Pojava neomerkantilizma može se povezati s pojavom ekonomskog nacionalizma. Neomerkantilističku praksu moglo bi se također povezati i okarakterizirati kao protekcionizam jer dobrim dijelom koristi ...stari merkantilistički instrumentarij. Povijesna su zbivanja u 19. stoljeću dovela do povezivanja trgovinskih politika SAD-a i ondašnje Njemačke te su se počele primjenjivati one protekcionističke prakse koje su primjenjivale stare merkantilističke zemlje. Današnja moderna neoliberalna paradigma u praksi ekonomskih lidera povremeno i po potrebi poseže za merkantilističkim metodama pogotovo kada u globalnu jednadžbu ulaze strateški resursi. Iako su se industrijske zemlje (u početku) razvijale upravo na principima ekonomskog nacionalizma odnosno merkantilizmima, u planovima ekonomskog razvoja za nerazvijene zemlje (uz pomoć / financiranje Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije) praktično je nametnuta potpuno tržišno orijentirana neoliberalna paradigma. Stoga je i u definiranju neomerkantilističke doktrine fokus na velikim gospodarstvima odnosno velikim (transnacionalnim) korporacijama koja mogu djelovati na globalne tržišne uvjete. Neomerkantilistička doktrina modernog svijeta zorno podsjeća na izvornu merkantilističku koja inzistira na profitu pod svaku cijenu, a nekadašnji trgovci koji su utjecali na državnu politiku suviše sliče modernim lobistima koji zagovaraju politike ovisno o interesima korporacija koje zastupaju. Neomerkantilistička praksa privilegija je super-sila svijeta, dok se nerazvijene zemlje nalaze u žrvnju između njih. Stoga, čini se da je tzv. politika sile zapečatila razvojne mogućnosti malim i slabi(ji)m zemljama.
V članku se avtorica osredotoča na urbane študije na področju rudarstva. Pojasni načine antropološke vpetosti države, mednarodnih korporacij in avtohtonih skupnosti v polje rudarstva ter ...pojasni antropološko vlogo v diskurzih. V drugem delu članka se posveča skupinam, ki so le posredno povezane z rudarsko industrijo. Na tem mestu pokaže po- membnost antropološke pozornosti tudi tam, kjer vplivi rudarske industrije niso očitni.
Ovaj rad istražuje praksu socijalnog računovodstva i izvješćivanja o društvenoj odgovornosti u jordanskim korporacijama na ammanskoj burzi. S obzirom da aktivnosti korporacija imaju značajan utjecaj ...na društvo, one trebaju biti odgovorne spram okoline i članova društva u kojima djeluju. Kako bi se utvrdilo stanje socijalnog računovodstva i izvješćivanja, provedena je analiza godišnjih izvješća 30 slučajno odabranih jordanskih korporacija za 2016. godinu. Istraživanje je pokazalo kako 73% korporacija u Jordanu iskazuju svoje društveno odgovorne aktivnosti u godišnjim izvješćima. Kako bi informirali o njihovoj predanosti društvenoj odgovornosti, 50% tih korporacija koriste izvještaje menadžmenta, 36% korporacija koristi izvješće o društvenoj odgovornosti poduzeća, a 14% koristi bilješke uz financijske izvještaje. S obzirom da postoje mnoge tehnike izvještavanja, zaključak je kako jordanska komisija za vrijednosne papire, kao regulatorno tijelo državne vlasti, treba raditi na uspostavljanju jedinstvenih izvještaja o socijalnom računovodstvu.
Prispevek zavrača optimistična pričakovanja, da bo v primerjavi s prejšnjim stoletjem, v katerem so o ljudeh in njihovih družbah odločali totalitarizmi in avtoritarni voditelji, v 21. stoletju ...nasprotno dokončno zavladala demokracija. Zanje nosi glavno odgovornost poenostavljena modernizacijska paradigma, ki je usodo demokracije povezala z rastjo bruto družbenega proizvoda. Po »tretjem valu« demokratizacije v svetu pred dobrima dvema desetletjema prevladujejo danes pesimistične ocene o njenem »zatonu«, ki pa se ne nanašajo samo na komaj vzpostavljene demokracije, temveč tudi na etablirane demokracije, ki so se še ne tako dolgo ponujale kot vzorne. Vzroki za recesijo demokracije so številni, večina jih je povezana z globalno hegemonijo neoliberalizma, v kateri korporacije, najbogatejši sloj in politika, ki je podrejena interesom finančnega kompleksa, spodjedajo srednji razred in socialno državo ter ju nadomeščajo s socialnodarvinistično zamišljeno tržno družbo. Avtor svoj prispevek sklene z dvema ugotovitvama: prvič, da živimo v vmesnem času, ki ga informira ciklična kriza demokracije; in drugič, da stanje postdemokracije prinaša nove priložnosti in tveganje za teritorialno (nacionalno) in nadnacionalno demokracijo, kar zahteva alternativno teoretično in politično imaginacijo na tem področju družboslovne refleksije.
The article rejects overoptimistic expectations that contrary to the previous century, when totalitarisms and authoritarian leaders decided about the fates of people and societies, the 21
st
century will eventually establish the rule of democracy for good. Main defender of this simplified view belongs to modernization paradigm, which tied democracy to the growth of gross domestic product (GDP). Today, after the "third wave" of democratization in the world more than twenty years ago, we are witnessing rather pessimistic assessments about its "decline", which are not limited only to newly established democracies, but as well to the old ones. There are many reasons for the recession of democracy, most of them are linked to the global hegemony of neoliberalism in which corporations, the rich class and politics, subordinated to the financial complex, ruin both the middle class and welfare state by replacing them with imagined market society based on Social Darwinism. The author concludes his article with two assessments: first, we are leaving in in-between times, which are in-formed by the cyclical crisis of democracy; second, the state of post-democracy brings new opportunities and risks for territorial (national) and supra-national democracy, which requires alternative theoretical and political imagination in this area of reflection in the social sciences.
