Istraživana je kvaliteta pilećih trupova i mesa od po 18 pilića hrvatske autohtone pasmine hrvatica (dudica) porijeklom iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Pilići iz ekološke skupine hranjeni su ...prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (N.N. 13/02). Obje analizirane skupine pilića tovljene su tijekom 98 dana. Prosječna završna tjelesna masa pilića iz ekološkoga tova bila je 0,769 ± 0,06 kg, a iz konvencionalnoga tova 0,883 ± 0,14 kg, dok je prosječna masa obrađenih pilećih trupova bila 0,528 ± 0,05 kg (ekološka skupina) i 0,605 ± 0,10 kg (konvencionalna skupina). Trupovi pilića iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,05) veći udio prsa (17,94 %) u odnosu na trupove pilića iz konvencionalnoga tova (16,94 %), dok u pogledu udjela drugih dijelova u trupu, nisu utvrđene značajne razlike (p<0,05), između analiziranih skupina pilića. Prsa i nadbataci pilića iz ekološkoga tova imali su značajno manji udjel kože, dok u pogledu udjela mišićnog tkiva i kostiju u navedenim dijelovima, nisu utvrđene značajne razlike (p>0,05) između pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Meso pilića iz ekološkoga tova, u odnosu na ono pilića iz konvencionalnoga tova, imalo je značajno višu (p<0,05) pH1 vrijednost (6,46 : 6,24), i vrlo značajno nižu (p<0,01) L* vrijednost (62,06 : 63,87), višu a* vrijednost (12,01 : 9,79), višu b* vrijednost (19,64 : 17,14), manje vode (74,51 % : 74,97 %), više sirovih bjelančevina (24,32 % : 23,42 %), manje masti (0,79 % : 1,37 %) i manje pepela (1,16 % : 1,19 %).
U pokušaju smanjenja sadržaja ukupnog kolesterola u jajima, tijekom šest tjedana tri skupine kokoši nesilica hranjene su hranom koja je sadržavala
3 % gljive Lentinus edodes, 20 % micelija iste ...gljive te kontrolnom hranom bez gljiva. Tijekom cijelog pokusa praćena je nesivost, masa jaja, čvrstoća ljuske, indeksi bjelanjka i žutanjka, Haugh jedinice svih snesenih jaja, kao i sadržaj kolesterola u žutanjcima reprezentativnog dijela jaja u svakom tjednu tretmana i u tjednu nakon tretmana. Rezultati su pokazali da plodno tijelo i micelij gljive Lentinus edodes u hrani kokoši nesilica nisu utjecali na značajnije promjene sadržaja ukupnog kolesterola u jajima, kao što nisu značajnije promijenili nesivost ni parametre kakvoće jaja tretiranih kokoši u odnosu na kontrolne.
Istražena je pojavnost protutijela za virus zarazne anemije pilića (VZAP) u necijepljenih teških hibrida kokoši i tovnih pilića u Hrvatskoj. Serološki je pretraženo pet jata s četiri farme rasplodnih ...kokoši i šest jata tovnih pilića s ukupno četiri farme. Prikupljeno je 147 uzoraka krvnog seruma i imunoenzimnom probom (ELISA) pretraženo na prisutnost specifičnih protutijela za virus zarazne anemije pilića. Protutijela za VZAP dokazana su u 94,7% uzoraka seruma rasplodnih jata i 26,6% tovnih pilića. Dobiveni rezultati dokazuju veliku pojavnost protutijela za VZAP u rasplodnih jata i prirodnu horizontalnu infekciju tovnih pilića u četiri od ukupno šest jata bez kliničkih simptoma bolesti. Provedeno istraživanje ukazuje na nepotrebnost cijepljenja protiv VZAP ako se jata zaštite od zarazne bolesti burze i Marekove bolesti, što omogućuje normalan razvoj imunosnog sustava i posljedično, dobne otpornosti na infekciju virusom zarazne anemije pilića.
