Istraživanje vegetativne razvijenosti i rodnosti sorti lijeske provedena su u dva pokusan voćnjaka u Istri. U prvom pokusnom voćnjaku istraživanja su obuhvatila sorte: Fertile de Coutard, Cosford, ...Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca i Tonda Gentile Romana na podlozi Corylus colurna, a uzgojene u obliku stabla s krošnjom u obliku vaze. Razmak sadnje je 5 x 5 m (400 stabala/ha). Sve su sorte postigle dobru vegetativnu razvijenost na kraju 6. vegetacije. Veću bujnost od ostalih 6 sorti, postigla je sorta Fertile de Coutard. Razlika je visoko signifikantna. Podjednaku vegetativnu razvijenost postigle su ostalih 6 sorti. Najveći prirod postigla je sorta Cosford, a slijede je Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Romana, Magonca i Gunslebert, a najmanji sorta Merveille de Bollwiller. U drugom pokusnom voćnjaku, istraživana je vegetativna razvijenost i rodnost sorti: Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana i Fertile de Coutard uzgojene na vlastitom korijenu u obliku grmolike vaze s razmakom 4,5 x 4,5 m (493 stabla/ha). Na kraju 6. vegetacije sve su sorte postigle dobru razvijenost. Veću bujnost od sorte Istarski duguljasti postigle su sorte Fertile de Coutard i Tonda Gentile Romana. Podjednak prirod utvrđen je za sorte na vlastitom korijenu. Usporedbom vegetativne razvijenosti stabala na vlastitom korijenu i podlozi Corylus colurna utvrđeno je da su sve tri sorte na podlozi Corylus colurna postigle znatno veću bujnost. Usporedbom rodnosti sorti Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard na vlastitom korijenu i istih sorti na podlozi Corylus colurna ustanovljeno je da su sve 3 sorte dale znatno veći prirod na podlozi Corylus colurna. Istraživanja su obuhvatila utjecaj podloge na kemijski sastav lišća sorti: Fertile de Coutard, Istarski duguljasti i Tonda Gentile Romana. Provedena je analiza uzroka prijevremenog opadanja plodova.
Determination of trace element concentrations in atmospheric aerosols is important because of their toxic effects on human health. Additionally, they are now widely used in source apportionment ...studies. There is a number of methods for sample preparation of ambient particulate matter. One of the most widely used is microwave-assisted digestion of filter-based samples. Since the water-soluble fraction is bioavaliable, the aim of our study was to determine the concentration of selected trace elements (V, Cr, Mn, Ni, Cu, Zn, As, Cd, Sb, Tl, and Pb) in this fraction and compare it to the amounts obtained by two different microwave digestion procedures - one using a mixture of H2O2 and HNO3 and the other using a mixture of HF, HCl, and HNO3. The recoveries of the digestion procedures used were tested on certified reference material (NIST SRM 1648 Urban Particulate Matter). The procedures were applied to filters containing PM10 particles collected at an urban background location in Ljubljana, Slovenia. Among the elements analysed, V, Zn, As, and Cd displayed the highest concentration within the water-soluble fraction, with Cr, Ni, Tl and Pb displaying the lowest concentrations. The comparison between the two applied digestion procedures showed that Cr, Ni, Sb and Tl were strongly bound to the sample matrix.
Določevanje elementov v sledovih v atmosferskih delcih je pomembno zaradi njihovega toksičnega vpliva na človekovo zdravje. V zadnjem času se koncentracije teh elementov tudi zelo pogosto uporabljajo v študijah povezanih s porazdelitvijo po virih. Za določevanje elementov v sledovih se uporabljajo različne priprave vzorcev. Najpogostejši je razklop filtrov s pomočjo mikrovalovne peči. Ker je vodotopen delež tudi biološko dostopen, je bil namen naše študije določitev te frakcije posameznih elementov (V, Cr, Mn, Ni, Cu, Zn, As, Cd, Sb, Tl and Pb) in primerjava s koncentracijami po dveh različnih razklopih - prvi z mešanico H2O2 in HNO3 ter drugi z mešanico HF, HCl in HNO3. Izkoristke uporabljenih razklopov smo preverili s standardnim referenčnim materialom (NIST SRM 1648 Urban Particulate Matter). Preverjena postopka smo uporabili na filtrih, ki so vsebovali delce PM10, vzorčevane v Ljubljani, Slovenija. Med analiziranimi elementi so bili izrazito dobro topni v vodi V, Zn, As in Cd, najmanj pa Cr, Ni, Tl, in Pb. Primerjava med obema uporabljenima razklopoma je pokazala, da so Cr, Ni, Sb in Tl v delce izredno stabilno vezani.
