U članku su izneseni rezultati arheološkog nadzora provedenog u atriju Kneževa dvora u Dubrovniku potkraj 2015. i početkom 2016. godine, u vrijeme njegove obnove, kao i rezultati određivanja starosti ...drvenih pilota metodom 14C – AMS (akceleratorska masena spektrometrija).
Pri izvođenju geomehaničkih bušotina u kamenim temeljima stupova u atriju Dvora utvrđeno je da se ispod njih nalaze ostaci drvenih pilota. Temelji su oslonjeni na drvene pilote zabijene u muljevito tlo kako bi se osigurala stabilnost građevine. Provedene analize radioaktivnim ugljikom 14C odredile su starost drva u rasponu od 16. do 19. stoljeća. U recentnom nasipnom sloju između temelja stupova i armiranobetonskih greda pronađen je manji broj keramičkih, staklenih, metalnih i kamenih nalaza. Ti nalazi svjedoče o upotrebi stolnog keramičkog glaziranog i staklenog posuđa te grubog kuhinjskog keramičkog posuđa svakodnevne upotrebe u Dvoru i/ili okolnim građevinama. Pronađeni ulomci također upućuju na to da je prostor Dvora ili neke obližnje građevine bio osvjetljavan staklenim svjetiljkama te da su stakleni diskovi (oculi) korišteni za izradu prozorskih ploha.
Dokument iz Vatikanskog arhiva dovodi u vezu svjetovnu gradsku vlast prve polovice 15. st. sa splitskim nadbiskupom Petrom Diškovićem i neizravno može pomoći u datiranju početka gradnje sjevernog ...krila Kneževa dvora i gradske lože. Gradnja kapele sv. Dujma izravno je povezana s gradnjom sklopa Kneževa dvora i kasnijom gradnjom kapele sv. Staša. Ideja je postojala i prije mletačkog zauzeća Splita kada je nadbiskup Dišković 1409. primio novac od Hrvojeve žene Jelene za gradnju rake sv. Dujma. Njegov dolazak na čelo splitske crkve 1420. mletačka je politika kojom se zaobišlo izbjeglog biskupa Dujma de Judicibusa. Obnova kapele sv. Dujma započinje 1422. donacijom još jedne Splićanke Urše de Andreis, a završava 1427. Gradnja Kneževe palače, njezina istočnog krila s gradskom vijećnicom započela je neposredno nakon ljeta 1426., a provodio ju je Bonino Milanac paralelno s dovršavanjem kapele.
Knežev dvor u Dubrovniku, najznačajniji kulturno-povijesni arhitektonski objekt urbane povijesne jezgre, teško je oštećen u potresu 1979. godine. Među više od tisuću građevina koje su stradale u tom ...razornom potresu čak tri četvrtine bili su spomenici kulture nulte kategorije. Obnova koja je nakon toga uslijedila pokazala se
velikim izazovom konzervatorskoj i restauratorskoj struci iziskujući
novčana sredstva, organizacijsku strategiju, zakonsku osnovu i društvenu participaciju kakva do tada nije bila viđena. Radi istraživanja i saniranja štete od potresa 1979. godine osnovan je
Zavod za obnovu Dubrovnika koji je rukovodio i obnovom Kneževa
dvora od 1982. do završetka radova 1984. godine. Osobita oštećenja pretrpjeli su konstruktivni dijelovi objekta, čime je ugrožena njegova stabilnost. Istražni radovi i sanacija obuhvatili su sva krila i etaže Dvora. Iako je obnovom ostvaren osnovni cilj – veća otpornost građevine na potrese, stav je stručnjaka da su istražni radovi bili nedostatni, a građevinski zahvati suviše invazivni.
U ovome se radu prvi put objašnjava važnost elaborata obnove koji je nastao prije potresa, donose se nove interpretacije konzervatorskih postupaka i analiziraju se posljedice koje prilagođavanje spomenika muzejskoj namjeni ima na integritet samog spomenika.
Četiri reljefa na kapitelima impostima portala Kneževa dvora u Dubrovniku prikazuju, po svoj prilici, astrološkoastronomske teme. Konzole koje nose trijem Kneževog dvora ukrašene su reljefi ma koji ...imaju značenja mitološke naravi, bliske duhu humanizma i renesanse.
U ovom radu je analizirana konstrukcija atrija Kneževa dvora u Dubrovniku i temeljni nedostatci te konstrukcije koji kontinuirano, kroz dulje razdoblje, uzrokuju otvaranje pukotina. Postavljena su ...dva numerička modela i prikazani najvažniji rezultati provedenih proračuna koji su potvrdili opravdanost pretpostavki iz ovog rada o uzrocima oštećenja. Proračunom dobivena kritična mjesta dobro se podudaraju s rezultatima eksperimentalnih istraživanja na objektu i položajima pukotina.
PDF
