Američki eter odavno je veliki business, kojemu posebice na ruku ide i Zakon o
telekomunikacijama iz 1996. godine pa u SAD-u prevladavaju medijske koporativno
oligopolne organizacije, koje imaju ...drugačiju perspektivu, drugačije prioritete i drugačijim
prikazuju život u lokalnoj zajednici. No, komuniciranje u zajednici ipak je potpuno
drugačiji koncept od uobičajene prodaje proizvoda. Za razliku od komercijalnih
radijskih postaja, koje čine veliku većinu ukupnog broja radijskih postaja u SAD-u,
profit ne bi smio diktirati i programe nekomercijalnih postaja, iako smo posljednjih
godina sve češće svjedoci upravo takve pojave. Stoga se iz američkog javnoradijskog
sektora izdvaja progresivni community radio, koji unatoč pritiscima, poglavito korporacija,
zadržava temeljne karakteristike demokratskog javnog komuniciranja.
Community radio omogućava i olakšava pristup do etera običnim građanima,
poglavito manje pravno zastupljenim segmentima populacije, kakve su nacionalne, etničke,
kulturne, političke, interesne, dobne i slične manjine, koje vrlo lako mogu postati
glas većine. Kao medij demokratskog komuniciranja, community radio nudi treći
put, drugačiji od korporativno-komercijalnog i državno-javnog. Unatoč očiglednim
razlikama od mainstream javnog radija i sve većem broju slušatelja, community radio
je, prema važećim američkim zakonima, još marginalizirani dio javnog radijskog
sektora.
«Kad označimo govor kao praznu slamu, onda mislimo da iz
govornikovih usta izlazi upravo to. Ništavilo. Govor je prazan, bez neke
građe ili sadržaja. Primjereno tomu njegova upotreba jezika ne ...doprinosi
svrsi kojoj navodno služi. Dobivamo točno onoliko informacija koliko
zrnja ispada mlaćenjem prazne slame i izmeta koje izraz prazna slama čine
osobito prikladnom istovrijednicom za izraz kenjanje... Zašto ima toliko
kenjanja? Naravno da ne možemo biti sigurni da ga danas ima relativno
više nego u drugim vremenima. U naše doba ima mnogo više komunikacije
svih vrsta, ali možda se omjer kenjanja nije povećao...Kenjanje je
neizbježno uvijek kad okolnosti traže od nekoga da govori, a da pritom ne
zna o čemu govori. Tako se proizvodnja kenjanja potiče kad obveze ili
prilike da čovjek govori o nekoj temi prelaze njegovo znanje o činjenicama
koje su za tu temu relevantne. Takvo razilaženje često je u javnome životu,
gdje su ljudi često potaknuti –vlastitim nagnućima ili zahtjevima drugih da
naširoko govore o pojavama o kojima imaju neki stupanj neznanja. Tomu vrlo bliski uvjeti proizlaze iz vrlo rasprostranjenog uvjerenja da svaki
odgovorni građanin neke demokracije mora imati mišljenje o svemu ili
barem o svemu što se odnosi na vođenje poslova njegove zemlje»17. Ali, i
ne samo na to, dodali bismo.
Nastup na televiziji Gelb, Zlatan
Medianali,
11/2007, Letnik:
1, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Zbog mogućnosti izravnog prijenosa, na televiziji se pogreške ne
opraštaju, jer nema ponavljanja. Ono što je rečeno i kako smo se predstavili, nepovratno je otišlo u domove gledatelja. Drugim ...riječima,
možemo napraviti distinkciju između televizije i filma koja bi glasila:
Na televiziji se snima kako bi se odmah izravno emitiralo,
dok se na filmu snima kako bi se taj vizualni materijal prikazao
nakon montaže.
Mogućnost postprodukcije postoji i na televiziji, ali onda to nije
autohtoni televizijski izraz, nego tehnologija filma snimana elektroničkom
tehnikom.
Teoretičari se slažu u jednom - da teza o nedjelotvornosti
medijskog nasilja nije više održiva i jedva da ju itko više zastupa. U rješenju
tog problema teoretičari imaju dvije krajnje tačke gledišta. ...Prva se temelji
na tome da je nasilje «zarazno» i stoga je cenzura nužna. Druga kaže da
živimo u demokraciji i uvođenje cenzure zbog nasilja, radikalna je mjera. Uloga medija je temeljna za demokraciju, ali ne treba zaboraviti da
se moderna demokracija udružila s tržišnom ekonomijom, zbog čega se
granice između informacije i zabave brišu.
Novinari samo trebaju odlučiti o tome hoće li izabrati pristup čiji je
jedini cilj medijski uspjeh ili će više pozornosti posvetiti etičkim dvojbama.
Samo o novinarima ovisi hoće li se opredijeliti za odgovornost i
profesionalizam.
Mediji i odnosi s javnošću vrlo su bliski i to prožimanje određuje i
odnose i potrebu da se zadovolji glad za informacijama koje i jedni i drugi
oblikuju kako bi bile «jestivije» javnosti. Međutim, ...uloga odnosa s javnostima u stvaranju javnog mnijenja postići će punu snagu tek kada i
djelatnici u odnosima s javnošću budu odgovarajuće obrazovani, upravo
kao i medijski djelatnici koji su transmiteri PR-a.