SažetakMedvjeđa lijeska (Corylus colurna L.) prirodno je rasprostranjena u jugoistočnoj Europi, Anatoliji, Kavkazu i zapadnoj Himalaji. U Turskoj postoje mnoge izolirane populacije ove vrste u ...regijama Crnog mora, Mramornog mora, Egeja i središnje Anatolije. Mnoge male populacije medvjeđe lijeske u Turskoj su ugrožene. U ovoj studiji istraživana su morfološka i kemijska svojstva lješnjaka prikupljenih iz sedam populacija na području Turske. Provedenim istraživanjem utvrđene su statistički značajne razlike između populacija s obzirom na morfološke karakteristike plodova i sjemenki. Prosječne vrijednosti za dužinu, širinu, debljinu i masu plodova bile su 16,04 mm, 15,38 mm, 12,00 mm i 1,4650 g te za dužinu, širinu, debljinu i masu sjemenke 13,03 mm, 11,21 mm, 7,64 mm i 0,5047 g. Prosječna debljina ljuske bila je 1,91 mm, težina ljuske 0,9603 g, a omjer jezgre 34,64%. Utvrđene su statistički značajne razlike između populacija čiji je kemijski sastav analiziran. Kao rezultat analize, prosječni sadržaj masti, proteina, škroba i pepela iznosio je 64,1%, 15,9%, 10,2 g, odnosno 2,5%. Prema prosjeku u dobivenim masnim kiselinama, glavne masne kiseline bile su oleinska (79,53%), linolna (11,34%), palmitinska (5,68%) i stearinska kiselina (2,03%), dok su ostale masti bile pronađena u tragovima. Naši rezultati upućuju na to da se morfološke i kemijske karakteristike plodova medvjeđe lijeske mogu uspješno koristiti za razlikovanje populacija.
Cilj je ovoga rada bio istražiti mikrobiološku i fizikalno-kemijsku kvalitetu uzoraka meda, uzorkovanih za potrebe sajma: “Dani meda u FBiH 2020” u 2020. godini u kojoj su istražena ukupno 33 uzorka ...različitih vrsta meda s različitog zemljopisnog područija Bosne i Hercegovina (BiH). Cilj je ovog istraživanja bio procijeniti odnos fizikalno-kemijskih osobina i mikrobioloških svojstva ispitivanog meda u svrhu procjene njegove kvalitete. Dostavljeni uzorci su potjecali iz obje administrativno upravne cjeline BiH i to iz kontinentalnog, odnosno submediteranskog i mediteranskog dijela obuhvativši više od 60 % područja države. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka (n=33) njih 9 ili 29,7 % nije zadovoljilo zahtjeve fizikalno-kemijskih i mikrobioloških parametara ispitivanja. Zahtjeve jednog ili više parametara kvalitete prema nacionalnom Pravilniku o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda BiH (Anonymous, 2009.) nije zadovoljilo 5 uzoraka (16,5 %). Mikrobiološku kvalitetu zbog prekoračenja dopuštanog broja kvasaca i plijesni. nisu zadovoljila 4 ili 13,2 % analiziranih uzoraka. Kod 5 ili 16,5 % ispitanih uzoraka meda zabilježena je prisutnost pretraženih mikrooganizama u granicama dopuštenih odstupanja, dok Enterobacteriaceae i sulfitoreducirajuće klostridije nisu izolirane i bile su ispod limita detekcije. Uzorci meda kod kojih su utvrđeni rezultati bili nezadovoljavajući za fizikalno-kemijske parametre i mikrobiološke parametre ne mogu se dovesti u međusobni odnos.
Pozadina istraživanja. Svježi sirevi imaju važan udjel u tržištu sireva. Iako se razlikuju prema sastavu i tehnologiji proizvodnje, zajedničko im je da nemaju izraženi okus, a njihovom proizvodnjom ...nastaje velika količina sirutke. S druge strane, tržište sireva je odgovorno za stvaranje velike količine prehrambenog otpada. To nas je motiviralo da razvijemo novi proizvod, svježi sir s dodatkom zrelog sira, kojim bi se valorizirao suvišak zrelog sira.
Eksperimentalni pristup. Osnove za izradu sireva pripremljene su dispergiranjem različitih količina zrelog sira u pasti dobivenoj otapanjem škroba (kukuruznog ili od amilopektinske riže) u mlijeku. Tako dobivene emulzije su zatim razrijeđene dodavanjem mlijeka, a neke i obogaćene obranim mlijekom u prahu, nakon čega im je dodano sirilo. Ispitani su udjeli makrohranjiva u dobivenim sirevima te njihova fizikalna svojstva. Provedene su senzorske analize uzoraka svježih sireva proizvedenih s dodatkom zrelog sira Cheddar, kozjeg ili ovčjeg sira.
