Contemporary conceptions of giftedness have pointed out that giftedness is a dynamic phenomenon which should be considered in relation to the enviromental context. Among the environmental factors, ...the greatest attention is paid to the family of a gifted child, which is considered as an the essential context for the development of giftedness. This paper examines the role of the family support and stimulation, as well as the family cohesiveness and flexibility, in the implemetation of high potentials. Many studies on relations between the family support/stimulation and development of giftedness suggest that „complex families“ are the most stimulating environment. This type of families keeps a balance between integration (emotional support) and differentiation (intellectual stimulation). However, a significant body of empirical evidence testifies that gifted individuals often grew up in a situation of poor family support and disharmonious family relations, which suggest a low placement of these families on the dimension of integration. The contradiction of these findings can be successfully overcomed if giftedness is considered in the context of a specific domain of its manifestation. Studies on relations between the family cohesion/adaptability and development of giftedness generate even more confusion. Namely, results in this segment suggest important corelation between the family cohesion/flexibility and talent development on one hand, and the equal prominence of these characteristics in families with gifted and average child, on the other hand. In addition, these research do not provide unambiguous answers about the optimal levels of the family cohesion/adaptability in the development of talent, which was precisely elaborated in many theoretical modeles. Therefore, attempts to generalize the findings in this segment are more speculative and may be considered as guidelines for future research on the role of the family cohesion/adaptability in the conversion of outstanding potential.
According to semiotics, a text is a complex linguistic sign examined from semantic, syntactic, and pragmatic points of view. The latter includes the language user, as (s)he is the only one to whom ...the signifier evokes the signified and vice versa. This should also be taken into consideration in the analysis of cohesive-connective language devices as simple signs that structure a text and show vibrations of language with time, space, and man.
The aim of this paper was to establish the total and individual contributions of personality traits of the adolescents (Big five personality traits) and family context variables (perception of ...parental behaviour of mothers and fathers, and perception of family adaptability and cohesion) in explaining the variance of satisfaction with life in adolescents. The research sample consisted of 425 participants (200 female and 225 male). The average age of participants was M= 18 (SD=0.72). The data were collected using group work method and the following instruments were applied: Children's Report of Parental Behavior Inventory, Family Adaptability and Cohesion Evaluation Scale, Big Five Personality Factors Self-Report Scale and Global Satisfaction with Life Scale. The results of hierarchical regression analyses indicate that the described set of predictor variables accounts for 53% of total variance of satisfaction with life in girls and 49% of total variance of satisfaction with life in boys. It was found that variables of family context and adolescents' personality traits contribute significantly in explaining the variance of satisfaction with life for both girls and boys. Analyses conducted separately for the subsample of girls and boys have provided a better insight into results and showed that patterns of these relations are somewhat different for girls and boys, namely, that predictors of satisfaction with life are not the same for these two groups. The results of this study clearly indicate the importance of personality traits of adolescents, as well as perception of positive interactions with parents as important protective factors, which effect the satisfaction with life in adolescents of both genders.
Ovim istraživanjem željelo se unaprijediti područje razumijevanja strategija suočavanja roditelja djece s teškoćama
u razvoju te njihove povezanosti s roditeljskim stresom, roditeljskom kompetencijom ...i obiteljskom kohezivnošću. U
istraživanju su sudjelovala 122 roditelja djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju. Podaci su analizirani metodama
deskriptivne statistike te izračunavanjem korelacija između promatranih varijabli. Roditelji djece s teškoćama u razvoju
u ovom uzorku izražavaju umjerenu razinu roditeljskog stresa i umjereno zadovoljstvo doživljajem vlastite roditeljske
efikasnosti i zadovoljstva roditeljstvom dok obiteljsku kohezivnost procjenjuju visokom. Prema dobivenim rezultatima
roditelji djece s teškoćama u razvoju od strategija suočavanja najčešće koriste mobiliziranje resursa obitelji i aktivno
suočavanje, zatim traženje duhovne podrške, pasivnu procjenu situacije te traženje podrške okoline. Utvrđeno je da
roditelji koji koriste strategiju mobiliziranja resursa obitelji i aktivnog suočavanja doživljavaju nižim roditeljski stres
te pozitivnije procjenjuju vlastitu roditeljsku efikasnost i zadovoljstvo roditeljstvom. Nadalje, roditelji koji su skloniji
pasivnom izbjegavanju ujedno izražavaju i veći doživljaj roditeljskog stresa i niže zadovoljstvo roditeljstvom. Dobivene
spoznaje daju smjernice za praktičan rad s roditeljima djece s teškoćama u razvoju usmjeren jačanju aktivnih strategija
suočavanja s krizom te jačanju obiteljske kohezije, roditeljskog zadovoljstva te efikasnosti.