Politička komunikacija je suštinski element suvremene demokracije, što u vremenima transformirane javnosti i digitaliziranih medijskih struktura vodi sofisticiranim procesima upravljanja javnostima. ...Novi oblici naracije otkrivaju dominantan sadržaj: tekst se mijenja estetiziranom slikom, kritička dubina – narcisoidnom površinom, a čvrsta argumentacija i novinarska istraživanja povlače se pred marketinškim uvjeravanjima, spinovima i tabloidizacijom. Analizirajući dnevni tisak u Srbiji autori zaključuju kako se ona dobrovoljno posipa zlatnom prašinom PR službi i agencija, posredujući stvarnost u kojoj žive moćne elite i bogati oglašivači, ali ne i obični građani, osiromašeni i zabrinuti za budućnost. Umjesto “Argusovog oka” javnosti tisak sve više postaje oglasna ploča političkih stranaka i prikrivenih tajkuna, poligon za blaćenje i diskreditiranje ideoloških protivnika. Referentni politički okvir kreira se daleko iza kulisa javnosti, pa se može zaključiti da je srpsko društvo još uvijek udaljeno od participativnog modela demokracije, sa sveobuhvatnim učešćem građana koji procesima slobodno formiranog mišljenja i volje mijenjaju zajednicu radi općeg dobra.
Rad polazi od rezultata većeg istraživanja organizacijske klime u hrvatskim organizacijama koji je provela AT Adria Consulting Group d. o. o. iz Zagreba na 230 različitih organizacija u petogodišnjem ...razdoblju (2001.-2005.). Na osnovu dobivenih rezultata i utvrđenih sniženih vrijednosti za pojedine varijable organizacijske klime u hrvatskom organizacijskom prostoru (ocjene od 2,76-3,39 na skali školskih ocjena): razvoj karijere; unutarnje komuniciranje i informiranje; nagrađivanje; stručna osposobljenost i učenje; rukovođenje; organiziranost; poznavanje misije i vizije; unutarnji odnosi; eksplicirani su prijedlozi poboljšanja kritičnih aspekata klime. Ponuđene preporuke temelje se na spoznajama organizacijskih i bihevioralnih znanosti te stoga mogu poslužiti organizacijskim stručnjacima za unapređenje sustava upravljanja humanim resursima organizacije.
Polazišno je pitanje ispitivanja bilo: kome govore, kome se obraćaju govornici u elektroničkim medijima? Autor je s radijskih i televizijskih programa snimio 39 govornih isječaka i proveo ispitivanje ...u kojem je 25 ispitanika odgovaralo na tri pitanja u vezi s tim isječcima: kolikom se broju slušatelja govornik obraća, kolika je udaljenost između govornika i publike te da li je govornik u odnosu na publiku u nadređenom ili podređenom položaju. Rezultati su pokazali da otprilike četvrtina radijskih i televizijskih govornika govori nikome, da se četvrtina obraća pojedincu, a da gotovo polovica govori skupini slušatelja. Prosječna je udaljenost između govornika u elektroničkom mediju i njegovih slušatelja (gledatelja) četiri metra. Govornici u elektroničkom mediju općenito se postavljaju u nešto viši položaj od svoje publike. Između pojedinih radijskih i televizijskih vrsta postoje značajne razlike.
Pravac u američkom novinarstvu pod nazivom “javno novinarstvo”, “civilno
novinarstvo” ili “kolektivističko novinarstvo” nastao je devedesetih godina kako bi dao
veću važnost građanima i usmjeravao ih ...na to da postanu obrazovani učesnici u društvu
– ne samo puki promatrači. Medijske organizacije cijeloga svijeta koje nastoje promicati
ovaj tip novinarstva nalaze povijesno uporište i inspiraciju u ranim novinarskim
uradcima Karla Marxa, u kojima je on pisao o važnosti novinstva, ljudskoj otuđenosti i
socijalnim potrebama.
Odnosi sa sudionicima, suradnička komunikacija, model
dvosmjerne simetrične komunikacije i premošćivanje razlika nisu jedine
koncepcije u znanosti o komunikaciji, posebice u odnosima s javnošću,
koji ...bi se uspješno mogli primijeniti u konceptualnim i praktičnim
razmatranjima o ulozi komunikacije u partnerstvima među sektorima za
održiv razvoj. Ostale relevantne koncepcije koje zaslužuju da ih se
proučava u posebnim uvjetima partnerstva jesu: situacijska teorija javnosti,
upravljanje, rješavanje sukoba, odnosi sa zajednicom, dijalog i ostalo. No,
ove se četiri koncepcije nameću kao primarni čimbenici u komunikaciji s
dodanom vrijednošću u partnerstvima među sektorima i pružaju početni
konceptualni okvir za buduća empirijska istraživanja. Cilj će im biti daljnje istraživanje komunikacije u partnerstvima među sektorima za održiv
razvoj.