Pogača uljane repice, kao glavni sporedni proizvod pri proizvodnji ulja
godinama predstavlja veliki izazov istraživačima i nutricionistima glede njene uporabe u hranidbi kokoši nesilica. Cilj ovog ...istraživanja bio je utvrditi utjecaj 8 i 16 % pogače uljane repice domaćeg kultivara Bristol u krmnim smjesama na proizvodna svojstva kokoši nesilica. U pokusu je korišteno 90 kokoši Hrvatica u razdoblju od 24. do 32. tjedna nesivosti. Kokoši su bile raspoređene u 30 kaveza po tri kokoši u svakom. Hranidba kokoši s 8 % (PN-8) i 16 % (PN-16) pogače uljane repice u hrani nije imala (p>0.05) negativan utjecaj na prosječnu masu jaja te prosječnu nesivost kokoši. Kod skupine PN-16 zabilježen je najviši mortalitet (10 %), što je značajno (p<0.05) doprinijelo smanjenju ukupnog broja snešenih jaja tijekom istraživanja. Isto tako je kod skupine PN-16 zabilježen najveći utrošak krmne smjese po kilogramu jajčane mase i prosječno po jednom jajetu. Šesnaest % pogače uljane repice u krmnoj smjesi dovelo je do nešto većih vrijednosti glede čvrstoće ljuske, visine bjelanjka, boje žumanjka i Haugh jedinica, no te razlike nisu bile značajne (p>0.05). Prosječne ocjene za miris, okus, boju i opću ocjenu jaja u skupini PN-16 bile su niže u odnosu na ostale tretmane. Iz svega gore navedenoga vidljivo je da se pogače uljane repice dobivene iz sjemena uljane repice domaćih kultivara Bristol
može preporučiti u udjelu od 8 % u krmnim smjesama za kokoši nesilice.
Fiziološki mehanizmi reprodukcije, u vrijeme umjetno izazvanog mitarenja, nisu dovoljno ispitani. Od dosadašnjih ispitivanja poznato je da izazvano mitarenje s potpunim ograničavanjem hrane uzrokuje ...nagli pad tjelesne mase, pad u koncentraciji gonadotropnih i spolnih hormona u plazmi i povećanje koncentracije tiroidnih hormona. Cilj ovog rada je utvrditi promjene u koncentraciji folikulo-stimulirajućeg hormona (FSH), luteinizirajućeg hormona (LH) i progesterona (P) kod kokoši dva genotipa ISA Brown na uzrast od 88 tjedana i Hisex Brown na uzrast od 91. tjedna, u pojedinim točkama razdoblja mitarenja. Iz dobivenih rezultata može se vidjeti da se hormonalni status kokoši značajno mijenja, jer koncentracija FSH u krvnom serumu za vrijeme pripremnog razdoblja za mitarenje iznosi 60,48ng/ml, 62,36 ng/ml i 76,26 ng/ml u trećoj, prvoj i drugoj skupini. Nakon stresnog razdoblja ona se smanjuje i iznosi 23,38 ng/ml, 25,16 ng/ml i 44,95 ng/ml, dok se u tijeku drugog ciklusa nesenja stabilizira i dostiže 91,36 ng/ml u skupini 3 (nesilice Hisex Brown), 45,12 ng/ml u skupini 2 i 64,26 ng/ml u skupini 1 (nesilice ISA Brown). Koncentracija luteinizirajućeg hormona isto tako se mijenja i za vrijeme pripremnog razdoblja iznosi: - 16,88 ng/ml, 11,16 ng/ml i 23,85 ng/ml u skupinama 1, 2 i 3; za vrijeme razdoblja stresa: -2,08 ng/ml, 13,96 ng/ml I 9,90 ng/ml u skupinama 1, 2 i 3. Za vrijeme drugog ciklusa nesenja koncentracija se povećava i iznosi 27,50 ng/ml i 21,92 ng/ml (prva i druga skupina) (ISA Brown), dok je najviša koncentracija izmjerena kod nesilica iz skupine 3, 37,35 ng/ml (Hisex Brown). Progesteron u krvnom serumu za vrijeme pripremnog razdoblja u skupini 1 je 167,5 pg/ml, skupini 2 je 49,6 pg/ml (ISA Brown), dok u skupini 3 iznosi 94,8 pg/ml (Hisex Brown). Na kraju stresnog razdoblja značajno se smanjuje i u skupini 1 iznosi 0, u skupini 2, 19,2 pg/ml, a u skupini 3, 25,6 pg/ml. Za vrijeme maksimalne nosivosti koncentracija progesterone se povećava i iznosi: - 135,3 pg/ml u skupini 3 (Hisex Brown) i 22,64 odnosno 41,4 pg/ml u skupinama 1 i 2 (ISA Brown).
Cilj istraživanja bilo je testiranje učinka krmnog pripravka “ZeoFeed” (klinoptilolit) dodanog u krmne smjese za kokoši nesilice (1 %) na proizvodnju jaja i utrošak krmne smjese. Tijekom istraživanog ...razdoblja (315 dana) pokusne kokoši nesilice (60 Isa Brown nesilica hranjenih krmnim smjesama s dodatkom pripravka ZeoFeed) snesle su prosječno 5,53 jaja više po kokoši od kontrolnih kokoši nesilica (60 Isa Brown nesilica hranjenih krmnim smjesama bez pripravka ZeoFeed). U pokusnoj skupini kokoši intenzitet nosivosti bio je za 1,75 % veći u odnosu na kontrolnu skupinu nesilica, što je rezultiralo većom količinom snesenih jaja. I pored dokazano niže (P ≤ 0,01) prosječne mase jaja nesilica pokusne skupine (65,65 g) u odnosu na kontrolnu skupinu (66,32 g), ukupna proizvodnja jajčane mase tijekom 315 dana istraživanja bila je kod pokusne skupine (18 945,10 g) veća za 172,42 g po kokoši u odnosu na kontrolnu skupinu (18 772,61 g). Tijekom cijelog istraživanog razdoblja pokusna skupina kokoši nesilica utrošila je po kokoši 428,4 g krmne smjese manje u odnosu na nesilice kontrolne skupine, a utrošak krmne smjese za proizvodnju jajčane mase bio je također manji (407,29 g).