Cilj je rada ispitati ukupan i zasebne doprinose osobina ličnosti adolescenata (velikih pet osobina ličnosti) i varijabli obiteljskog konteksta (percepcija roditeljskog ponašanja majki i očeva te ...percepcija obiteljske prilagodljivosti i kohezivnosti) u objašnjenju zadovoljstva životom kod adolescenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 425 sudionika (200 djevojaka i 225 mladića). Prosječna dob sudionika je M=18 (SD=0.72). Podaci su prikupljeni metodom grupnog rada, a primijenjeni su sljedeći instrumenti: Upitnik za mjerenje roditeljskog ponašanja, Skala obiteljske prilagodljivosti i kohezivnosti, Skala samoprocjene za mjerenje velikih pet faktora ličnosti i Skala općeg zadovoljstva životom. Rezultati istraživanja, primjenom hijerarhijskih regresijskih analiza, pokazuju da se opisanim setom prediktorskih varijabli može objasniti 53% ukupne varijance zadovoljstva životom kod djevojaka te 49% ukupne varijance zadovoljstva životom kod mladića. Pri tome je utvrđeno da i varijable obiteljskog konteksta i osobine ličnosti adolescenata značajno pridonose objašnjenju varijance zadovoljstva životom u objema skupinama adolescenata. Analize provedene posebno za poduzorak djevojaka i poduzorak mladića omogućile su bolji uvid u dobivene rezultate i pokazale da se obrasci ovih odnosa donekle razlikuju kod djevojaka i mladića, odnosno da prediktori zadovoljstva životom nisu isti za jedne i za druge. Rezultati ovog istraživanja jasno upućuju na značaj osobina ličnosti adolescenata, ali i percepcije pozitivnih interakcija sa roditeljima, kao važnih protektivnih faktora koji djeluju na ukupan osjećaj zadovoljstva životom kod adolescenata obaju spolova.
Obitelj kao temeljni stup društva predmet je istraživanja brojnih studija koje izučavajući pojedine aspekte funkcioniranja njezinih članova nastoje unaprijediti kvalitetu života cijele obitelji. ...Obiteljsku kohezivnost u ovom radu proučavamo u kontekstu podrške, emocionalne povezanosti i interakcije članova obitelji u svakodnevnom životu. Cilj je ovoga rada dobiti uvid u obiteljsku koheziju kod obitelji djece s teškoćama u razvoju te ispitati doprinos socio-ekonomskih obilježja, dobrobiti roditelja, roditeljskog stresa i neposredne socijalne podrške u objašnjenu obiteljske kohezije. Primjenom hijerarhijske regresijske analize na uzorku roditelja djece s teškoćama u razvoju (N=308) rezultati pokazuju da: roditelji koji doživljavaju viši roditeljski stres istodobno su i oni roditelji koji obiteljsku koheziju percipiraju nižom te da roditelji koji su zadovoljni brakom i socijalnom podrškom neposredne okoline obiteljsku koheziju percipiraju višom. Izneseni rezultati upućuju na mogućnost dodatnog rada na osnaživanju članova obitelji djece s teškoćama u razvoju. Rad na unaprjeđenju partnerskih odnosa i dostupne socijalne podrške uz prevenciju roditeljskog stresa dovodi do jače obiteljske kohezije.
Predmet rada jest obiteljska kohezivnost u seoskim i gradskim obiteljima, analizirana temeljem rezultata pregledna istraživanja
(survey research) provedena na proporcionalnom uzorku srednjoškolaca ...(4.865 adolescenata) u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ispitivanje je provedeno
primjenom prilagođene ljestvice obiteljskih rituala i zajedničkih aktivnosti (Compan i sur., 2002). Rezultati upućuju na značajne razlike seoskih i gradskih obitelji u nekim oblicima obiteljske interakcije, te da djevojke i mladići unekoliko različito percipiraju obiteljsku kohezivnost. Za interakciju gradske obitelji znakovita su
zajednička obiteljska putovanja i izleti te odlasci u kupovinu, dok dominantne obrasce interakcije seoske obitelji čine zajednički odlasci
u crkvu, zajedničko objedovanje, zajedničko provođenje praznika i
zadovoljavanje školskih potreba. Stupnjevita analiza diskriminacijske
funkcije pokazala je da se djevojke od mladića statistički značajno
razlikuju čak u deset od dvanaest ispitanih oblika obiteljske interakcije: djevojkama su svojstveni odlasci u kupovinu i šetnje s
nekim od roditelja, a mladićima odlasci na sportske događaje i
bavljenje sportom. Ispitana je i sveza obiteljske kohezivnosti i zadovoljstva životom djevojaka i mladića sa sela i iz grada te je utvrđeno kako obiteljska kohezivnost snažno određuje zadovoljstvo
životom adolescenata, koje je općenito izraženije u mladića nego u
djevojaka. Loša obiteljska komunikacija ima značajno negativniji učinak na zadovoljstvo životom adolescenata u selu nego u gradu i
upozoruje da je kvalitetna obiteljska komunikacija vjerojatno važniji
protektivni faktor za funkcioniranje ličnosti adolescenata u selu nego
u njihovih vršnjaka u gradu. Opće značajne razlike li zadovoljstvu životom mladih sa sela i iz gradova, međutim, nisu utvrđene, jer interakcijski učinak prebivališta i spola nije statistički značajan.
