijeteta pomiče ...tridesetak godina dalje u prošlost od rada Josipa Hamma iz 1939–1940. Potom se analizira žargonski leksički sloj u bilješkama Franje Seiferta iz kaznionice u Lepoglavi, također iz 1912. Usuprot uvriježenoj predodžbi da je sleng izrazito promjenljiv utvrđuje se da postoji nemalen broj leksema koji su u istome ili sličnome značenju ostali dio hrvatskoga, upravo zagrebačkoga slenga do danas.
PDF