Pokus je proveden s ciljem da se istraži učinak svakodnevnog peroralnog unosa pripravka ZeoFeed hranom na kakvoću jaja kokoši nesilica. Aditiv ZeoFeed (sadrži preko 80% sedimenta klinoptilolita) bio ...je primiješan u kompletne krmne smjese (1 %) pokusnih nesilica (30 kokoši), dok je kontrolna skupina hranjena istim kompletnim smjesama ali bez dodatka ZeoFeeda. Kokoši hibridne linije Isa Brown bile su smještene individualno u tehnologiji kaveznog uzgoja. Jaja za analizu uzimana su od svake kokoši svakog 4. tjedna, ukupno 9 uzimanja. Tijekom razdoblja nesenja analizirano je 270 jaja po skupini. Pratila se masa i udio ljuske jaja, masa i udio žumanjka, masa i udio bjelanjka te čvrstoća i boja ljuske jajeta. Rezultati pokusa su potvrdili da dodatak 1% ZeoFeed-a u hranu kokoši nesilica u ovom istraživanju nije negativno utjecao na praćene pokazatelje kakvoće jaja. Razlike među skupinama nisu bile statistički značajne (P ≤ 0,05).
Cilj je ovog rada istražiti učinak zamjene životinjskih bjelančevina (mesnokoštano brašno) biljnim bjelančevinama (obrađene sjemenke lupine) na produktivnost i zdravlje kokoši nesilica. Pokus je ...proveden na konzumnim nesilicama hibrida Isa Brown u dobi od 22. do 58. tjedna. Korištena lupina sorte JUNO nije negativno utjecala na produkciju jaja i kvalitetu ljuske jaja. Međutim, značajno povećnje (P ≤ 0,01) zabilježeno je kod slijedećih parametara; prosječne mase proizvedenih jaja (od 60,03 g na 61,66 g), mase ljuske jaja (s 7,17 g na 7,78 g) i mase bjelanjka (od 36,33 g na 37,31 g). Premda učinak lupine na masu žumanjka nije bio utvrđen, dokazano je (P ≤ 0,01) poboljšanje njegove boje. Pozitivnim rezultatom zamjene mesnokoštanog brašna lupinom možemo smatrati i značajno (P ≤ 0,05) smanjenje sadržaja kolesterola u žumanjku jajeta (za 15,86 g.kg-1).
U radu su opisane patološkohistološke promjene na organima kokoši nesilica koje su dobivale različite doze gizerozina (2,5; 5; 7,5 i 10 mg/kg tjelesne mase dnevno u tijeku tri tjedna). U pokus je ...bilo uključeno 115 kokoši nesilica podijeljenih u pet skupina. K0/n = 10 - skupina nije dobivala ni fiziološku otopinu niti gizerozin. K1/n = 21 - skupina dobivala je fiziološku otopinu. Skupine G1, G2, G3 i G4 su također imale po 21 životinju i dobivale su različite doze gizerozina otopljenog u fiziološkoj otopini kako slijedi: 2.5; 5; 7.5 i 10 mg/kg tje-lesne mase. Makroskopske promjene su uglavnom zabilježene na mišićnom želucu, a utvrđena je i punokrvnost te slabije degenerativne promjene na jetri i bubrezima. Među patološkohistološkim promjenama (srce, jetra, bubreg, slezena, pluća, gušterača, mozak, duodenum i žljezdani želudac) u gizerozinskim skupinama životinja najizraženije su bile promjene na krvnim žilama (zadebljanje i hijalinizacija stijenki krvnih žila, perivaskularni edem te infiltracija stijenke žile mononuklearima) osobito u plućima, slezeni i mozgu. U svim pretraženim tkivima nađena je parenhimska i hidropičnovakuolarna distrofija kao rezultat hipoksije. Najizraženije promjene su bile u duodenumu i očitovale su se jakom upalom, koja je uključivala i nekrotični oblik. Nekroze gušterače su vjerojatno posljedica izravnog toksičnog djelovanja gizerozina.