Rezultati i zaključci. Dodatak više od 8 % (m/m) zrelog sira u smjesu ometao je formiranje gela, no to se može spriječiti dodavanjem obranog mlijeka u prahu, što je potvrđeno analizom tvrdoće dobivenih uzoraka sireva. Praćenjem intenziteta sinereze različitih uzoraka utvrdili smo da se s dodatkom 2 % (m/m) škroba i 2,8 % (m/m) obranog mlijeka u prahu ona upola smanjila. Panel potrošača je tijekom senzorske analize dobivenih sireva bolje ocijenio svježe sireve konzistentnije teksture, te s okusom sira Cheddar.
Novina i znanstveni doprinos. Pripremljen je novi proizvod, svježi sir s dodatkom emulzije zrelog sira. Predloženom se metodom može izravno upotrijebiti suvišak zrelog sira za proizvodnju svježeg sira različitih svojstava, pri čemu se ne koriste polifosfati i ne nastaje suvišak sirutke. Fizikalna i senzorska svojstva svježeg sira mogu se izmijeniti dodavanjem različitih količina i vrsta škroba, zrelog sira i obranog mlijeka u prahu, čime se pruža mogućnost kreiranja široke palete proizvoda za veći broj različitih skupina potrošača. Za proizvodnju se može upotrijebiti suvišak zrelog sira iz maloprodaje ili dijelovi zrelog sira koji se ne mogu prodati, čime se smanjuje količina prehrambenog otpada.
Cilj rada bio je utvrditi učinak dviju gljiva bijele truleži – Pleurotus cornucopiae (Pc) i P. eryngii (Pe) – na uzorcima bukova drva nakon 60 dana inkubacije u usporedbi s učinkom standardne gljive ...Trametes versicolor (Tv). Razumijevanje degradacije drva zbog bijele truleži iznimno je važno za razvoj učinkovitih rješenja zaštite. U pokusu su prije i nakon inkubacije drva provedena mjerenja gubitka mase, kemijskih i mehaničkih svojstava te je obavljeno ispitivanje svjetlosnim mikroskopom. Utvrđeno je da je gubitak mase uzoraka iznosio 9 – 22 %, ovisno o vrsti gljive. Čvrstoća drva na savijanje nije toliko osjetljiva na utjecaj gljiva kao što se navodi u klasičnoj literaturi. Analiza slika dobivenih svjetlosnim mikroskopom pokazala je da su procesi propadanja drva pri zarazi objema gljivama slični. Stanjivanje stijenki drvnih stanica i hife kolonizacije obiju gljiva također su bile jednake. Rezultati su pokazali znatnu degradaciju drva napadnutoga gljivama roda Pleurotus, s tim da je gljiva Pc destruktivnija od gljive Pe.
Četiri različita matematička modela primijenjena su za predviđanje doze koagulanta u svrhu uklanjanja zamućenja: model odzivne površine (RSM), umjetna neuronska mreža (ANN), model potpornih vektora ...(SVM) i model prilagodljivog sustava neizrazitog zaključivanja zasnovanog na neuronskoj mreži (ANFIS). Rezultati su pokazali da svi modeli točno opisuju eksperimentalne podatke, iako je ANN model bio nešto bolji. SVM model imao je sličnu podudarnost kao i ANN model no razlika je bila u validaciji modela gdje je ANN model ostvario vrlo visoke vrijednosti koeficijenta korelacije te niske vrijednosti statističkih pokazatelja. No s ekonomskog gledišta, SVM model je prikladniji od ANN modela, budući da je njegov broj parametara 22 što je gotovo upola manje od broja parametara ANN modela (43 parametra), dok su rezultati bili slični. Dodatno smanjenje ekonomskih troškova može se ostvariti primjenom RSM modela koji je ostvario visoke vrijednosti koeficijenata s obzirom na svega 13 parametara. Uz to, RSM model imao je prihvatljive statističke pokazatelje.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Cilj je ovoga rada bio razviti aplikaciju za prikaz kemijskih analiza vode koja se koristi za ljudsku potrošnju kao i vode za navodnjavanje. Aplikacija je programirana u programskom jeziku PHP te ...služi za bržu obradu laboratorijskih podataka, kvalitetniju ocjenu kakvoće podzemne i površinske vode te precizniju klasifikaciju vode za navodnjavanje s obzirom na fizičke, kemijske i mikrobiološke probleme. Tabličnim unosom podatci se analiziraju prema graničnim MDK-a vrijednostima, a unosom glavnih aniona i kationa u aplikaciju dobivaju se fizikalni i kemijski parametri važni za klasifikaciju vode za navodnjavanje. Aplikacija računa vrijednost elektrovodljivosti (EV), ukupne tvrdoće (UT), nekarbonatne tvrdoće (NKT), ukupno otopljenih tvari (UOT), postotka natrija (Na%), odnosa adsorbiranoga natrija (SAR), rezidualnih karbonata (RK), indeksa permeabiliteta (PI) i ukupne koncentracije soli (UKS). Osim navedenih parametara, korištenjem aplikacije mogu se provjeriti potencijalni problemi inkrustacije i korozije u slučaju korištenja analizirane vode.
PDF