U središtu analize ovoga rada je problematika međunarodnopravnog statusa i obveza multinacionalnih korporacija u kontekstu međunarodnopravne zaštite ljudskih prava. U radu se analiziraju ...multinacionalne korporacije kao nedržavni akteri, istražuje se njihov položaj na međunarodnopravnoj razini, osobito pitanje njihovog međunarodnopravnog subjektiviteta o kojem ne postoji suglasje u doktrini međunarodnoga prava. U tom kontekstu, analiziraju se relevantni međunarodni ugovori, sudska praksa Europskog suda za ljudska prava i drugi međunarodni dokumenti koji ukazuju na (ne)postojanje izravnih prava i obveza multinacionalnih korporacija prema međunarodnom pravu. Posebnu pažnju u tom smislu autorice daju analizi međunarodnih soft law instrumenata koji nastoje razriješiti problem poslovanja multinacionalnih korporacija i njihovih obveza u kontekstu zaštite ljudskih prava. Naposljetku, prikazani su neki slučajevi povreda ljudskih prava u kojima su, izravno ili neizravno, sudjelovale multinacionalne korporacije, a koji potvrđuju nužnost usvajanja sveobuhvatne i konkretne pravnoobvezujuće regulacije aktivnosti multinacionalnih korporacija, kako bi se nadomjestila pravna praznina u pogledu odgovornosti tih aktera, osobito u području zaštite ljudskih prava na međunarodnoj razini.
In the last few decades the concept of responsibility from the legal field has become one of the central ethical and most recently bioethical categories and issues of research. Notwithstanding the ...evident increase of theoretical investigation and of interest for the practice of responsibility in the sense of an ethical category, it is still difficult to offer a one-sided and unambiguous definition of the referred to concept. This situation is exposed to difficulties as presently it is already possible to speak of different types/levels of responsibilities – thereby literature recognizes causational responsibility, personal responsibility, political and collective responsibility, and lately the concept of corporate responsibility has become a frequent issue. The methodology used in this paper is review, analysis and interpretation of the bioethics literature, as well as literature considering the issue of corporate social responsibility. The purpose of research is to define and survey the particularities of these issues and to point out that the concept of corporate social responsibility has its strongholds in bioethics. The final result of this paper is to define the above-mentioned bioethical strongholds in corporate social responsibility, while the conclusion is that the concept of corporate social responsibility can find its main strongholds, as well as future perspectives, in bioethics.
U današnjim globalizacijskim uvjetima kao glavni nositelji, odnosno akteri globalnog poslovanja nameću se transnacionalne korporacije koje su, što se tiče sektora turizma, prepoznatljive u obliku ...mega hotelskih, agencijskih i sličnih lanaca. Inozemni su hotelski lanci danas određeni standard koji svaka ozbiljnija turistička destinacija mora zadovoljiti ukoliko želi biti konkurentna na globalnom turističkom tržištu. S obzirom na značaj koji se pridaje izravnim inozemnim ulaganjima u turizam i očekivanja hrvatske Vlade od ulaska inozemnog kapitala u turistički sektor, svrha je rada razmotriti ulogu i značaj transnacionalnih korporacija u turizmu. Cilj je rada sintetizirati najvažnije učinke transnacionalnih turističkih korporacija na zemlje u razvoju i manje razvijene zemlje.
Financijsko izvještavanje predstavlja vrlo važan element za efikasno funkcioniranje tržišta kapitala, te su razvijene države u segmentu listanih korporacija u prošlom desetljeću povećale zahtjeve za ...obveznim izvještavanjem. Budući da regulativa financijskog izvještavanja u tranzicijskim državama nastoji pratiti moderne trendove, glavni je cilj ovog rada analiza regulative financijskog izvještavanja za listane korporacije u šest odabranih tranzicijskih država iz istočne Europe koje su u različitim fazama pridruživanja EU (Slovenija, Hrvatska, Bosna & Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija). Nadalje, u radu se pored regulative analizira i praksa obveznog financijskog izvještavanja temeljem empirijskog istraživanja vebne stranice regulatora i lokalnih burzi. Analiza trenutačno važeće regulative pokazuje da država članica EU i dvije države kandidati imaju usklađeniju regulativu financijskog izvještavanja sa zahtjevima EU u odnosu na države potencijalne kandidate. Uočene razlike u regulativi financijskog izvještavanja prenesene su i u izvještaje koji su ulagačima dostupni na vebnim stranicama regulatora i burzi.
U radu je istražen odnos međunarodnih podružnica inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj i njihovih matičnih poduzeća. Cilj je bio utvrditi autonomiju međunarodnih podružnica i ...identificirati njihovo samoinicijativno djelovanje na lokalnoj i međunarodnoj razini. U istraživanju je sudjelovalo 17 međunarodnih podružnica inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj od ukupno 23 međunarodne podružnice inovativne farmaceutske industrije. Rezultati su pokazali značajnu ovisnost poslovanja međunarodnih podružnica o strategijama matičnog poduzeća te njihovu visoku prilagodbu lokalnom tržištu. Međunarodne podružnice pokazale su afinitet za provođenje vlastitih inicijativa, koje ovise o podršci matičnih poduzeća. Odnosi s matičnim poduzećem variraju među podružnicama, no može se zaključiti kako je stupanj autonomije međunarodnih podružnica u Republici Hrvatskoj ograničen.
PDF